Rusija gradi novu rutu za prijenos goriva, skratit će put za 30 dana

U posljednjih nekoliko godina Rusija ima sve više problema oko izvoza fosilnih goriva i energenata, štoviše to je jedan od razloga u porastu tenzija između Rusije i Ukrajine jer kroz Ukrajinu prolaze veliki plinovodi koji prenose ogromne količine plina iz Rusije u Europu. No, pronašli su rješenje, u 2018. godini su najavili početak razvoja nove rute s Arktičke strane Rusije prema Europi i Aziji.

Ova nova ruta koju Rusi razvijaju znatno skraćuje put koji tankeri moraju prijeći noseći tone i tone fosilnih goriva. Novom sjevernom rutom će tankeri od Kine do najveće europske rute Rotterdama stići za samo 19 dana, a do sada ruta kroz Indijski ocean i Sueski kanal trajala je 48 dana, piše B1M.

Iako na fotografijama nova ruta ne izgleda 30 dana kraća, zemlja je najšira na ekvatoru, a ruta Sueskog kanala dobrim dijelom putuje ekvatorom dok nova ruta putuje bliže Sjevernom polu.

Ironično je što je izgaranje tih fosilnih goriva jedan od većih uzročnika globalnog zatopljenja pa se zbog toga led u Arktičkom oceanu počeo otapati i time otvorio mogućnost prolaza teretnih brodova, ponekad i bez ledolomaca, da prenose upravo ta fosilna goriva.

Jedan od ključnih dijelova rute je mega projekt teretne luke na poluotoku Taymyr vrijedne 110 milijardi američkih dolara. Ta luka će biti ključna jer se nalazi na otprilike pola puta od Kine do Europe, a Rusi će iz nje moći ići i prema Europi i prema Kini.

Ovo se smatra najvećim projektom u suvremenoj globalnoj naftnoj industriji, a u njemu će se gradi najveći arktički naftni terminal u Rusiji. Pošto je toliko velik i udaljen i zabačen da će državna naftna kompanija Rosneft prvo morati izgraditi infrastrukturu potrebnu samo bih se moglo doći do terminala.

Rosneft prvo mora izgraditi nove autoceste, dvije zračne luke, 15 naselja i nekoliko elektrana oko područja kako bi se uopće pokrenula gradnja i smjestilo 400.000 radnika koji su potrebni da se sve cijeli projekt izgradi. Do sada je na gradilište poslano više od 18.000 tona teške mašinerije, stambenih objekata i komunikacijske opreme.

Rusija također gradi cjevovod od 770 kilometara koji će voditi goriva do te teretne luke na Taymyru, a od tamo će nastaviti 10 novih teretnjaka tankera koji će moći probijati oslabljeni led u Arktičkom oceanu i prevesti goriva do Europe i Azije.

Procjenjuje se kako će dovršeni projekt omogućiti prijenos 25 milijuna tona nafte do 2025. godine i 100 milijuna tona nafte do 2030. godine. Vrijedi istaknuti da, iako se troškovi ovog pothvata čine ogromnim, oni blijede u usporedbi s dobitima koje se planiraju ostvariti. A ova mega luka samo je dio veće razvojne sheme u regiji.

Rusija je 2018. godine objavila svoj plan razvoja Sjeverno-morskog puta. Ideja je značajno povećati ruski gospodarski razvoj duž nove rute u sljedećih 15 godina, upravo otvarajući to područje kao alternativu Sueskom kanalu. Ruta će se posebno isplatiti tijekom ljetnih mjeseci kada led u moru gotovo u potpunosti nestane.

Do 2035. Rusija ima za cilj povećati protok tereta kroz to područje za 72 milijuna tona, a već je na putu da to postigne. Samo u 2018. promet je povećan za 80 posto u odnosu na prethodnu godinu, a u 2019. protok tereta bio je 23 milijuna tona.

Ruska državna energetska tvrtka Rosatom zajedno i DP World (UAE) zajedno razvijaju nove luke u Murmansku i Vladivostoku na oba kraja rute. Luke su posebno dizajnirane za prijenos tereta s brodova koji mogu probijati led na obične brodove.

UAE nisu jedina zemlja koja je vidjela priliku za ulaganje u rusku infrastrukturu. Južna Koreja i Kina također su željne novih luka i trgovačkih ruta. Kina je 2018. godine izjavila da će surađivati ​​s Rusijom na “Arktičkom putu svile”, potpisavši 20 bilateralnih dokumenata o suradnji uz pristanak da će ulagati u ruske regije uz rutu.

Kao dio dogovora, Peking će izgraditi nekoliko kineskih dokova diljem sjevera Rusije u lukama koje su trenutno nerazvijene i ne mogu podnijeti goleme količine prometa. Gradi se i niz novih željeznica za opsluživanje ovih luka. U tijeku je izgradnja pruge od 500 kilometara koja će povezati grad Perm u planinama Urala s nekoliko sjevernih lučkih gradova.

Rusija je također nedavno instalirala kablove od 889 milijuna dolara duge 12.600 kilometara. Protežu se od ruralnog sela Teriberka do Vladivostoka, poboljšavajući internetske i telefonske veze za 2,5 milijuna ljudi koji žive na krajnjem sjeveru Rusije što je otprilike polovica stanovništva cijelog Arktika.

Gradi se i nekoliko civilnih zračnih luka, Amderma na zapadu te Pevek, Chersky i Keperveyem na istoku Rusije.

Proizvest će se flota od najmanje 40 novih arktičkih plovila, uključujući osam ledolomaca na nuklearni pogon i 16 brodova za spašavanje i pomoć. Neki od navedenih ledolomaca moći će proći kroz bilo koji led Arktika i stvarat će put običnim brodovima u zimskim razdobljima.

Naravno, gdje se posluje naftom, SAD mora imati svoje prste u priči. SAD je upozorio Rusiju kako će nova ruta biti dostupna za internacionalnu navigaciju, a ne ekskluzivno za Ruske brodove, no veliki dio rute prolazi ruskim ekonomskim prostorom pa ćemo tek vidjeti što će biti oko toga.

Rusija od početka tvrdi da će njezina nova naftna mega luka biti ekološki prihvatljiva i da će imati vrlo mali ugljikovodični otisak. Naftne instalacije navodno će pokretati vjetroturbine.

No, izgradnja nove naftne infrastrukture zapravo nije ono što ekologiji trenutno treba i nekoliko ekoloških skupina vodilo je kampanju protiv ovih projekata. Dijelovi naftnih polja nalaze se unutar zaštićenog prirodnog rezervata i izgradnja bi mogla oštetiti floru i faunu na Arktiku.