Restauracija svečanog stubišta HGZ-a, bijeli kreč godinama je skrivao blago

U sklopu cjelovite i energetska obnova zgrade Hrvatskog glazbenog zavoda, u tijeku je velika restauracija raskošnog svečanog stubišta, jednog od najljepših povijesnih stubišta u Zagrebu. Otvorio ga je car Franjo Josip I. 14. listopada 1895., a o tom događaju svjedoči mramorna ploča postavljena na međukatu. Pod vrijednim rukama stručnjaka sada izranjaju umjetnička blaga koja su godinama bila sakrivena bijelim krečom.

Stubište Hrvatskog glazbenog zavoda (HGZ) ‘Pan, ljubitelj glazbe i najbolji plesač među bogovima’ vodilo je publiku do velike dvorane na čijoj su se pozornici održavali ponajbolji koncerti u Zagrebu. Tu je bila pozornica na kojoj je, primjerice, Igor Stravinski 1926. pratio za klavirom svoju prijateljicu, sopranisticu Maju Strozzi-Pečić.

Sada su na svečanom stubištu, kao i u velikoj dvorani, u tijeku restauratorski radovi koje obavlja tvrtka Restaurator. Najopsežniji i najdugotrajniji dio posla je uklanjanje naknadnih bojanih slojeva sa zidova i s ograde stubišta.

Ispod bijele boje pravo blago

Kompleksni radovi istovremeno donose veliko zadovoljstvo stručnjacima i poklonicima kultnog ‘Glazbenjaka’ jer otkrivaju prave bisere povijesnog izgleda HGZ-a. Poput skladnih oslika na zidovima i profinjenih zlatnih obruba na štukaturama i stropnim rozetama.

– U velikoj dvorani detektirale su se granice originalnih oslika, njihova očuvanost i karakter. Pri uklanjanju naslaga bijele boje zatečena su dva slikana sloja koji se međusobno isprepliću, ali odudaraju jedan od drugoga kvalitetom i stupnjem očuvanosti. Zanimljivo je da je stariji sloj tehnološki bitno kvalitetniji pa je i stupanj njegove očuvanosti veći. Radujemo se svim budućim rezultatima koji će u narednim mjesecima otkrivati pravu vrijednost i ljepotu povijesnog izgleda interijera, kaže dipl. restaurator konzervator, Igor Borić.

Kompleksan pothvat s mnogo izazova

Cjelovita i energetska obnova zgrade HGZ-a za koju je Ministarstvo kulture i medija osiguralo sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti odvija se prema zacrtanom planu. Glavni projektant, Roman Šilje, proveo je zgradom članove Ravnateljstva i Nadzornog odbora i upoznao ih s trenutačnom fazom radova i najvažnijim koracima koji će se poduzeti do kraja godine.

Na obilasku zgrade bili su: predsjednica HGZ-a prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković, članovi Ravnateljstva akademik Zoran Juranić, prof. art. Anđelko Krpan i muzikologinja Marija Saraga te članica Nadzornog odbora prof. art. dr. sc. Marina Novak.

– Ovo je iznimno zahtjevan projekt i na svakom koraku se susrećemo s novim izazovima. Zgrada HGZ-a je jedinstvena cjelina dviju povezanih donjogradskih palača, izgrađena u visoko reprezentativnom stilu kraja 19. stoljeća, a obnavlja se u skladu s njenom javnom namjenom, uz prilagodbu prostora suvremenom korištenju i uz poštivanje regulative o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Kompleksan je to pothvat prepun iznenađenja koji traži mnogo angažmana, ali za sada sve ide po planu, ponajprije zahvaljujući dobroj suradnji sa svim partnerima koji su uključeni u proces obnove, rekla je ovom prilikom Matanovac Vučković.

Najstarija hrvatska udruga građana

Hrvatski glazbeni zavod osnovan je kao društvo ljubitelja glazbe, a prvi članovi upisani su 1827. u siječnju. Do kraja te godine, u tada malom Zagrebu s desetak tisuća stanovnika, bilo je upisano čak stotinu i jedanaest članova što je predstavljalo 1% stanovnika!

U dvorani tadašnje Kraljevske akademije, danas Gornjogradske gimnazije, 18. travnja 1827. održan je prvi koncert Društvenog orkestra sastavljenog od članova društva koje je tada nosilo naziv Societas filharmonica zagrabiensis, a među građanima najčešće se nazivalo Musikverein. Taj se datum smatra početkom rada udruge i obilježava se kao Dan HGZ-a.

HGZ je najstarija hrvatska udruga građana koja kontinuirano djeluje kao kulturna institucija i u kojoj su osnovane prva zagrebačka glazbena škola i Muzička akademija, a poseban doprinos kulturi HGZ daje njegovanjem amaterizma i očuvanjem glazbene knjižnicom i arhiva neprocjenjive vrijednosti.

Osim cjelovite obnove koja će spojiti tradiciju i suvremenost, skoru budućnost HGZ-a obilježit će i dvije velike obljetnice. U 2026. je slavit će se 150 godina od izgradnje zgrade, a 2027.  godine 200 godina od osnivanja udruge.

Velika restauracija planira se u Čakovcu, doznajte ovdje o čemu je riječ.