Sanacija autoceste od preko 10 milijuna eura poboljšat će put do susjeda: Evo što se sve sprema

Autocesta A3 druga je po duljini i iznimno frekventna autocesta koja povezuje istog i zapad kontinentalne Hrvatske. Da je ova prometnica koja nas povezuje sa susjedima vrlo važna pokazuju i podaci prema kojima trpi sve veće prometno opterećenje. Čim više dionica autoceste iz 1986., djelo Inženjerskog prometnog zavoda u Zagrebu, podliježe automobilima, tim više vapi za sanacijom. Taj će posao netko pošto-potom morati odraditi, a u siječnju će se znati koji izvođač će napraviti radove od skoro 11 milijuna eura.

Hrvatske autoceste (HAC) traže izvođača za sanaciju kolnika na autocesti A3 Bregana-Zagreb-Lipovac. Ovo je druga po duljini autocesta u Republici Hrvatskoj, a neki njeni dijelovi sagrađeni još u 1980-ima doslovno sliježu iz godine u godinu sve većem prometnom opterećenju.

Te dijelove je potrebno sanirati kako bi se zaštitila kolnička konstrukcija uslijed sve veće količine automobila koji prolaze ovom trasom, a gospodarski subjekti zainteresirani za provesti taj zadatak pozvani su slati potrebnu dokumentaciju do 13. siječnja 2025. U pitanju je velik posao procijenjene vrijednosti od 10.860.000 eura.

Konstrukcija sve više opterećena

Projekt predviđa sanaciju kolnika od km 190+000 do km 204+000 s lijeve strane autoceste te projekt sanacije kolnika od km 204+000 do km 211+212 s iste strane. Potrebno je objediniti projektna rješenja u jedinstvenu cjelinu zone zahvata, za koji se u skladu s projektnim zadatkom sprema se dimenzioniranje kolničke konstrukcije s obzirom na podatke o prosječnom godišnjem dnevnom prometu (PGDP) i na projektni period od 20 godina.

Kako proizlazi iz opisa predmeta nabave, sanacijom treba riješiti problematiku infrastrukture uzrokovanu starosti ceste. Naime, dionica predviđena za sanaciju od km 190+000 do 211+212 je projektirana još 1986. godine. Bio je to glavni projekt Autoceste Bratstvo-Jedinstvo, a konkretno se radilo o dionici Lužani-Brodski Stupnik.

Projekt je izradio Inženjerski projektni zavod u Zagrebu, odredivši jasno kolničku konstrukciju sjevernog voznog i pretjecajnog traka autoceste.

Sastav kolničke konstrukcije

Istražnim radovima utvrđen je različit sastav kolničke konstrukcije sjevernog voznog i pretjecajnog traka autoceste u odnosu na izvorno projektirani. Rezultati istražnih radova pokazali su da je u periodu eksploatacije na originalnu kolničku konstrukciju izvedena još jedna debljine veće od 30 centimetara.

Tako je otkriveno da u odnosu na početni habajući sloj debljine 6 centimetara nosivi sloj debljine 12 centimetara te cementnu stabilizaciju i sloj od drobljenog kamenog materijala, svaki po 25 centimetara debljine, kolničku konstrukciju zaustavnog traka čine i asfaltbeton od 6 te još drobljeni kameni metal debljine 37 centimetara.

Neizostavan faktor koji utječe na debljinu strukture kolnika je i prometno opterećenje. Oštećenje što ga vozila čine cesti vrlo striktno ovisi o opterećenjima osovina vozila. Na točnost pak tog odnosa utječe ne samo vrsta strukture cestovnog kolnika, već i način na koji se kolnik pogoršava, što se dogodilo na pojedinim dionicama autoceste A3.

Vrijednost strukturnih brojeva

Vrijedi naglasiti da je u predmetnom zadatku ekvivalentno prometno opterećenje određeno prema Podacima o prometu i prometnim nesrećama na autocestama u nadležnosti HAC-a, no bez pravog uvida u strukturu i raspored udjela vrsta vozila po skupinama. Drugim riječima, udio vozila je pretpostavljen.

Na temelju dobivenih vrijednosti strukturnih brojeva utvrđeno je kako su manje od potrebnog strukturnog broja što ukazuje potrebu sanacije kolničke konstrukcije. Da bi se osigurala jednaka vozna svojstva kao i na voznom traku (primarno hvatljivost i ravnost), na pretjecajnom traku u planu je izvedba habajućeg i vezivnog sloja jednakih svojstava. Isto će se izvesti i na voznom traku.

Budući da se zadržavaju postojeći nosivi sloj asfalta, cementom stabilizirani nosivi sloj i nosivi sloja mehanički zbijenog šljunka (MNS), njihovi koeficijent zamjene umanjuju se s koeficijentima zamjene Asfaltnog instituta u iznosu 0,5 za nosivi asfaltni sloj i MNS i 0,5 za CNS. Nakon obavljenog dimenzioniranja kolničke konstrukcije prema kriterijima nosivosti, kolnička konstrukcija mora se provjeriti na djelovanje smrzavanja.

Prije radova

Prije početka sanacije prvo će se geodetski snimiti postojeće stanje kolnika. U toj fazi snimat će se rubovi trakova, središnja os i razdjelni trak na razmaku 20 m ili po potrebi i manje.

U istoj fazi po potrebi će se davati i prijedlog geodetskog izravnavanja. Svi elementi horizontalnog i vertikalnog vođenja kao i poprečni nagibi moraju biti u skladu sa Projektom ili Pravilnikom o osnovnim uvjetima koje javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti u prometu, da bi se moglo krenuti u sanaciju.

Vozni, pretjecajni i zaustavni trak

Sanacija voznog traka provest će se tako da će se mehaničkim glodanjem (frezanjem) prije svega ukloniti slojevi u svojoj punoj debljini do kote od 38 cm. Zatim, da bi se provela pravilna sanacija voznog traka bit će potrebno proširiti granice zahvata traka na način da se obuhvati središnja crta, vozni trak, rubni trak širine 20 cm i dodatnih 50 cm u zaustavnom traku. Prema tome će širina zahvata voznog traka iznositi 4,55 m.

Sanacija pretjecajnog traka također će se provesti tako što će se mehaničkim glodanjem ukloniti postojeći asfaltni slojevi do kote  10 cm, poslije čega će se izvesti novi slojevi uz lokalnu sanaciju pukotina i oštećenja postojećeg asfaltnog nosivog sloja. U ovom slučaju, zahvaćena će biti 4,15 metara prometnice. Na koncu, projekt sanacije predviđa i sanaciju zaustavnog traka na 100 posto površine obuhvaćenih dionica.

Koja nova etapa slijedi u izgradnji autoceste koja će Kvarner povezati s Dalmacijom, pročitajte ovdje.