Sve o 700 kilometara Koridora Vc, Hrvatska završava svoju zadnju dionicu, susjedi se muče godinama
Koridor Vc jedan je od tri ogranka paneuropskog prometnog koridora. Smjera Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče očekuje se da će povezujući BiH sa susjednim zemljama poboljšati potencijal za privredni razvoj. Na prostoru BiH prolazit će najduži dio ogranka, čak 320 kilometara, te je za različite dijelove izgradnje osigurano ukupno 589,5 milijuna eura bespovratnih sredstava. U svakom trenutku radi se na raznim poddionicama, a u Hrvatskoj je u prometnoj funkciji manji dio, ukupno 83,6 kilometara.
Nakon početka gradnje koje je krenulo prije dvije godine, nakon jučerašnje svečanosti otvorenja prema najavi u promet je danas (5. rujna) prijepodne pušten dosad već legendarni most Hercegovina. Kako smo najavili, ceremoniji su prisustvovali direktor JP Autoceste FBiH Denis Lasić te političari iz BiH, a ondje se našao i Andrej Plenković.
Dug gotovo kilometar i sagrađen 100 metara poviše kanjona Neretve, smješten na 11 kilometara dugoj autocesti, na poddionici Koridora Vc Počitelj-Zvirovići, od početka projekta most se opisuje kao jedan od najkompleksnijih infrastrukturnih projekata na koridoru Vc. Budući da će uloga mosta biti povezivanje Hrvatsku, BiH i Mađarsku očekuje se kako će značiti pomak za transportnu mrežu Bosne i Hercegovine, spajajući ju s Europom, stoji na stranicama JP Autoceste FBiH.
Ogranak paneuropskog prometnog koridora
Jedan od paneuropskih prometnih koridora Koridor V vodi od Venecije kroz Mađarsku pa do Kijeva u Ukrajini. S početkom u Italiji prolazi kroz Sloveniju te Mađarsku prije nego stigne do Ukrajine.
Koridor Vc jedan je od tri ogranka Koridora, A, B i C. Prvi vodi iz Slovačke, drugi iz Hrvatske do Mađarske, dok je posljednji ogranak C usmjeren od Ploča u Hrvatskoj, preko Sarajeva (BiH) do Osijeka pa prema Budimpešti. Dio paneuropskog transportnog koridora poznat kao Koridor Vc također se naziva Europski pravac E73.
Od srednje Europe prema Jadranu
Kao što smo već pisali, na prostoru BiH provodila su se istraživanja koja su za cilj imala analizom predvidjeti buduću transportnu mrežu na prostoru Bosne i Hercegovine. Neka od istraživanja vodila su se na poticaj međunarodnih institucija i organizacija, na inicijativu državnih institucija ili znanstvenih organizacija.
U ovom razdoblju, u BiH se razmatralo transportne kopnene koridore koji srednju Europu povezuju s Jadranskim morem, a koji se protežu iz smjera sjeverozapada prema jugoistoku. Ideja za izgradnju prometnice koja bi povezala srednju Europu s Jadranskim morem kroz BiH započela je radovima na autocesti Zenica-Sarajevo još 1975. godine.
Nakon što je Koridor Vc uvršten u mrežu paneuropskih transportnih koridora 1997. godine pristupilo se izradi Studije izbora trase autoceste koja na Koridoru Vc kroz BiH (1998. godine). Ukupne duljine od čak 320 kilometara u Bosni i Hercegovini – ovo će ujedno biti najduži dio koridora.
Rok završetka za dvije ili četiri godine
Povezivanjem BiH sa susjednim zemljama, očekuje se da će poboljšati potencijal za privredni razvoj. Dok je kao rok završetka dionice predviđena 2026. godina, prema dosadašnjem napretku radova rok za završetak neki ipak procjenjuju preuranjenima. U tom smislu, procjenjivalo se kraj radova 2028. godine.
U tijeku su radovi na više dionica koje prolaze kroz Federaciju i Republiku Srpsku. Poznato je kako je za različite dijelove izgradnje osigurano ukupno 589,5 milijuna eura bespovratnih sredstava.
Od ukupno 320 kilometara autoceste na Koridoru Vc do sada je izgrađeno 127 kilometara. Prema vecernjilist.ba, krajem lipnja na području Federacije BiH gradio se 61 kilometar autoputa na osam aktivnih gradilišta. Na stranicama JP Autoceste BiH pobrojano je deset aktivnih gradilišta. Vrijedi istaknuti ona najduža, Medakovo-Ozimice, duge 21,5 kilometara vrijednosti 361,753,335 eura, 11 kilometara duga dionica Počitelj-Zvirovići na kojoj je smješten i 30 milijuna vrijedan most Hercegovina, te dionicu Putnikovo brdo-Medakovo duljine 8,5 kilometara vrijednu 167,062,555.93 eura sa PDV-om.
Koridor u Hrvatskoj
Autocesta A5 Beli Manastir-Osijek-Svilaj dio je međunarodnog paneuropskog cestovnog koridora 5c te dio obuhvatnije TEN-T mreže. I u Hrvatskoj, budući da će ovaj koridor povezati Budimpeštu s Pločem, njegov značaj nije zanemariv. U Hrvatskoj je 2022. godine bilo završeno više od 90 posto radova, a kao ukupna duljina najavljivano je 88 kilometara prometnice.
Prije mjesec dana u izgradnji je bilo još 5 kilometara posljednje dionice koridora od Belog Manastira do granice s Mađarskom. Kraj ovih radova predviđen je na proljeće 2025.
Koridor Vc definitivno je jedan od najvećih projekata za koji se očekuje da će regiju spojiti s ostatkom Europe. Ovdje pročitajte koja su preostala dva.