Pretraga

Od 2022. govori se o mostu između BiH i Hrvatske koji nigdje ne vodi: Zašto još nije otvoren?

A- A+

Na ljeto 2022. počeli su radovi vrijedni 19,5 milijuna eura na mostu na Savi između Gradiške u BiH i Stare Gradiške u Hrvatskoj. Otvaranje mosta, međutim, ne nazire se i dalje, a predviđeno je da, zbog nedovršenih radova na graničnom prijelazu s hrvatske strane, most neće prometovati još barem godinu dana. Hrvatske ceste natječaj za izgradnju prijelaza raspisale su 2023. godine u ožujku, a dok su nakon natječaja ponude evaluirane te je u rujnu sklopljen ugovor o radovima koji predviđa završetak radova godinu dana nakon uvođenja u posao – izabrani izvođač i dalje nije uveden u posao. Ministarstvo financija i Hrvatske ceste dijele obaveze oko izgradnje graničnog prijelaza, a prema navodu iz Hrvatskih cesta, prije svega se kasnih zbog loših hidroloških uvjeta.

Stari prijelaz Stara Gradiška – Gradiška | Foto: screenshot/GoogleMaps

Još u srpnju 2022. godine, krenuli su radovi u vrijednosti 19,5 milijuna eura na izgradnji mosta na Savi između Gradiške u BiH i Stare Gradiške u Hrvatskoj, no otvaranje mosta ne nadzire se, a most neće prometovati još barem godinu dana. Više je mogućnosti zašto most neće biti pušten u promet, a krivac za takav razvoj događaja moglo bi biti Ministarstvo financija, jer su iz te institucije natječaj za izvođača radova na izgradnji graničnog prijelaza s hrvatske strane raspisali tek u ožujku 2023. godine, piše Večernji list.

Nakon provođenja natječaja, pregledane su i evaluirane pristigle ponude pa su poslovi na radovima dodijeljeni zajednici ponuditelja, tvrtkama Projektgradnja plus iz Gornje Vrbe i Osijek Koteks iz Osijeka. Njihova ponuda je iznosila 4,9 milijuna eura bez PDV-a. Ugovor o radovima sklopljen je u rujnu 2023. godine, a rok završetka izgradnje određen je na 12 mjeseci od dana uvođenja u posao. Svejedno, unatoč tome što je od sklapanja ugovora prošlo sedam mjeseci, kako izabrani izvođač još uvijek nije uveden u posao, radovi i dalje nisu krenuli.

Odgovornost HC-a ili Ministarstva financija?

Hrvatske ceste, naime, nadležne su za izvedbu svih prometnih površina u zoni graničnog prijelaza, kao i objekata odvodnje, rasvjete prometnih površina, prometne signalizacije te svih infrastrukturnih priključaka, te uređaja. U nadležnosti Ministarstva financija izgradnja je svih objekata za rad graničnih službi, no i priključaka na infrastrukturu na parceli, nadstrešnica, vaga, to jest potrebnog za kontrolu roba i putnika s pripadajućim instalacijama i opremom za novi granični prijelaz.

Izdvojeni članak

Foto: Pogledajte kako iz zraka izgleda faznost izgradnje ceste iz ničega

Budući da su Hrvatske ceste nadležne za izgradnju pristupne ceste do autoceste A3, a ta autocesta i dalje nije završena, odgovornima za ne puštanje mosta u promet mogu se smatrati Hrvatske ceste. Na upit, Ministarstvo financija je odgovorilo kako s HC-ama imaju određene obaveze, kao i nadležnosti u pripremi i izgradnji novog graničnog prijelaza na brzoj cesti koja od granice s Mađarskom, preko Virovitice i Okučana vodi do granice s BiH.

Iz ministarstva tvrde kako su, po dobivanju informacije iz Hrvatskih cesta o stanju radova na brzoj cesti do granice d BiH, pravovremeno proveli postupak javne nabave za radove na novom graničnom prijelazu Okučani, a da su zatim i potpisali ugovor s izvođačem radova. Naveli su i kako je, iako se u više navrata tražio termin uvođenja izvođača u radove, stanje radova na gradilištu iz nadležnosti Hrvatskih cesta bilo takvo da za Ministarstvo financija izvođače nije moglo uvesti u posao.

– Prema zadnje dobivenoj informaciji Hrvatskih cesta d.o.o., predviđen početak radova na izgradnji novog graničnog prijelaza bio bi u prvoj polovici travnja ove godine i to na dijelu graničnog prijelaza ulaska u RH, gdje se nalazi glavna zgrada i prateći objekti potrebni za rad graničnih službi. Informaciju za početak radova na preostalom dijelu graničnog prijelaza i izgradnju objekata smještenih na istom očekujemo od Hrvatskih cesta. Za završetak radova i otvaranje mosta obratite se Hrvatskim cestama u čijoj su nadležnosti, odgovorili iz Ministarstva financija za Večernji.

Hrvatske ceste. ‘Razlozi kašnjenja opravdani su’

Iz prozvanih Hrvatskih cesta obranili su se navodeći da se na projektu izgradnje druge faze dionice brze ceste od Okučana do granice s BiH radovi intenzivno odvijaju. Dok je izneseno kako su na trasi ceste radovi na izradi nasipa u visokoj gotovosti, slijedi korak izrade kolničke konstrukcije, dok se na objektima izvode radovi gornjeg ustroja. Radovi na mostu, naveli su iz Hrvatskih cesta, trebali bi završiti najesen ove godine, a kašnjenje je, rekli su, opravdano – a prije svega se kasni zbog nepovoljnih hidroloških uvjeta. Napominju da je u tijeku postupak javne nabave radova za izgradnju dionice brze ceste Okučani – granica BiH, 3. faza duljine 3,7 kilometara. Trenutno se pregledavaju i ocjenjuju zaprimljene ponude, a predviđeni rok dovršetka radova je 24 mjeseca od uvođenja u posao.

Izdvojeni članak

HAC ima strategiju za zelene autoceste, prva će biti u funkciji već 2025.

– Do kašnjenja u projektu došlo je iz opravdanih razloga te je isto uvaženo izvođaču radova. Točnije, produžetak roka je odobren zbog izrazito nepovoljnih hidroloških uvjeta koji su utjecali na znatno usporenje zemljanih radova i radova na objektima. Bilo kako bilo, iako je od završetka izgradnje prošlo već gotovo dvije godine, most još uvijek nije pušten u promet, a kako stvari stoje, neće ni biti još najmanje godinu dana, rekli su iz Hrvatskih cesta.

Most je inače impresivnog izgleda, a pojavile su se i usporedbe s Pelješkim mostom. Duljine je 426, a širine 22,5 metara. U svakom smjeru ima po dvije prometne trake, u punom profilu autoceste. U izgradnju je utrošeno impresivnih 4.900 tona čelika. Izgradnju mosta zajednički financiraju BiH i Hrvatska, a otvaranjem mosta, doprinijet će se smanjenju prometnih gužvi u samom središtu Gradiške u BiH, kao i izmještaju međudržavnog prometa sa starog graničnog prijelaza. Izgradnjom brze ceste do granice s Mađarskom bit će spojen koridor E661 koji povezuje Split s Banjom Lukom i Balatonom te predstavlja transverzalnu vezu srednje Europe i Jadranskog mora.

Na dionici Daruvar-Lipik hrvatske ceste grade brzu cestu za 24 milijuna eura. Pročitajte o tome ovdje.

Copy link
Powered by Social Snap