O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026

Samozbijajući beton | wiki
Prednosti korištenja samozbijajućeg betona su brža gradnja, smanjena potreba za radnom snagom na gradilištu, lakša instalacija, povećana trajnost strukture i bolji izgled očvrsnute površine. Samozbijajući beton istovremeno štedi vrijeme i trošak radne snage, a njegova ugradnja omogućuje potpunu zbijenost bez pojave segregacija i bez upotrebe dodatnih vibracija odnosno uređaja za zbijanje betona.
Ovakva vrsta betona pogodna je za betoniranje konstrukcija koje imaju elemente s gusto raspoređenom armaturom ili elemente kod kojih je vibracija otežana iz određenih razloga, ali i elemente koji zahtijevaju kvalitetno očvrsnutu površinu, kao i konstrukcije s prednapetim elementima.
Samozbijajući beton nameće se kao prvi izbor za mnoge primjene kao što su temelji, podovi, zidovi i složene inženjerske konstrukcije jer se odlikuje kombinacijom visoke čvrstoće i kvalitetne površine za postizanje zamjetnog povećanja produktivnosti pri izgradnji.
Kada se želi dobiti uredan izgled betonske površine, bez naknadne obrade, onda je idealno rješenje jer uz primjenu adekvatne oplate i oplatnog ulja, dobit ćete estetski izgled izbetonirane površine. Zato je vrlo zahvalan za zidove i fasade koji se neće naknadno žbukati i završne fasade objekata.
Samozbijajući beton se radi od cementa, kamenog brašna (čestice sitnije od 0,125 mm), sitnog agregata (pijesak od 0,125 do 4 mm), krupnijeg agregata (4-16 mm), vode, dodataka (superplastifikator i modifikator viskoznosti), kemijski aktivnih mineralnih dodataka (pucolan, troska, silikatna prašina…) i vlakana koja imaju ulogu mikroarmature.
Ova vrsta betona je superiornija od običnog betona jer ima bolja reološka svojstva, tj. svojstva koja ovise o vremenu. Unutarnja struktura samozbijajućeg betona ima svojstvo mikropukotina, pa se time postiže veća čvrstoća betona. Bolja obradivost postiže se dodavanjem superplastifikatora koji pomažu svježem betonu da ima veću fluidnost bez pretjeranog dodavanja vode.
U samozbijajući beton dodaju se modifikatori viskoznosti koji povećavaju viskoznost betona i smanjuju rizik od segregacije. Pojava tzv. ‘krvarenja’ betona, kada se pojavi voda na njegovoj površini tijekom stvrdnjavanja, teško se može dogoditi kod samozbijajućeg betona jer sadrži manju količinu vode, a veću količinu finih čestica.
Naravno, sve ima svoje pogodnosti i nedostatke, pa tako i samozbijajući beton ima nekoliko ‘mana’ i prepreka za široku upotrebu. Prije svega to je viša cijena u odnosu na obični beton, no i taj argument se može poljuljati, s obzirom na to da trošak ovog visokokvalitetnog betona može biti više nego kompenziran značajnim uštedama, odnosno dobicima na produktivnosti pri izvedbi.
Kako ne postoje globalno standardizirani testovi za ispitivanje betonske mješavine, takva vrsta betona zahtijeva laboratorijsko ispitivanje velikog broja uzoraka. Samozbijajući beton nije preporučljivo koristiti ni ako ste neiskusni u radu s njim jer omjer sastojaka mora biti vrlo precizan, ali ni to nije prepreka jer neki dobavljači imaju u prodaji već gotove smjese.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026
Ovo su četiri staklene zgrade koje mijenjaju Zagreb: Sve bi trebale biti završene već ove godine
Uz četiri važne prometnice već više od godinu dana rastu i četiri poslovno - stambene zgrade kojima dominira jedan materijal - staklo.
10:19 19 h 25.04.2026
Radovi obnove ulaze u intenzivnu fazu u kojoj se paralelno odvija više ključnih aktivnosti. Projekt napreduje stabilno, uz prilagodbe uvjetima.
10:17 19 h 25.04.2026
Željeznički projekt stoljeća od 900 milijuna eura, HŽ otkriva što se već radi na trasi
Uz izgradnju drugog kolosijeka i kompletnu rekonstrukciju postojećeg, planirana je modernizacija kolodvora, stajališta i prateće infrastrukture.
15:56 2 d 23.04.2026
Projekt obuhvaća i hortikulturno uređenje prostora, kako bi se prometnica uklopila u okoliš, a tijekom radova predviđen je i arheološki nadzor.
15:51 2 d 23.04.2026
Most uz najpoznatiju močvaru u Hrvatskoj treba sanaciju: Posao na oba kolnika trajat će 3 mjeseca
Most sanacijom treba vratiti u projektirano stanje koje konstrukciji predviđa sto godina. Obnovom će se smanjiti i troškovi održavanja.
15:50 2 d 23.04.2026
Skoro 20 godina gradio se autocestovni spoj između Zagreba i Siska. Novi čvor na tom potezu u mrežu autocesta uključit će još jedan hrvatski grad.
16:54 3 d 22.04.2026
Puno mjesta na dalmatinskoj obali nema izlaz na autocestu, iako su za to ispunjeni određeni uvjeti. Sada kreće planiranje spoja A1 do čvora Danilo.
16:03 4 d 21.04.2026