Pretraga

Tihi ubojica: Kako se zaštititi od trovanja ugljičnim monoksidom

A- A+

Do trovanja ugljičnim monoksidom dolazi uslijed bilo kakvog poremećaja u sustavu dobave zraka. Naime, tada dolazi do povrata dimnih plinova, a samim time i trovanja. Kako bi se poremećaji spriječili ključna je redovita kontrola bojlera i dimnjaka.

dimnjačar

Dimnjačar | foto: Unsplash

Kada je u pitanju opskrba plinom u gradu Zagrebu, ali i sigurnost građana, odgovorni su Gradska plinara Zagreb i Dimnjačarska obrtnička zadruga, ali i sami građani.

Kao jedan od najčešćih uzroka povrata dimnih, pa tako i trovanja ugljičnim monoksidom, plinova navodi se kuhinjska napa. Naime, kako savjetuju iz Gradske plinare, napa ne smije biti postavljena u stanu u kojemu je ugrađen atmosferski bojler. Razlog tome je djelovanje kuhinjske nape koje utječe na stvaranje podtlaka u stanu. No, ako je napa ipak ugrađena potrebno je ugraditi i posebne uređaje koji reguliraju rad bojlera i nape. No, ako do curenja plina ipak dođe, ili se na njega posumnja, potrebno je odmah pozvati hitne intervencije.

Simptomi trovanja ugljičnim monoksidom

Prema Medicinskom priručniku Hrvatskog liječničkog zbora trovanje ugljičnim monoksidom izaziva akutne simptome koji uključuju glavobolju, mučninu, povraćanje, slabost, anginu, dispneju, gubitak svijesti i komu, a neuropsihijatrijski simptomi mogu se javiti tjednima kasnije. Udisanje ugljičnog monoksida (CO) jedno je od najčešćih fatalnih otrovanja, a kao najčešće izvore trovanja Priručnik navodi:

  • otvorene vatre u kućama,
  • automobili s nepravilnim ispušnim sustavom,
  • talionice,
  • grijači vode,
  • peći na drva i ugljen i
  • grijači na petrolej.

Bolesnici također mogu imati brojne druge simptome poput vidnih deficita, bolova u trbuhu i fokalnih neuroloških ispada, navodi Priručnik.

O Ugljičnom monoksidu

Ugljični monoksid (CO) je vrlo otrovan plin koji uzrokuje više smrtnih slučajeva nego svi ostali otrovi zajedno. Nastaje nepotpunim sagorijevanjem organskih tvari (drvo, ugljen, plin, benzin i dr), kada se gorenje odvija uz nedovoljnu prisutnost kisika Veliku opasnost predstavljaju neispravni dimnjaci i peći. Ugljičnog monoksida ima i u gradskom plinu i u ispušnim plinovima automobilskih motora. Ljudi često stradavaju u zatvorenim garažama u kojima drže upaljen motor, u kupaonama s plinskim grijačem vode (bojlerom) i zbog istjecanja plina u stanu. Trovanja se događaju i kad ispušni plinovi motora prodiru u kabinu vozila zbog neispravnosti ispušnih cijevi ili kroz ventilacijski sustav dok vozilo stoji u koloni. Ugljični monoksid je plin bez mirisa i boje. (Izvor: Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba)

Uloga ventilacijskih otvora i PVC stolarije

Atmosferski bojler većinom se ugrađuje u kupaonicama, a pravila za ugradnju nisu brojna. Ventilator u kupaonici mora biti uklonjen jer se radom ventilatora vrlo brzo stvara podtlak u prostoriji, upozoravaju iz Gradske plinare Zagreb. Također, u vratima prostorije u kojoj je ugrađen bojler moraju biti ugrađeni ventilacijski otvori, i to u gornji i donji dio vrata kako bi se osigurala dovoljna izmjena zraka.

Stanovi i obiteljske kuće u kojima je ugrađena PVC stolarija sve su brojniji. No, ne smije se zaboraviti uloga takvog tipa stolarije u trovanju ugljičnim monoksidom. Naime, kako PVC stolarija ima stopostotno brtvljenje, nakon kraćeg vremena se potroši zrak u stanu te dolazi do podtlaka i mogućeg povrata dimnih plinova. Stoga, ako je u stanu ugrađena PVC stolarija, na vanjskom zidu se mora napraviti ventilacijski otvor, i to u gornjem i donjem dijelu zida.

Gradska plinara Zagreb na svojim je službenim stranicama navela najčešća pitanja korisnika u kojima objašnjavaju važnost redovite kontrole bojlera, ali i dimnjaka.

Redovna kontrola uređaja i dimnjaka

Redovita kontrola i održavanje elemenata plinskog sustava osigurava sigurnu opskrbu plinom, navode iz zagrebačke plinare. Svi plinski uređaji moraju se redovito servisirati od strane ovlaštenih servisera. Riječ je o bojleru, peći, štednjaku i ostalim uređajima na plin. Preporuka je da plinski uređaji za grijanje prostora i pripremu tople vode (bojleri, grijalice, peć…) servisiraju najmanje jednom godišnje. 

U slučaju da je bojler spojen u dimnjak obveza je područnog dimnjačara izvršiti kontrolu dimnjak najmanje jednom godišnje.  Na području grada Zagreba za pregled dimnjaka zadužena je Dimnjačarska obrtnička zadruga na čijim se stranicama mogu pronaći podatci o voditeljima za svaki dio grada.

Tihi ubojica: Kako se zaštititi od trovanja ugljičnim monoksidom
Share via
Copy link
Powered by Social Snap