Spoj startne baterije i baterije opće namjene
Jedna baterija pokreće motor, druga hladi pivo. Saznajte kako ih spojiti da se pune zajedno, a da troše svaka za sebe.
11:06 3 d 12.11.2026

željeznica | pixabay
Za podizanje kvalitete pruge u ožujku 2020. godine potpisan je ugovor vrijedan 320,9 milijuna eura s turskom tvrtkom Cengiz. U sklopu velike revitalizacije željeznica otvoren je jedan od najvećih željezničkih projekata u Hrvatskoj, a u sklopu kojega je isplanirana izrada kolosijeka na dionici Križevci-Koprivnica. Dok su radovi na određenim dionicama krenuli, puno je posla jer su brojni kilometri pruge u Hrvatskoj desetljećima zapušteni, a nazire se i razlog zašto je tome tako.
Radom na spomenutoj dionici nastavlja se modernizacija Mediteranskog koridora koji preko Zagreba, Rijeke i Budimpešte veže Pirenejski poluotok i mađarsko-ukrajinsku granicu. Razvojem željezničke mreže nastoji se potaknuti razvoj visoke učinkovitosti za mješoviti prijevoz od mađarske granice do luke Rijeka. U tom smislu, predviđena je i veća brzina prometovanja, od 160 km/h.
Unatoč najavi ovih radova, kao i značajnog unaprjeđenja pruga u zadarskom zaleđu, željeznica je u Hrvatskoj pored velikih projekata te primarno izgradnje cesta bila ostavljena po strani. Na 8. Danu otvorenih vrata Društva građevinskih inženjera u Zagrebu, okupili su se stručnjaci koji su komentirali sustava infrastrukture.
– Tu (u razvoju i izgradnji željeznica) nismo ni približno kakvi smo u izgradnji cestovne infrastrukture. Toga smo svjesni i zato idući period biti najviše usmjeren na razvoj željezničke infrastrukture i veći postotak sredstava bit će na to usmjeren. Od ukupnog broja, elektrificirano je samo 38 posto tih pruga, a samo 11 posto su dvotračne pruge. Prema tome, na ovim koridorima cilj će u prvom redu biti podići brzinu na 160 km/h, u potpunosti ju elektrificirati i imati dvije paralelne trake rekao je stručnjak državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić.
U međuvremenu, radi se na TEN-T koridoru koji dijelom prolazi i kroz Republiku Hrvatsku i s kojim dolaze i dva nova koridora. U pitanju su koridor Baltičko more-Jadransko more te Zapadni Balkan-istočni Mediteran, a izgradnja spomenutih koridora Hrvatskoj bi značilo 430 kilometara novih pruga. Isto tako i pruga Zagreb-Split je trenutno u rekonstrukciji na dvije dionice.
Iako se gradilo ceste, što se dosad ‘čekalo’ u Hrvatskoj koja već ima puno i neiskorištenih i zapuštenih željezničkih pruga? Ovim pitanjem, rekao je rektor Sveučilišta u Zagrebu ujedno inženjer građevine Stjepan Lakušić, pozabavila se i Svjetska banka. Analiza banke je potvrdila zabrinjavajuće podatke.
– Našu analizu prometa s aspekta novca radila je i Svjetska banka. Kad gledamo sektor cesta – tu smo prvaci, po kvaliteti, brzini realizacije. U željeznicama smo, s druge strane vrlo loši. Zato je želja ministarstva i države da se pokušamo što je brže moguće unaprijediti. No, to je sada teško jer smo imali kratak rok, a nemate ni domaćeg konkurenta niti snažnu građevinsku operativu koja bi izvela vrlo zahtjevne projekte na željeznici.
Dakle, osim manjka operative, ili barem kvalificirane operative problem je i manjak hrvatskih konkurenata i građevinskih tvrtki koje su prije skoro 20 godina žarile i palile. Svejedno, željeznice su prvenstveno u lošoj poziciji za razvoj budući da je njihovo unaprjeđenje predugo bilo ‘u padu’. Drugim riječima, o željeznici se nije brinulo.
– Ako su bile zanemarene, trebat će Vam dugo da željeznice vratite, a kamoli još realizacija realizacija nove infrastrukture. A teretni promet je ključ jer putnički promet ne nosi profit na bilo kojoj pruzi. Teretni promet je bitan i zbog njega se, pogotovo ključni koridori popravljaju. Bogatstvo države je infrastruktura, no treba se jednom izvesti kako treba i imati rok trajanja da bi doprinijela gospodarstvu. Pogotovo željeznica doprinosi, te se gospodarstvo osnažuje i na taj način se odvija ono punjenje BDP-a, rekao je Lakušić.
Lakušić je komentirao potencijalne glavne krivce za loš razvoj ili čak nazadovanje ovog sektora u Hrvatskoj. Iz iskustva, kao prvi propust naveo je projektiranje, odnosno zahtjeve kojima u vrijeme traženja projektanta nije mogla udovoljiti nijedna hrvatska tvrtka. Isti stav Lakušić je imao i oko 2010., kada je na istu temu govorio za časopis ‘Željeznice 21’.
– Problem tih natječaja jesu referencije koje su tražene u iznosu 1:1 u odnosu na predviđenu vrijednost investicije. Takvih zahtjevima samostalno nije mogla udovoljiti nijedna hrvatska tvrtka koja se bavi projektiranjem željeznica, već je morala tražiti inozemnog partnera, rekao je tom prilikom, rekao je Lakušić dodajući kako mišljenje nije promijenio.
Kao drugi propust slijedi manjak spremnih projekata iz sektora željeznice, no i nerealni rokovi projektiranja, koji su prouzročili neminovna kašnjenja. Prvo se javilo pitanje projektiranja i projektantskih tvrtki. Valjalo je ustvrditi koliko je ‘naših’ inženjera u sustavu kao i hoće li za radove biti dostupna tehnologija koja će odgovarati hrvatskim tvrtkama.
– Tko je tu možda učinio premalo ili je trebao učiniti više? Neki krivicu pripisuju Vladi, no ne bih se složio. Trebalo je nuditi ideje 2006. i 2007. kad smo bili pri kraju cestovne infrastrukture – tada smo već trebali imati gotovo posložene projekte za novi projekt da bi naše tvrtke spremno prešli na drugi infrastrukturni projekt. Mislim da je tu građevinski sektor trebao biti onaj koji bi ukazao što će se dogoditi, govori Lakušić zaključujući kako se isto tako država kada je najviše gradila ceste ipak mogla više usmjeriti na kvalitetnu strategiju razvoja građevinarstva u državi.
Naposljetku, kobno može biti i trajanje projekta, kao i preniska vrijednost. Ključno je ustanoviti i standard projektiranja, izvedbe i znati da se rokovi mogu realizirati u zadanom roku.
– Imamo neke tablice koje pokazuju želje. Lista želja je jedno, a realnost treba realno vidjeti što se realno može izvesti i što je najpogodnije. Uvijek se bira tehnički korektno rješenje, a koje opet najmanje šteti okolišu. Drugi segment je da, kad već idete u taj sektor, u sektor idu svi, i tko zna cestu, a najbolji su oni koji poznaju željeznicu. Željeznica je kao što sam rekao specifičan sektor i već sam napomenuo da ima elemenata više struka koje su spojene. Važno je što se infrastruktura ne gradi svakih 10-15 godina. Nekada smo imali tvrtke od 700-1.200 radnika koje su bile sposobne realizirati takve projekte, no danas više ne postoje, upozorio je Lakušić.
Pritom vrijedi imati na umu kako raskid ugovora uvijek postoji kao opcija, iako se za njome u struci pretjerano i ne poseže. Tako da, ako se i ugovore radovi za koje se naknadno ustanovi kako vremenski odmiču od plana, valja razmotriti kao opciju raskinuti ugovor.
Ovdje pogledajte kako je zamišljena nova zadarska četvrt od luke Gaženice, za koju je također u planu oživljavanje željeznice.
Spoj startne baterije i baterije opće namjene
Jedna baterija pokreće motor, druga hladi pivo. Saznajte kako ih spojiti da se pune zajedno, a da troše svaka za sebe.
11:06 3 d 12.11.2026
Pročistač od 37 milijuna eura gradi se u Velikoj Gorici: Sve počinje s jednom inženjerkom
U Velikoj Gorici gradi se novi pročistač otpadnih voda, a iza projekta krije se posao koji počinje mnogo prije prvog zamaha lopate.
11:34 4 d 11.11.2026
Grade ono što ostaje desetljećima: Zidari, tesari i armirači u fokusu
Zidari, tesari i armirači čine temelj svakog projekta. Njihovo iskustvo često odlučuje o kvaliteti cijele građevine, a evo što sve rade.
13:53 10 d 05.11.2026
Razmišljate o gradnji kuće na kredit? Evo što sve trebate znati
Donosimo sve informacije o podizanju kredita za gradnju kuće i kako vam kreditni posrednici mogu pomoći da lakše, brže i jeftinije dođete do kredita.
10:40 13 d 02.11.2026
Pretplata za cijeli tim: Do 30% popusta za više korisnika
Pretplatite kolege u uredu ili svoje zaposlenike i uštedite. Što je više korisnika, popust je veći i doseže do 30% popusta.
15:09 45 d 01.10.2026
Radni dan 50 metara iznad Zagreba: Kranist nam otkriva kako izgleda smjena na gradilištu u Radničkoj
Kranisti s Radničke otkrivaju kako izgleda smjena u kabini i zašto vjetar otežava montažu fasade.
07:17 1 d 15.11.2026
Rekonstrukcija donosi dva semaforizirana raskrižja, bolji pristup poslovnoj zoni te sigurniju vezu pješacima i biciklistima.
07:11 1 d 15.11.2026
Montažna slavonska kuća iz snova: Spojili čelik i drvo, a konstrukciju podigli u samo sedam dana
Čelik je omogućio otvoren interijer, a montaža konstrukcije trajala je pet do sedam radnih dana.
16:00 2 d 13.11.2026
U veljači 2025. godine sa stijenskog pokosa odvojili su se veliki kameni blokovi i ozbiljno oštetili dijelove kupališta.
16:30 5 d 10.11.2026
Ovo se čekalo 41 godinu! Otvoreno gradilište škole u ravnici na 4.700 kvadrata s dvije dvorane
Posljednja škola u gradu na Dravi izgrađena je davne 1985. godine, a u novu će učenici useliti u školskoj godini 2027./2028.
14:56 6 d 09.11.2026
Centar gaming industrije projekt je od 76 milijuna. Izgradnja novih sadržaja na 9 hektara u prvoj je fazi, a radovi su dosad poskupjeli više puta.
07:40 9 d 07.11.2026
U Slavoniji zaposlili 7 stranaca bez ugovora, nećete vjerovati koliko su ih 'opalili' po džepu!
Ukupno sedam stranih radnika zatečeno je na kamenolomu u Slavoniji kako rade neprijavljeni i jedan bez dozvole za boravak.
16:50 10 d 05.11.2026
Plenković otkrio koje knjige čita, dvije su na popisu školske lektire
Što čita premijer Andrej Plenković, otkrio je na Interliberu. Među njima jesu i djela s popisa školske lektire.
09:32 44.833333333333 min 16.11.2026
Kakve aktivnosti imaju učenici nakon sve nastave u cjelodnevnoj? Ovo je B1 i B2 program
Nakon redovite nastave i potpomognutog učenja slijede B1 i B2 program. Radi se o izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima.
06:00 4 h 16.11.2026
Božićnice za umirovljenike dijeli više od 50 gradova i općina: Iznosi od 30 do 600 eura
Božićnice umirovljenicima i starijim osobama dijeli 27 gradova i 24 općine. Iznosi se trenutačno kreću od 30 do 600 eura.
06:58 1 d 15.11.2026
Dom za starije uzima mlijeko i mliječne proizvode: Tjedno piju od tri do četiri jogurta
Mlijeko i mliječne proizvode osječki Dom za starije kupuje od Dukata. Treba im čak 34.600 litara mlijeka, a kupuju i više vrsta sireva.
06:57 1 d 15.11.2026