Spoj startne baterije i baterije opće namjene
Jedna baterija pokreće motor, druga hladi pivo. Saznajte kako ih spojiti da se pune zajedno, a da troše svaka za sebe.
11:06 4 d 12.11.2026

Foto: d-a-z.hr
Arhitekt Frano Gotovac (Split, 1928. – 1990.) djelovao je u Splitu od sredine 50-ih do kraja 80-ih godina prošlog stoljeća. Svoju karijeru započeo je u Splitu u kulturnoj sredini gdje je već bila afirmirana ideja racionalističkog i funkcionalističkog principa moderne arhitekture; taj smjer podržavao je i Gotovac kao student zagrebačke arhitektonske škole.
Svoje je prve zgrade jednostavne forme, prostudirane i čiste funkcije, Školsku polikliniku i Ekonomski školski centar, Gotovac projektirao primjenom strogih racionalističkih principa pod utjecajem zagrebačke škole arhitekture i njegovih profesora, zagovornika racionalizma. Ne zadržava se dugo isključivo na racionalističkoj liniji nego kontinuirano istražuje moderni jezik arhitekture i pronalazi vlastiti likovni izričaj blizak njegovu biću pridruživši se europskim arhitektima u istraživanju novih putova kojima se arhitektura kreće nakon odbacivanja racionalističkih dogmi dvadesetih i tridesetih godina. Sredinom šezdesetih, Gotovac projektira robnu kuću Dalma u Omišu i niz stambenih zgrada u Splitu i Omišu.
Početkom sedamdesetih projektira velike stambene volumene Kineski zid na Spinutu i Krstaricu na Splitu 3 čije je oblikovanje volumena i ostvarena bogata plastičnost u suprotnosti sa strogim arhitektonskim pristupom prvih Gotovčevih zgrada. Oblikovanje tih zgrada sa znatnim odmakom od racionalizma otkriva nam Gotovčevo priklanjanje suvremenim strujama u arhitekturi njegova vremena.
Gotovčeve misli pri projektiranju zgrada stalno je zaokupljalo pitanje kako razgraditi kutijasti volumen. Gotovca intrigira raščlamba i strukturiranje pročelja zgrade što predano istražuje i usavršava cijeloga života. Njegova djela, od ranog projekta zgrade Školske poliklinike, stambene zgrade na Pojišanu, impozantnog djela Kineskog zida i nekoliko stambenih zgrada u Omišu otkrivaju izniman Gotovčev talent u rješavanju problematike usitnjavanja plohe pročelja, u splitskim prilikama jedinstven i zato gotovčevski originalan i prepoznatljiv.
Usporedno s arhitektonskim projektiranjem, Gotovac je pisao osvrte o urbanizmu i arhitekturi, i o problemima na području kulture uglavnom povezanim sa Splitom te ih objavljivao u splitskim dnevnim i tjednim novinama. Njegova aktivnost završava intenzivnim pisanjem kolumna u Slobodnoj Dalmaciji u kojoj se zaposlio 1987. godine kao kolumnist.
Bujan, svestran, gorljiv i osobit karakter stvorio je arhitekturu velike snage. Jasnoćom i postojanošću jezika, bogatstvom formi oblikovanih korištenjem modernih izražajnih sredstava Gotovac je svoja djela ostvario autentičnom originalnošću. Njegova djela zaslužuju pažnju umjetničkog spomenika kao svjedočanstvo prošlog vremena i povijesno-umjetničkog razdoblja.
Izvor: Društvo arhitekata Zagreba
Spoj startne baterije i baterije opće namjene
Jedna baterija pokreće motor, druga hladi pivo. Saznajte kako ih spojiti da se pune zajedno, a da troše svaka za sebe.
11:06 4 d 12.11.2026
Pročistač od 37 milijuna eura gradi se u Velikoj Gorici: Sve počinje s jednom inženjerkom
U Velikoj Gorici gradi se novi pročistač otpadnih voda, a iza projekta krije se posao koji počinje mnogo prije prvog zamaha lopate.
11:34 5 d 11.11.2026
Grade ono što ostaje desetljećima: Zidari, tesari i armirači u fokusu
Zidari, tesari i armirači čine temelj svakog projekta. Njihovo iskustvo često odlučuje o kvaliteti cijele građevine, a evo što sve rade.
13:53 11 d 05.11.2026
Razmišljate o gradnji kuće na kredit? Evo što sve trebate znati
Donosimo sve informacije o podizanju kredita za gradnju kuće i kako vam kreditni posrednici mogu pomoći da lakše, brže i jeftinije dođete do kredita.
10:40 14 d 02.11.2026
Pretplata za cijeli tim: Do 30% popusta za više korisnika
Pretplatite kolege u uredu ili svoje zaposlenike i uštedite. Što je više korisnika, popust je veći i doseže do 30% popusta.
15:09 46 d 01.10.2026
U Egiptu je osmišljen stadion čiju je arhitekturu diktirala blizina zračne luke, nisu htjeli prepoloviti kapacitet pa su ga do pola ukopali.
16:09 2 d 13.11.2026
Krovovi umjesto ulica, rijeka umjesto trga: Ovako izgleda sveučilišni grad budućnosti
U turskom Izmiru nastaje golemi sveučilišni kompleks od 162.000 kvadrata koji spaja obrazovanje, sport i stanovanje s prirodnim krajolikom.
07:41 9 d 07.11.2026
Novi dom Milana i Intera imat će 71.500 sjedala, dok će većina San Sira nestati.
09:09 15 d 01.11.2026
Umjesto kultnog restorana raste arhitektonski dragulj: Promijenit će Kvatrić i Maksimirsku
Na jednoj od najprometnijih zagrebačkih lokacija niče suvremena zgrada s 30 stanova i upečatljivim pročeljem.
09:07 15 d 01.11.2026
U Gvatemali je osmišljen stadion koji spaja sport, kulturu i prirodu. Njegove organske linije skrivaju niz zanimljivih arhitektonskih i rješenja.
09:31 16 d 31.10.2026
Stadion od 2 milijarde eura za SP u nogometu blokiran, trebao se graditi 350 m iznad pustinje
Saudijska Arabija preispituje jedan od najskupljih stadionskih projekata za SP 2034. godine. Njegova realizacija ovisi o sudbini futurističkog grada.
16:48 16 d 30.10.2026
Spektakularan sportski kompleks na obali jezera: Krovovi kao jedra, a građevine lebde iznad močvare
Na obali jezera pokraj Šangaja planira se neobičan kompleks koji spaja vrhunski sport, turizam i prirodu, uz arhitekturu inspiriranu jedrima i vodom.
16:31 17 d 29.10.2026
Jedno sveučilište birat će rektora, na četiri njih promjene za studente
Sveučilište u Zadru u ovoj akademskoj godini imat će rektorske izbore. Na četiri sveučilišta održat će se studentski izbori.
13:59 1 h 16.11.2026
Dora Kršul je 2017. analizirala i uspoređivala Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije s nacrtom Akcijskog plana za njezino provođenje.
12:42 2 h 16.11.2026
Jadrolinija ostavila umirovljenike na kopnu: Na otok morali skupim taksi brodom
Jadrolinijin brod uslijed vjetra napustio je luku u Vodicama. Uglavnom stariji mještani tako su ostali bez povratne linije za otok Prvić.
11:56 3 h 16.11.2026
Isplata HZMO-a stiže u četvrtak: Država na korisnicima 'ušparala' četiri milijuna eura
Država isplaćuje četiri milijuna eura mjesečno manje korisnicima pomoći koju isplaćuje Zavod za mirovinsko osiguranje. Među njima su i umirovljenici.
11:04 4 h 16.11.2026