U kakvim uvjetima rade građevinski radnici na obnovi? ‘Ima puno iznimno opasnih primjera’
Obnova nakon potresa se zapravo pokrenula tek prije nekoliko mjeseci, a samim time se povećao i broj nesreća na radu. Je li do problema došlo zbog većeg broja radova ili zbog loših i nesigurnih uvjeta radova? O svemu smo razgovarali sa Sindikatom graditeljstva Hrvatske, koji pazi na prava građevinskih radnika.
Ilustracija | foto: Unsplash
Iako se naš portal prvenstveno bavi građevinskim sektorom, imamo i jako velik broj vijesti koje se tiču crne kronike. I dok je dio tih vijesti vezan uz raznorazne prijevare i malverzacije s nekretninama, velik dio njih se odnosi i na nesreće na radu. Prije samo nekoliko dana smo tako izvijestili o jednom smrtnom slučaju do kojeg je došlo u Kalima.
Nedavno smo imali i veliki razgovor sa stručnjakom za zaštitu na radu, Ljubomirom Pintarićem. Tada smo došli i do podataka da je u 2022. godini zabilježeno 208 slučajeva teško ozlijeđenih radnika u građevinskom sektoru, dok ih je 21 preminulo uslijed zadobivenih ozljeda. Više o tome možete saznati ovdje.
Nedavno su članovi Sindikata graditeljstva Hrvatske obišli gradilišta na obnovi potresom pogođenih područja, u Petrinji, Glini i Sisku. Tom prilikom su rekli kako na tim područjima ima dobrih primjera, ali nažalost i puno onih ne samo nekorektnih, nego iznimno opasnih za život radnika.
Radnici bez iskustva i obrazovanja
– Na gradilištima se može naići na razne oblike nepoštivanja pravila zaštite na radu. Danas na gradilištima, više nego ikad, imamo radnika bez iskustva i bez obrazovanja za građevinske poslove. Posla je jako puno, radnika nedostaje te se zapošljava tko god je zainteresiran prihvatiti posao. Neki poslodavci ne čine dovoljno da bi radnika pripremili za posao radi kojeg su ga zaposlili, objašnjavaju iz Sindikata.
Upozoravaju da ovo nije slučaj samo na gradilištima obnove, nego i na mnogim drugim lokacijama vide da se radi u uvjetima u kojima nisu korištena obavezna sredstva i oprema za zaštitu na radu (ZNR). Ističu da to najviše ovisi o investitorima i poslodavcima koji izvode radove.
– Primjerice, neki voditelji gradilišta izjavili su nam da radnicima naplaćuju kazne po 70-80 eura mjesečno zbog ne nošenja i nekorištenja zaštitne opreme, ali radnike ne udaljavaju s gradilišta i puštaju ih dalje raditi. Iz ovog primjera vidimo da radnici nisu prošli potrebnu edukaciju za ZNR te da nemaju redovite sastanke vezane za ZNR na gradilištu kako bi se podigla svjesnost rizika ozljede na radu, naglašavaju iz Sindikata.
Nesigurni uvjeti
Rekli su nam i da vide da poslodavci svjesno puštaju radnike da nastavljaju rad u nesigurnim uvjetima. Dali su nam i dva primjera takvih situacija:
- Obnova stambene zgrade – radnici rade bez ikakve osobne zaštitne opreme (u tenisicama, bez kacige i prsluka)
- Obnova javnog objekta – radnici ‘hodaju po kosom krovu’ bez sigurnosnog užeta, kacige, prsluka….
S obzirom na to da u obnovi sudjeluju i manje i veće tvrtke, rekli su nam da iako to nije pravilo, da veće tvrtke češće više ulažu u ZNR prvenstveno u prevenciju od ozljeda, što je i najbitniji dio ZNR-a. Kako su nam pojasnili, to podrazumijeva kvalitetnije i kontinuirane edukacije, osiguravanje kvalitetne opreme i redovite sastanke s radnicima.
– Predstavnici SGH-a u svojim podružnicama vrlo aktivno sudjeluju u provođenju mjera ZNR. Nažalost, izmjenama Zakona o zaštiti na radu 2014. godine, umjesto mogućnosti imenovanja povjerenika radnika za ZNR od strane sindikata, uvedena je obveza provođenja izbora za povjerenike radnika za zaštitu na radu. S obzirom na kompliciranost provođenja izbora pogotovo gradilištima, broj povjerenika radnika za ZNR je prepolovljen, pojasnili su nam iz Sindikata.
Nedostatak radnika
Ministar Bačić je nedavno izjavio da ga po pitanju obnove muči nedostatak radnika. Rekao je da je na obnovi angažirano 200 tvrtki i 10 tisuća radnika, što smatra nedovoljnim. Iz Sindikata su nam rekli da nemaju točne podatke o kretanju i broju radnika.
– Socijalni partneri u graditeljstvu, potpisnici KU za graditeljstvo SGH i HUP-UPG predlažu da dobiju ovlast nadzora primjene Kolektivnog ugovora za graditeljstvo. Tada bi imali puno veću i širu prisutnost na gradilištima na području RH, mogli bi se više uključiti u rješavanje problematike i jačanju prevencije od ozljeda na radu, naglasili su iz Sindikata.
Rekli su nam da od države u svakom slučaju očekuju ozbiljniji pristup kada je u pitanju zaštita na radu. Naglasili su da država treba stvoriti pravni okvir i uvjete za efikasnije funkcioniranje inspekcije rada i inspekcije zaštite na radu. Smatraju da je potrebno raditi na sustavu prevencije koji neće biti samo na papiru već treba stvarno funkcionirati, naročito kod malih poslodavaca.
