Top 3 građevinska projekta u regiji koji će prometno spojiti Europu

Dok se diljem Europe realiziraju ogromni infrastrukturni projekti za cifre od kojih boli glava, izvedbe mega-projekata najavljene su i kod nas te u neposrednom susjedstvu. Među radovima vrijednim na desetke milijuna eura kod nas i kod susjeda, izdvajamo tri projekta koji su definitivno jedni od najobuhvatnijih. U pitanju su izgradnje cesta i željeznica koji bi povezujući države trebali pospješiti njihov gospodarski razvoj.

Diljem Europe provode se mega projekti za koje se smatra da će kad budu završeni na razini kontinenta promijeniti sve. Tu su, kao što smo pisali, dva nova najduža željeznička tunela na svijetu, povezivanje željezničke mreže između država, no i izgradnja novih prometnica. Neki projekti ogromnih razmjera odvijaju se i u Hrvatskoj te u susjednim zemljama koji će, indirektno ili direktno ‘ove prostore’ povezati s drugim dijelovima Europe.

3. Željeznička pruga Divača-Koper

Izgradnja drugog željezničkog kolosijeka Divača-Koper započela je 2019. godine. U pitanju je jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata Slovenije kojemu su glavni ciljevi povećati kapacitet postojeće pruge te jačanje vezu između Luke Koper i ostatka Europe.

Ova izgradnja trebala bi značajno doprinijeti gospodarstvu i promicanju međunarodne konkurentnosti regije smanjenjem vremena putovanja i prometnih gužvi. Projekt bi trebao koristiti i lokalnom stanovništvu.

Dosad je uspješno završen iskop tunela, te podupiranje i završna betonska obloga za ukupno 6.100 metara u tunelima T3, T4, T56 i T8. Za projekt je na početku procijenjen rok izvedbe od šest godina što znači da bi mogao biti završen iduće godine, a vrijednost na 1,2 milijarde eura.

2. Izgradnja Jadransko-jonskog koridora

Kad je potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, krajem 2023. godine u Hrvatskoj najavio ulaganja u prometnu infrastrukturu vrijednosti 3,5 milijuna eura, naveo je i koja su predviđena najznačajnija ulaganja.

Kao prioritetne projekte na razini države najavio je dovršetak koridora prema Mađarskoj, autocestu prema Sisku te izgradnju Jadransko-jonskog koridora, za koju je izjavio da je osigurano čak 1,5 milijardi eura. Kako je najavljeno početkom ove godine, aktivacijom dva velika gradilišta Hrvatska bi trebala dobiti potpuno izgrađen Jadransko-jonski koridor kroz svoj teritorij.

U pitanju su izgradnja autocesta Križišće-Žuta lokva i Metković-Dubrovnik, za koje je Vlada Republike Hrvatske i osigurala potrebna sredstva. Za obje autoceste ukupne duljine 45 kilometara, vrijednost radova trebala bi iznositi 690 milijuna eura.

1. Izgradnja koridora Vc u BiH

Koridor Vc prometni je koridor koji na potezu Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče povezuje Mađarsku, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Završetkom autoceste na Koridoru BiH koja se pruža pravcem Svilaj-Odžak-Modriča-Doboj-Zenica-Kakanj-Visoko-Sarajevo-Konjic-Mostar-Čapljina-južna granica s RH u mjestu Bijača za cilj ima definirati prometnu mrežu u BiH.

Još 1998. godine pristupilo se izradi Studije izbora trase autoceste na spomenutom koridoru kroz Bosnu i Hercegovinu, a na osnovu Studije naknadno je izrađen i pripadajući projekt. Najduži dio upravo je u BiH, a radi se o čak 320 kilometara koridora koji se proteže centralnim područjem naseljenim s 50 posto cjelokupnog stanovništva.

Iako se sudeći prema dosadašnjem napretku autoceste rok smatra preuranjenim, kao vrijeme završetka projekta spominjala se 2028. godina. Za različite dijelove izgradnje osigurano je ukupno 589,5 milijuna eura bespovratnih sredstava.

Na dionici Počitelj-Zvirovići koja se gradi na autocesti na paneuropskom prometnom koridoru Vc nalazi se netom dovršen most Hercegovina. Upravo je provedeno probno ispitivanje opterećenja mosta s kamionima od 40 tona, a kako je izgledalo ispitivanje pogledajte ovdje.