Koje opasnosti krije atmosferski bojler i zašto se odlučiti na ugradnju kondenzacijskog?

Unatoč brojnim upozorenjima koja su u posljednjih nekoliko godina pristigla iz gradskih plinara atmosferski bojleri još uvijek prevladavaju u domovima u kojima je metoda grijanja odabran plin. Opasnosti bojlera koji koristi zrak prostorije u kojoj se nalazi su brojne, a kao jedini način izbjegavanja neželjenih posljedica nameću se redovita kontrola i servisiranje. No, postoji i druga opcija. Iako nešto skuplja, alternativa ugradnje kondenzacijskog bojlera dugoročno je, smatraju stručnjaci, isplativija, a što je još važnije i sigurnija.

Mnogo domaćinstava kao opciju grijanja odabire grijanje plinom što iziskuje postavljanje jednog od tipova bojlera, a time i njegovo redovito servisiranje, bez kojeg može doći do po život opasnih posljedica.

Atmosferski bojleri su uređaji koji zrak za izgaranje uzimaju iz prostora u kojem su smješteni, dok dimni plinovi izlaze kroz dimnjak. S obzirom na to da zrak za izgaranje bojler uzima iz prostorije u kojoj se nalazi uslijed poremećaja u sustavu dobave zraka, uzrokovanog radom kuhinjske nape ili zbog PVC stolarije, vrlo lako može doći povrata dimnih plinova, a samim time i do trovanja ugljičnim monoksidom.

Kako bi se osigurao neometan rad atmosferskog bojlera ključno je osigurati dobavu zraka čiju se kontrolu vrlo lako obavlja u samo nekoliko koraka.

Uzroci problema u radu atmosferskog bojlera

Kontrola dobave zraka, temeljnog uvjeta neometanog rada atmosferskog bojlera, radi se redovitim provjeravanjem nekoliko elemenata unutar domaćinstva. Jedan od njih je kuhinjska napa koja se pokazala kao najčešći uzrok povrata dimnih plinova.

Kuhinjska napa, navode iz Gradske plinare Zagreb, ne smije biti montirana u stanu u kojem je ugrađen atmosferski bojler iz jednostavnog razloga što rad kuhinjske nape utječe na stvaranje podtlaka u stanu pa samim time uzrokuje i povrat dimnih plinova iz bojlera i dimnjaka.

– Ako korisnik ipak ima napu, ovlašteni serviseri bojlera moraju ugraditi posebne uređaje koji isključuju rad kuhinjske nape i bojlera u isto vrijeme, dodaju iz Plinare.

Kao prepreka neometanom radu atmosferskih bojlera javlja se i ventilator u kupaonici. Naime, u kupaonicama u kojima se nalazi ventilator također vrlo brzo dolazi do stvaranja podtlaka u prostoriji, stoga se on mora ukloniti.

– Takvi se ventilatori u pravilu uključuju kad se upali svjetlo. Kad se potrošač tušira ili kupa, atmosferski bojler radi punom snagom te obavezno vrlo brzo dolazi do povrata dimnih plinova, objašnjava Dubravko Duvančić, voditelj Službe tehničke podrške Gradske plinare Zagreb, prenosi Poslovni.hr.

Kako bi se u prostorijama u kojima je ugrađen atmosferski bojler, a većinom je riječ o kupaonicama, osigurala dovoljna izmjena zraka potrebnog za izgaranje potrebno je u vratima prostorije izraditi ventilacijske otvore u gornjem i donjem dijelu vrata koji će izmjenu omogućiti.

Osim navedenih otvora u stanu u kojem je instaliran atmosferski bojler sva vrata moraju biti podrezana u donjem dijelu i to dva centimetra što je još jedna od metoda omogućavanja kvalitetnog dotoka zraka do samog bojlera.

Plinara Zagreb daje i važan podsjetnik za sve one koji u svojim domovima imaju ugrađenu PVC stolariju. U takvim je domovima potrebno napraviti ventilacijske otvore na gornjem i donjem dijeli vanjskog zida.

– Naime, kako PVC stolarija ima stopostotno brtvljenje, nakon kraćeg vremena se potroši zrak u stanu te dolazi do podtlaka i mogućeg povrata dimnih plinova, objašnjavaju iz Plinare.

Redovita kontrola je ključna

No, unatoč brojim upozorenjima i uputama nadležnih službi do greške u radu atmosferskog bojlera ponekad ipak dođe. Kako bi se one spriječile ključne su redovite kontrole, kao i održavanje elemenata sustava grijanja, odnosno bojlera i dimnjaka.

Svi uređaji sustava plinskog grijanja moraju se redovito kontrolirati, što znači redovitu kontrolu bojlera, peći, štednjaka od strane ovlaštenih servisera. Iz Plinare Zagreb preporučuju da se plinski uređaj za grijanje prostora i pripremu tople vode servisiraju najmanje jednom godišnje.

Osim redovite kontrole plinskih uređaja ključna je i redovita kontrola dimnjaka. U slučaju da je bojler spojen na dimnjak područni dimnjačar minimalno jednom godišnje obavezno mora izvršiti njegovu kontrolu.

U slučaju mijenjanja ili bilo kakvih zahvata na plinskim instalacijama, što uključuje i radove na dimnjaku i atmosferskom bojleru, korisnik mora angažirati ovlaštene osobe koji će obaviti potrebne radove. Ako se radovi izvode na području kojeg obuhvaća Plinara Zagreb potrebno ih je prijaviti nakon čega djelatnici Plinare rade kontrolu te ispituju plinske instalacije.

Kada se vlasnici nekretnina u kojima se nalaze atmosferski bojleri odluče na promjene sustava dobave zraka, poput ugradnje PVC stolarije, ugradnje kuhinjske nape ili ugradnje ventilatora, tada je potrebno kontaktirati ovlaštene osobe, odnosno plinoinstalatere, servisere ili distributere plina, koji će svojim stručnim savjetovanjem pomoći cijeli proces.

Što u slučaju hitne intervencije?

U trenutku potrebe za hitnom intervencijom, kada dođe do curenja plina, kada nema plina u instalaciji, u slučaju požara te kada se osjeti povrat dimnih plinova iz bojlera radi sprečavanja mogućeg trovanja potrebno je nazvati dežurne službe.

Iz Plinare Zagreb donose nekoliko savjeta kako postupati kada u prostorijama dođe do curenja plina.

– Žrtve monoksida su mlađe osobe, mahom žene, a opasnosti su osobito izloženi podstanari, posebno oni koji dolaze s područja gdje nema kulture plina. Opasnost od trovanja porasla je rekonstrukcijama stanova gdje se ugrađuje PVC/ALU stolarija čime se onemogućuje dotok zraka i ugradnjom kuhinjskih napa koje su sada veće snage nego ranije. Pri trovanju monoksidom najčešći je uzrok istovremeni rad bojlera i kuhinjske nape koja također povlači zrak iz prostora. Iako potrošači mogu biti oprezni, jedino pouzdano rješenje je zamijeniti atmosferske bojlere novima, za Večernji list 2019. godine navodi Dubravko Duvančić, voditelj Službe tehničke podrške Gradske plinare Zagreb

Razlike između kondenzacijskog i atmosferskog bojlera

Usprkos činjenici da je funkcija svih tipova bojlera na kraju posve jednaka među atmosferskim i kondenzacijskim bojlerom postoje razlike pa time i mogućnosti rada.

Dok atmosferski bojler zrak za izgaranje uzima iz prostora u kojem je instaliran, a njegovi dimni plinovi izlaze kroz dimnjak, kondenzacijski i klasični plinski bojler rade na princip izgaranja plinova za zagrijavanje vode. Pojednostavljeno kondenzacijski bojler izgaranjem plina stvara vruće dimne plinove koji potom zagrijavaju vodu.

Unutar nastalih plinova je i vodena para, ključan element u procesu rada kondenzacijskih bojlera koji ju, kako i sam naziv navodi, kondenziraju. Zbog ovog principa rada kondenzacijski bojleri, za razliku od atmosferskih, ne stvaraju mogućnost trovanja ugljičnim monoksidom, jer ne troše kisik iz prostora.

S akcijom poticanja na ugradnju kondenzacijskog bojlera 2019. godine započela je Gradska plinara Zagreb.

– Ono što je cilj te naše akcija je da u što skorije vrijeme korisnici zamjene svoje atmosferske bojlere kondenzacijskim bojlerima koji su puno sigurniji za uporabu, navodi Duvančić za Dnevnik.hr.

U periodu od 2015. do 2019. godine zbog posljedica trovanja ugljičnim monoksidom na zagrebačkom području smrtno je stradalo osam osoba. Na važnost ispravnog ugrađivanja plinskih instalacija upozoravaju i iz Odjela prevencije zagrebačke policije.

– Spoje napu i bojler na isti dimovod, znači jedan dimnjak, jedan odvod i tu je problem. Kada se upale oba uređaja stvara se podtlak i tu dolazi do problema, objašnjava Velimir Tišma za Dnevnik.hr.

Prema procjenama Dubravka Duvančića ugradnja kondenzacijskog bojlera korisnika bi stajala otprilike 13.000 kuna od kojih 10.000 kuna odlazi na kupovinu bojlera, dok 3.000 kuna odlazi na rekonstrukciju dimnjaka.