Pogledajte najveće hrvatske gradove današnjice u 1968., neki dijelovi RH se grade više nego ostali

Nakon Zagreba, Splita i Rijeke koji imaju zasebne tekstove, krenuli smo dalje po ljestvici najvećih hrvatskih gradova. Proći ćemo najveće hrvatske gradove danas, od četvrtog mjesta do desetog. Neki gradovi u tih top 10 nekada se nisu ni smatrali velikim gradovima i razlika na snimkama između 1968. i 2018. su ogromne, dok neki gradovi koji su bili dominantniji u prošlosti, izgledaju slično. Gradovi kroz koje ćemo proći su redom po veličini: Osijek, Zadar, Velika Gorica, Slavonski Brod, Pula, Karlovac i Sisak.

Naša tri najveća grada su dobila vlastite tekstove jer njihova površina i površina okolice je prevelika i zahtjeva više snimaka. Možete pročitati tekstove i pogledati snimke za tri najveća grada klikom na Zagreb, Split, Rijeku. Što se tiče sljedećih šest gradova u top 10, vidjet ćete razlike između gradova na obali i u unutrašnjosti. Gradovi na obali su se puno više izgradili u posljednjih pedeset godina, osim izuzetka Velike Gorice koja se po snimkama najviše izgradila od svih gradova u tekstu uz grad Zadar.

Osijek

Grad Osijek smješten je na desnoj obali rijeke Drave. Osijek je hrvatski četvrti najveći grad s 108.048 stanovnika u 2011. godini. Osijek je sredinom 19. stoljeća bilježio oko 16.000 stanovnika, a taj broj se udvostručio tek početkom dvadesetog stoljeća. Grad jače razvijao nakon Drugog svjetskog rata te je sa 49.037 stanovnika u 1948. godini, skočio na 92.603 stanovnika u 1971. godini.

Porast broja stanovnika se nastavlja do 1991. godine kada se brojka popela na 104.761, a 2001. godine se smanjila na 90.411. Okolica grada se počela širiti u ovom tisućljeću pa su se naselja poput Višnjevca proširila do teritorija samog grada.

Višnjevac je u 2011. imao 6.680 stanovnika. Osijek je bio nastanjen još u neolitiku, na području Donjega grada u Osijeku bilo je utemeljeno ilirsko-keltsko naselje još u 3. st. pr. Kr. koje su u prvom stoljeću nove ere osvojili Rimljani i osnovali svoju koloniju nazvanu Mursa.

Zadar

Zadar leži na obali sjeverozapadnoga dijela Ravnih kotara te je sjedište Zadarske županije. Jedan je od gradova koji je najbrže rastao u dvadesetom stoljeću. 1857. godine dom je 8.987 stanovnika, ta brojka se dugo po malo povećavala, 1880. godine ima 12.892, a 1900. godine 16.969 stanovnika. Čak je još 1948. godine imao 16.019 stanovnika, za usporedbu s Osijekom koji je u to vrijeme imao oko 50 tisuća.

No od onda kreće eksponencijalni rast, 1953. u Zadru živi 18.243 stanovnika, taj broj se povećava više od tri puta u sljedećih trideset godina te 1981. bilježi 63.364 stanovnika. Demografski rast se nastavlja do 1991. na 76.343. Nakon Domovinskog rata se brojka smanjuje na približno 70 tisuća, a u 2011. godini iznosi 75.062.

Povijesna jezgra poluotoka na kojem se nalazi Stari grad Zadar posjeduje bogatu kulturno-umjetničku baštinu, fibule i keramika potvrđuju ljudsku djelatnost ovog prostora još od devetog stoljeća prije Krista.

Velika Gorica

Velika Gorica je glavni i najveći grad Zagrebačke županije i sadržava oko 20 posto stanovništva iste županije. Velika Gorica je jedan od rijetkih gradova koji najveći razvoj bilježi u doba bliže današnjici te je jedan od rijetkih gradova koji je povećao broj stanovnika nakon Domovinskog rata. Gorica je sa stanovništvom jako dugo stagnirala te je u pedeset godina (1921.-1971.) broj stanovnika porastao za nešto više od 8 tisuća i iznosio je 28.392 (1971.).

Najveći rast stanovnika bilježi u narednih deset godina do 1981. godine kada se broj stanovnika povećava za gotovo 20 tisuća. Velik porast u samo deset godina. Brojka od onda nastavlja rasti te 1991. bilježi približno 57 tisuća, a zanimljivo je da 2001. i 2011. bilježi jednak broj stanovnika 63.517 (DZS).

Rast Velike Gorice se može očekivati i dalje zbog neposredne blizine glavnog grada Hrvatske i svih pogodnosti koje to donosi. Grad se prvi put spominje 1228. godine kao sjedište župe, a u 1242. dobiva povlastice slobodnoga kraljevskoga grada od Bele IV.

Slavonski Brod

Slavonski Brod je sedmi najveći hrvatski grad i sjedište je Brodsko-posavske županije. Danas grad bilježi 59.141 stanovnika, što je oko 37 posto stanovništva županije. Grad je smješten na utoku Mrsunje u rijeku Savu. U rimsko doba postojalo je naselje Marsonia koje se nalazilo na području Broda. No to područje su naseljavali i Kelti još u četvrtom stoljeću prije Krista, a poslije njih ilirsko pleme Breuci.

Slavonski Brod se prvi put spominje u povelji kralja Bele IV. još 1244. godine. Kroz srednji vijek je u posjedu obitelji Berislavića Grabarskih koji su sagradili utvrdu iz 15. i 16. stoljeća kao zaštitu od prodora Osmanlija. Zbog povoljnog položaja grad je udvostručio svoje stanovništvo na prijelazu iz 19. u 20 stoljeće pa je 1910. godine imao 10.651 građana.

Karlovac

Karlovac se nalazi na sutoku rijeka Kupe, Mrežnice, Korane i Dobre. U 2011. godini bilježi 55.705 stanovnika. Karlovac je još davnih dana bio veliki hrvatski grad te je 1857. godine imao 24.865 stanovnika, u sljedeće 53 godine broj je porastao na 34.713 stanovnika. Broj stanovnika raste, no sporije, 1948. godine u gradu živi 44.974 građana.

Kao što je trend u skoro svim gradovima Hrvatske, broj stanovnika se povećava nakon Drugog svjetskog rata te 1961. doseže 58.013. U narednih trideset godina broj stanovnika se povećao za nešto više od 10 tisuća, a nakon Domovinskog rata broj se naglo smanjuje sa 68 na 56 tisuća. Ta brojka ostaje ista do 2011. godine uz minimalni demografski pad.

Sisak

Grad Sisak sjedište je Sisačko-moslavačke županije i broji 47.768 stanovnika. Grad je smješten na utoku Odre u Kupu i Kupe u Savu. Naše je najveće riječno pristanište i središte Hrvatskog riječnog brodarstva. Područje grada su naselili Kelti još u četvrtom stoljeću prije Krista, naselje se nazvalo Segesta ili Segestica.

Na lijevoj obali kupe niknulo je drugo naselje pod nazivom Siscia. Rimski utjecaj dolazi 35. godine prije Krista kad Segestu osvaja Oktavijan. Od tada se Segesta više ne spominje, nego se razvija Siscia. Grad ima kontinuirani demografski rast kroz cijelo dvadeseto stoljeće, a najveći rast bilježi između 1961. i 1971. godine.

Podaci o stanovništvu svih gradova su od Državnog zavoda za statistiku ili Hrvatske enciklopedije. Za gifove snimaka najvećih gradova možete kliknuti na Zagreb, Split, Rijeka.