Foto: Pogledajte koji su projekti nominirani za arhitektonsku nagradu 'Bernardo Bernardi'

Nedavno su objavljene nominacije za najuspješnija arhitektonska djela u 2022. godini, pa tako i za nagradu ‘Bernardo Bernardi’. Ova nagrada se dodjeljuje za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja, a nominirana su tri projekta: Moje mjesto pod suncem – adaptacija prostora, Rekonstrukcija rimskog kazališta u Puli i Poslovni prostor javne zdravstvene ustanove u Pločama.

Udruženje hrvatskih arhitekata je pred koji dan objavilo da je dobitnik ovogodišnje nagrade ‘Viktor Kovačić’ za životno djelo akademik i arhitekt Nikola Bašić. Malo je onih koji njegove jedinstvene projekte, kao što su Morske orgulje i Pozdrav suncu, neće prepoznati. Uz dodjelu ove nagrade, objavljene su nominacije za najuspješnija arhitektonska djela u 2022. godini. Više o tome pročitajte ovdje.

Radove je ocjenjivao stručni žiri u sastavu: Krešimir Damjanović, Vjekoslav Gašparović, Krunoslav Ivanišin, Iva Letilović, Dinko Peračić, Vanja Rister (predsjednik), Rosa Rogina (stručni savjet) i Mojca Smode Cvitanović (savjet nakladništva). Otvorenje Godišnje izložbe i dodjela Nagrada UHA-e planirani su u svibnju 2023. godine u Zagrebu.

Nominirani za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja, za nagradu ‘Bernardo Bernardi’, su Moje mjesto pod suncem – adaptacija prostora, Poslovni prostor javne zdravstvene ustanove u Pločama i Rekonstrukcija rimskog kazališta. Donosimo detaljan pregled nominiranih ostvarenja.

Moje mjesto pod suncem – adaptacija prostora

Rosa Rogina, arhitektica iz Zagreba, komentirala je ovaj rad rekavši kako donosi jednu posebnu arhitektonsku priču, pritom podsjećajući da za sreću nije potrebno mnogo. Njezin komentar prenosimo u cijelosti.

Adaptacija prostora ‘Moje mjesto pod Suncem’ donosi jednu posebnu arhitektonsku priču, pritom nas podsjećajući da za sreću nije potrebno mnogo. Izvana samozatajna, iznutra dinamična, ova naizgled jednostavna prostorna intervencija nudi neizmjerno mnogo za njene glavne korisnike – djecu i roditelje iz obitelji koje žive u lošijim socijalnim i ekonomskim uvjetima.

Nizom pažljivo odabranih arhitektonskih poteza, uključujući uvođenje naseljivog zida, manipulacijom dobro poznatih građevinskih materijala kao što su vidljiva blok opeka ili neobrađeni betonski strop te korištenjem boje kao prostornog unifikatora kreiran je niz višenamjenskih prostora istovremeno zatvorenog i otvorenog karaktera.

U svojem novom ruhu, oslobođenom bilo kakve monotonije i hijerarhije, ovaj prostor namijenjen programu socijalnog uključivanja otvara niz oblikovnih mogućnosti za kreativno sudjelovanje u edukaciji i aktivnostima izvorno nedostupnima njenim primarnim korisnicima. Putem arhitekture primjerene kontekstu socijalne i ekonomske problematike kojom se bavi, ova maštovita i precizna intervencija rezultirala je velikom prostornom i društvenom vrijednošću za one kojima je to najviše potrebno.

• Autori: Ana Boljar, Ida Križaj Leko, Enia Kukoč, Kristijan Mamić, Marin Nižić, Ariana Sušanj, Damian Sobol Turina
• Fotografije: Ana Boljar, Petar Borovec, Tanja Kanazir, Ivan Vranjić (maketa)
• Investitor: Centar za kulturu dijaloga
• Lokacija: Rijeka, Janka Polića Kamova 19

Rekonstrukcija rimskog kazališta u Puli

Povodom nominacije ovog djela za nagradu Bernardo Bernardi, svoj komentar je napisao i Krešimir Damjanović, zadarski arhitekt. Njegov komentar prenosimo u cijelosti.

Razumijevanjem nataloženih povijesnih slojeva na mjestu antičkoga rimskog kazališta autor ga rekonstruira suvremenim arhitektonskim jezikom; reagira na zatečeno stanje obilježeno fragmentima antičkih, srednjovjekovnih i kasnijih razdoblja te, u gotovo piranesijevskoj maniri shvaćanja arhitekture kao koncepta i njezinom materijalizacijom, stvara novi autonomni arhitektonski konstrukt.

Kako je izvorni gabarit antičke građevine u dijelovima prekriven naknadnim povijesnim slojevima, novo kazalište obilježeno je neočekivanim prostornim fragmentima: čeličnim tribinama koje djelomično upotpunjuju rubni perimetar originalnoga rimskog kazališta stvarajući cijeli spektar manjih tribina. Taj spektar potvrđuje se i u svojoj materijalizaciji. Ona je trostruka: čelik, beton i kamen.

Beton i kamen sugeriraju fragmente kazališta koji su dio terena, te autor lucidno ostavlja neke od spomenutih neobrađene stvarajući predivnu dihotomiju staroga i novoga. Suvišnih detalja nema i cijela arhitektura manifestira se pragmatičnošću i utilitarnošću, što se očituje i dosljednim principom projektiranja: redovi današnjih tribina, betonskih i čeličnih, odgovaraju izvornim proporcijama antičkog kazališta u omjeru 1 : 2, prema vitruvijanskim načelima.

Kako sam autor navodi: ‘forma nove čelične tribine prati raster nekadašnjih antičkih tribina, a između gornjih i donjih redova smješten je pasaž s kojeg se spuštaju i uzdižu stubišta za punjenje i pražnjenje tribina’. Poprečni presjeci čeličnih tribina prilagođuju se zatečenom stanju te je njihov dijapazon izrazito širok, stvarajući cijelu ‘novu arheologiju’ vidljivih temelja i čeličnih nosača između kojih je skrivena sva potrebna složena oprema električnih instalacija za rasvjetu, ozvučenje i optičku mrežu.

Posebno je dojmljiv detalj dodirne točke čeličnoga (novog) gledališta i antičkoga (obrađen kamenom), stvarajući dojam prividnog lebdenja jednoga nad drugim.

• Autor: Emil Jurcan
• Ured: Studio Emil Jurcan
• Projektni tim: Marko Martinčić mlađi (konstrukcija), Dean Skira (rasvjeta), Đeni Gobić Bravar (restauracija), Nataša Nefat (konzervacija), Silvana Petešić (arheologija)
• Suradnici: Aleksandar Ćelović, Helena Sterpin (arhitektura)
• Fotografije: Bosnić+Dorotić
• Investitor: Arheološki muzej Istre
• Izvođači: Ingrad d.o.o., Kapitel d.o.o.
• Lokacija: Pula, Carrarina 2

Poslovni prostor javne zdravstvene ustanove u Pločama

Damjanović je također napisao komentar i za novi poslovni prostor javne zdravstvene ustanove u Pločama, koji se nalazi na južnoj gradskoj rivi,  a nastao je unutar zadanih i površinom malih tlocrtnih gabarita. Njegov komentar prenosimo u cijelosti.

Novi poslovni prostor javne zdravstvene ustanove u Pločama, smješten u nizu prizemnih lokala stambene zgrade na južnoj gradskoj rivi, nastao je unutar zadanih i površinom veoma malih tlocrtnih gabarita. Dosljedno provedenim principima očitovanih u svim aspektima arhitektonskog pristupa – počevši od veoma jasne novoprojektirane prostorne organizacije zadovoljavanjem zadanih programskih smjernica, pa do suptilne upotrebe materijala – autorica daje veoma jasan i matematički ispravan arhitektonski odgovor.

Mudro i inteligentno, od nepravilnoga početnog stanja tlocrtne organizacije, formirane su dvije zasebne prostorne cjeline: glavna, centralna prostorija, osno simetrično projektirana, paladijanskih osobina, dvodijelnoga prostorno-programskog karaktera, sadrži dvoranu sa šalterima i urede, a ozrcaljena pozadinska cjelina udomljuje neophodne prateće sadržaje: čajnu kuhinju i sanitarni čvor za zaposlenike te zasebno, sanitarni čvor za invalide.

Vješta upotreba arhitektonskih motiva u centralnoj prostoriji uvjetuje specifične suprotnosti: ulazni prostor s radnim pultom i nišama u zidu suprotstavljen je stražnjem – uredima zaposlenika s potrebnom arhivom. Isti princip primjenjuje stereotomskim tretmanom elemenata: pozitiv (radni pult) suprotstavljen je negativu (niše u zidu). Sirovošću materijala – čelikom, aluminijom, klinkerom i staklom – interijer je kontekstualiziran s neposrednom okolinom, gradskom lukom.

Pravilni ritam LED rasvjete stropa i naizmjenični ritam klinker pločica poda reflektira se ozrcaljenom unutrašnjom stijenom te lucidno uprizoruje jednostavnu, ali zadivljujuću prostornost koja se konstantno duplicira i umnaža, stvarajući opetovano iznenađujuće i neočekivane prostorne fenomene neophodne za prostor tako malih tlocrtnih dimenzija.

Transparentno ulazno pročelje nagoviješta upravo opisano bogatstvo arhitektonskih osobina. Također, žiri prepoznaje i pohvaljuje trud jedne javne i državne institucije da razumije vrijednost, važnost i ulogu arhitekta u stvaranju ugodnih i funkcionalnih interijerskih prostora, primjerenih programskom sadržaju.

• Autorica: Iva Martinis
• Ured: Arhitektura Martinis
• Suradnici: Jelena Prokop, Josip Giljanović / Gilan d.o.o. (projekt elektrotehničkih instalacija), Nikola Mišković / EL3D d.o.o. (projekt strojarskih instalacija), Ivana Vujević / EL3D d.o.o. (projekt hidrotehničkih instalacija), Josip Radeljić / Inspekting d.o.o. (elaborati zaštite od požara i zaštite na radu)
• Fotografije: Robert Leš
• Izvođač: TEMP-INGRAD d.o.o.
• Lokacija: Ploče, Obala Neretljanskih Gusara 8