Hrvatske bauštelke: Kada žena na gradilištu vozi kamion postaje slavna, segregacija je još uvijek tu
Sektor graditeljstva tradicionalno se postavio kao ‘muško’ zanimanje. No, u nekim državama žene su ipak brojnije u graditeljskom sektoru, te imaju bolje radne uvjete. U SAD-u, primjerice, radnici i radnice na fizičkim poslovima na gradilištu jednako su plaćeni, dok se u Boliviji žene zaposlene na gradilištu suočavaju s diskriminacijom, znatno nižom plaćom od kolega i izostankom osnovnih prava. Ima li u Hrvatskoj radnica na gradilištu, koliko zarađuju i pripadaju li im kakva posebna prava? Odgovore na ova pitanja doznajemo u Sindikatu graditeljstva Hrvatske.
rad na gradilištu | pexels
Iako ih je u odnosu na radnike znatno manje, radnica u građevinskom sektoru ipak ima. No, njihov broj od države do države varira, kao i pozicije koje na svom poslu obnašaju. Naravno, daleko najmanje žena radi fizičke poslove na gradilištu, no ima i takvih slučajeva.
Nedavno smo naletjeli na dvije potpuno različite ‘bauštelske’ priče o radnicama u sektoru koje su nas potaknule da se dodatno zainteresiramo i raspitamo o pristupu ženama u sektoru graditeljstva u kojem općepoznato je, dominiraju muškarci. Jedna je priča iz SAD-a o prednostima ovog posla za žene zbog malih razlika u plaćama žena i muškaraca, a odnosi se isključivo na fizičke poslove na gradilištu.
Druga je priča o strašnoj diskriminaciji radnica na gradilištu u Boliviji. Više o ovoj temi kod ‘nas’ doznali smo od Sindikata graditeljstva Hrvatske.
Dva kontinenta, dva svemira
Naime, na gradilištima u SAD-u gradi i djeluje oko 11 posto radnica. Iako je taj posao preplavljen muškim zaposlenicima, izgleda kako nema razloga da tako ostane. Ovo zanimanje u Sjedinjenim Državama za žene je pozitivno utoliko što je riječ o poslu s najmanjom razlikom između plaća zaposlenika i zaposlenica, a za koji nije potrebna diploma, piše cnn.com. Radnice iz industrije pozivaju sve zainteresirane žene da im se pridruže na za žene tradicionalno neuobičajenom radnom mjestu.
No, priča nije podjednako uspješna za radnice diljem svijeta. U Boliviji, kako smo nedavno pisali, građevinskih radnica je vrlo malo, a njihovi radni uvjeti jako su loši.
Prema svjedočanstvu bolivijskih radnica koje su istupile u javnost, žene u sektoru u toj državi suočene su s gotovo neljudskim uvjetima rada. Dio njih u udruzi sa 60 članica nastoji stati na kraj seksizmu, zlostavljanju i velikoj razlici u plaći žena i muškaraca. Članice udruge građevinskih radnica (Asomuc) zajedno nastoje izjednačiti uvjete i dižu svoj glas da bi se realizirala pravna regulativa kojima bi se zaštitila radnička prava.
U Hrvatskoj žene uglavnom inženjerke
Kakvo je stanje kod nas i obavljaju li uopće žene u Hrvatskoj fizičke poslove na gradilištu? Omjerom u odnosu na zaposlenike u sektoru građevine zaposleno je znatno manje žena.
– U građevinarstvu je posljednjih godina udio radnica oko 11 posto, što potvrđuju i podaci iz rujna 2024. godine za zaposlene u pravnim osobama. Žena je 13.307 od ukupno zaposlenih 121.367. Prema nama dostupnim informacijama u građevinarstvu strani radnici su gotovo svi muškarci, rekli su nam Domagoj Ferdebar iz Sindikata graditeljstva Hrvatske i predsjednica Sindikata Jasenka Vukšić.
Iako žena u građevinarskom sektoru ima, sugovornici su upozorili kako ih ipak najviše radi na administrativnim radnim mjestima te kao inženjerke, poslovođe ili voditeljice gradilišta. U stvari, broj građevinskih radnica koje obavljaju fizičke poslove na terenu zanemariv je, ponajviše zbog tradicije.
I dalje snažna segregacija
– Kod nas još uvijek velika segregacija žena koje bi radile određene poslove, nije da ne mogu nego je do tradicije koja u brojnim drugim zemljama ne postoji, a u Hrvatskoj da, rekao nam je Ferdebar navodeći kao primjer suprotne prakse Finsku gdje žene ‘nose’ cijeli sektor industrijskog soboslikarstva.
Ondje, kaže, nije neobično da su žene ‘glavne’ za bojanje hala i ostatka velikih objekata. U brojnim državama žene su i kranistice, bageristice i slično, ponajprije jer ti poslovi nisu fizički zahtjevni.
U Hrvatskoj su žene, ponavlja Ferdebar, uglavnom inženjerke ili zaposlene u Zaštiti na radu. Dogodi li se da žena primjerice vozi kamion ili radi neki drugi sličan nominalno ‘muški’ posao odmah će iskakati iz ‘uobičajenog’ u toj mjeri da će postati gotovo slavna. Žene bi, govori Ferdebar, danas mogle raditi i ‘najteže’ poslove na terenu poput asfaltiranja ili betoniranja budući da danas ionako veći dio obavlja stroj, no tu se barem u Hrvatskoj još uvijek čeka na razbijanje predrasuda.
(Ne)jednakost spolova
Što se tiče uvjeta na radnom mjestu, u Kolektivnom ugovoru za graditeljstvo u Hrvatskoj ne postoje razlike u pravima između žena i muškaraca, osim ako povoljnija ili dodatna prava za žene ne proizlaze iz zakonskih propisa. Do prije nekoliko godina, rekli su nam iz SGH, postojala je odredba kojom je majka više male djece imala pravo na više godišnjeg, a na koje se svojevremeno obrušila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Naime, odredbom u članku 30. Kolektivnog ugovora majci radnici sa dvoje ili više djece do starosne dobi 7 godina bilo je omogućeno tri dana godišnjeg odmora. Što je 2017. problematizirala pravobraniteljica, te je, navode iz SGH upozorila kako je riječ o diskriminaciji prema Zakonu o ravnopravnosti spolova.
– Pravobraniteljica je preložila da se preporuka ne provede u djelo u retrogradnom smislu , na način da se navedeno pravo uskrati majkama, već da se u njega uključe i očevi. Kao potpisnici KUG-a, sa našim socijalnim partnerima HUP-UPG izmijenili smo navedenu odredbu i u korist očeva, rekli su iz Sindikata, nažalost, dodali su, djelomično u retrogradnom smislu budući da su poslodavci pristali na ukupno dva dodatna dana godišnjeg umjesto ranije ugovorena tri.
Razlika u plaći
Osim razlike u godišnjem odmoru kojoj je na taj način prepriječen put, ima li razlike u plaćama? Ovo je pitanje, rekli su iz Sindikata, kompleksnije za odgovoriti te na njega nije jednostavno ponuditi jednoznačni odgovor, a nije uvijek riječ o spolnoj ravnopravnosti.
– Razlike u plaćam vjerojatno ima, nažalost to je danas komplicirano utvrditi jer poslodavci često i nepotrebno stvaraju okružje individualnih ugovaranja plaća bez obzira radi li se o ženama ili muškarcima, naveli su iz Sindikata.
Sve bi bilo prihvatljivo kada bi poslodavci imali jasne osnove i mjerila kojima nagrađuju radnika ili radnicu za njegov rad, dok se u trenutnim okolnostima plaće za isto radno mjesto razlikuju i do 50 pa čak do 100 posto, i to ne rijetko. Takav nesrazmjer popraćen je paušalnim objašnjenjem da je za više plaćenog zaposlenika ili zaposlenicu jednostavno procijenjeno da rade više i bolje, što je ozbiljan problem, upozorili su Ferdebar i Vukšić iz Sindikata graditeljstva Hrvatske.
Planovi u budućnosti
Po pitanju pak planova za budućnost i radnih uvjeta za žene zaposlene u sektoru graditeljstva, za nove zahtjeve prvo bi se trebao promijeniti stav poslodavaca, ali i podjele u sektoru. Točnije, zbog i dalje snažne segregacije poslova, zahtjevi za radnike na gradilištu nisu nužno usklađeni s potrebama radnica.
– Razvijeni smo u dijalogu s poslodavcima te smo znali držati na pregovoru o rastu plaća. Iako na takve stvari često mahnu rukom. Ta tema je i dalje imperativ, ali s obzirom da žene koje rade u građevini su u pravilu inženjerke, za njih se ne može pregovarati pri čemu ih je i manje u članstvu, kaže Ferdebar o osnovnom problemu.
Nema ni kritične skupinu koja bi slala prijedloge, a Sindikat ne može dam davati prijedloge.
– Da imamo kritičnu skupinu koja to radi, možda bi bilo i više ideja. Kolektivni pregovori su ideje kad se nešto želi realizirati da to postane pravo, zaključio je Ferdebar.
Što sve donosi Zakon o strancima i zašto je važan pogledajte ovdje.
