Nizozemska gradi svoj teritorij: Godinama se šire u Sjeverno more, sagradili novu provinciju

Nizozemci su prije gotovo 40 godina proglasili novu dvanaestu provinciju države. Teritorij nove provincije Flevoland nisu aneksirali od susjednih zemalja niti podijelili neku veću provinciju na manje, nego su proširili državno kopno u Sjeverno more.

Globalno zatopljenje podiže razinu mora, a države s jako niskom prosječnom visinom kopna nalaze se u problemu. Međutim, Nizozemska se već stoljećima suočava sa sličnim problemima i davnih je dana počela širiti svoj teritorij u more i stvarati nove prostore za naseljavanje. Tako je i nastala poznata nizozemska uzrečica, ‘Bog je stvorio zemlju, a Nizozemci su stvorili Nizozemsku’.

Tradicija stara preko dva tisućljeća

Nekoliko stotina godina prije Krista, prvi doseljenici teritorija današnje Nizozemske počeli su s izgradnjom primitivnih nasipa. Zbog izgradnje tih nasipa, kopno se širilo pet do deset metara godišnje narednih tisuću godina. Novonastala zemlja jako je pogodna za poljoprivredu i zbog toga su gradili dodatne brane kako bi ju zaštitili.

U 1287. godini brane i nasipi su podbacili za vrijeme najveće poplave zvane Poplava Svete Lucije. Procjenjuje se da je ta poplava odnijela oko 50.000 života. Dodatno, poplava je napravila velik zaljev u priobalju Nizozemske, zvan Zuiderzee (Južno more).

U srednjem vijeku pokušali su unaprjeđivati svoje tehnike proširivanja tla, većinom u blizini urbanih središta poput Amsterdama i Rotterdama. Najveći pomak u tehnici proširivanja kopna bio je u 15. stoljeću kada su počeli koristiti energiju vjetrenjača za pokretanje pumpi. Tako su počeli ispumpavati velika tijela vode u puno manje vremena i stvorili prve poldere.

Polderi su umjetne hidrološke depresije okružene branama. Iz njih je voda ispumpana, isušena ili ispuštena kanalima. Nizozemska je u Europi poznata po polderima i imaju ih oko 3.000, a njihovi inženjeri su najinovativniji u tom području. Polovica poldera u sjeverozapadnoj Europi nalazi se u Nizozemskoj. Čak 27 posto Nizozemske je ispod razine mora i u tim područjima živi 60 posto populacije. Prosječna visina Nizozemskog tla je 11 metara.

Zbog poplave evakuirano preko 70.000 stanovnika

U dvadesetom stoljeću Nizozemci su naumili vratiti kopno koje je pod zaljevom Zuiderzee. Od 1927. do 1932. godine izgradili su 30 kilometara dug nasip koji je pretvorio Zuiderzee u slatkovodno jezero IJsselmeer. No, 1953. godine Nizozemsku je zadesila još jedna poplava. Ovoga puta bilo je puno manje smrtno stradalih (1.800), ali je zato 72.000 ljudi izgubilo svoje domove.

Ova destrukcija nizozemskog kopna natjerala je Nizozemce da donesu novi zakon 1958. godine. Zakonom je propisan potreban standard nasipa u Nizozemskoj, po kojem su se novi gradili, a stari nadograđivali. Uz novi zakon, pokrenuli su i projekt North Sea Protection Works. U projektu se gradio cijeli sustav brana i nasipa u Sjevernom moru. Ovaj građevinski pothvat smatra se jednim od Sedam čuda modernog svijeta prema udruzi American Society of Civil Engineers.