Baltik se povezuje s Europom: EU financira željeznički projekt vrijedan 6 milijardi eura
Najveći infrastrukturalni projekt sjeveroistočne Europe i Baltika napreduje prema planu. Radi se o željezničkom povezivanju glavnih gradova baltičkih zemalja s Varšavom i Helsinkijem, a ukupno će koštati oko šest milijardi eura.
Rail Baltica | Rail Baltica
U tijeku je najveći infrastrukturni projekt u baltičkoj regiji u zadnjih sto godina. Projekt Rail Baltica je željeznička trasa dugačka 870 kilometara i povezat će glavne gradove Litve, Latvije i Estonije s Helsinkijem na sjeveru i Varšavom na jugu. EU smatra da je ovaj projekt simbol povratka baltičkih zemalja Europi i odmicanju od sovjetske prošlosti, piše Euronews.
Put će se smanjiti za tri sata
Razgovor o ovom velikom željezničkom projektu postao je služben sporazumom o suradnji koji su potpisali estonski, latvijski i litvanski ministri prometa 2001. godine. Međutim, tek 2010. godine su sporazum potpisali i predstavnici ministarstava prometa Poljske i Finske.
Trenutno je potrebno sedam sati vožnje od glavnog grada Litve do glavnog grada Estonije, a nova željeznička linija će taj put gotovo prepoloviti na samo tri sata i 38 minuta. Pruga će započeti u Tallinnu i ići će kroz Pärnu, Rigu, Panevėžys i Kaunas prije nego što stigne do litavsko-poljske granice. Postojat će i veza za Vilnius (glavni grad Litve) iz Kaunasa. Nakon dovršetka, vlakovi će ponovno moći putovati iz Poljske kroz Baltik, a putnički vlakovi vozit će brzinom do 234 kilometara na sat.
85 posto projekta financira EU
Procijenjeni troškovi projekta iznose 5,8 milijardi eura, a analiza predviđa da će projekt donijeti do 16,2 milijarde eura mjerljive koristi. Troškovi za baltičke zemlje smanjeni su jer EU financira do 85 posto projekta kroz Instrument za povezivanje Europe (CEF). Do sada je EU kroz CEF uložila 824 milijuna eura u ovaj projekt. Očekuje se da će se dovršetkom projekta stvoriti 13.000 trajnih radnih mjesta i 24.000 radnih mjesta na gradilištima tijekom izgradnje.
Koridor Sjeverno more-Baltik | Screenshot/YouTube
Nakon što bude dovršena, linija će predstavljati najnoviji dodatak EU-ovom koridoru Sjeverno more-Baltik, transeuropskoj ruti koja uključuje ključne gradove poput Rotterdama, Berlina i Varšave. Za putnike će postojati redovite veze s najmanje jednim međunarodnim vlakom svaka dva sata. Osim što će putovanja putnika biti brža i ugodnija, projekt će smanjiti troškove i ponuditi vremenski učinkovit način prijevoza masovnog tereta.
Baltičke zemlje ne žele ovisiti o Rusiji
Za EU je možda važnija politička poruka ovog projekta od ekonomske. Naime, Baltik je nekada imao kolosijek širine 1.435 milimetara, a od sovjetske okupacije u 20. stoljeću, regionalni željeznički sustav usvojio je rusku širinu kolosijeka od 1.524 milimetara. Ova razlika je ozbiljno ograničila Baltičku željezničku povezanost s Europom jer bi putnike (ili teret) trebalo prekrcati u novi vlak na poljskoj granici prije nego što se put nastavi.
Zbog ruske moći, Baltik je godinama bio okrenut Moskvi kao najvećem trgovačkom partneru, no od 1990-ih godina počeo se okretati Bruxellesu i Zapadu. Zemlje Baltika su se pridružile NATO-u u ožujku 2004 godine., a pridruživanje EU-u ubrzo je uslijedilo u svibnju. Oba poteza su razbjesnila ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Suočene s rastućom ruskom agresijom, sve tri zemlje su već tražile povećanje interoperabilnosti s ostatkom EU-a, ali Putinova invazija na Ukrajinu tome je dodala hitnost. U kolovozu je projekt dobio sredstva iz latvijskih fondova za vojnu mobilnost, kako bi se pokazalo koliko je projekt važan i iz vojne perspektive.
– U trenutnim geopolitičkim uvjetima, strateški značaj projekta Rail Baltica raste. Posebno je važno osigurati pouzdanu povezanost sa Zapadom i potpuno iskoristiti novu željezničku prometnu vezu s Europom za povećanje obrambenih sposobnosti naše zemlje, rekao je tada latvijski ministar prometa.
Odvajanje željezničke mreže od Rusije nije jedini sektor u kojem baltičke zemlje pokušavaju smanjiti svoje oslanjanje na istočnog susjeda. Drugi veliki problem je ovisnost baltičke elektroenergetske mreže o centralnoj mreži Rusije. To izaziva strah da bi Rusija mogla prekinuti opskrbu električne energije.
Baltičke zemlje pristale su prekinuti ovisnost o ruskoj električnoj mreži i sinkronizirati se s europskim mrežama do 2025. godine. Kao dodatni poticaj, europska elektroenergetska mreža ENTSO-E spojit će mreže baltičkih država u roku od 24 sata u slučaju da im Rusija isključi struju.
Zabrinutost oko financiranja
Kao svi veliki projekti i Rail Baltica ima kritike. Član odbora građanskog pokreta Avalikult Rail Balticust (Javno o Rail Baltici), Priit Humal, objasnio je da je Rail Baltica dosta kontroverzan projekt u medijskom prostoru Baltičkih zemalja. Naime, upozorava kako je ukupni iznos ovog projekta jako velik i kako prolazi kroz Litvu, Latviju i Estoniju, a ne barataju sve zemlje s jednakim proračunom.
Nadodao je da je svako potencijalno smanjenje financiranja iz EU fondova veliki problem jer bi onda tu razliku trebale nadoknaditi same države. To bi konačno moglo dovesti do protivljenja projektu na javnoj razini. No, projekt je u punom zamahu i ne čini se kako bi ga nešto takvo moglo zaustaviti do dovršetka 2026. godine.
