Kako prepoznati i popraviti oštećenja fasade otkiva iz prve ruke obrtnik s više od 30 godina iskustva

Danas malo tko ne zna da je kvalitetno napravljena fasada osnova toplinske izolacije koja štedi energiju i smanjuje račun za energente. Kao i da kada fasada pretrpi oštećenje ili neka komponenta u startu nije dobro napravljena integritet cijelog fasadnog sustava postaje ugrožen. Kako prepoznati oštećenja fasade i kako se ona otklanjaju otkriva Miro Čaržavec, vlasnik obrta ‘Čaržavec’ za završne radove u građevini koji ima više od 30 godina fasaderskog iskustva.

Što zapravo obuhvaćaju fasaderski radovi, kako prepoznati loše obavljen posao i da li je vrijeme za paniku kada se izvana na fasadi ocrtavaju stiroporne ploče? Odgovore zna Miro Čaržavec čiji obrt za završne radove u građevini od 1992. godine razvija sve fasaderske forme.

Koji su načešći popravci na fasadama?

Najčešći popravci na fasadama su mehanička oštećenja, ako nisu ugrađeni priključni elementi. Tu govorimo o lošem spoju fasade i stolarije, odnosno dijagonalnom povezivanju kod otvora sa armaturnom mrežicom, koja uzrokuje dolazi puknuća. Popravci fasade potrebni su i kada se ne ugrade komprimirajuće spužvice na spoju klupice i fasade, nisu sve komponente sustava iz jednog izvora. Također, ako se odabere pogrešan pribor za spoj žbuke i stolarije s nedovoljnim kompenziranjem kretanja, tada postoji rizik odvajanja od prozorskog okvira. U tom slučaju voda može prodrijeti u sustav i prouzročiti posljedične štete. Popravak je potreban i kada nastanu oštećenja od vlage kao posljedica nekontroliranog odvođenja vode. Stvaranje pukotina kao rezultat dilatacijske fuge na zgradi koja nije preuzeta u povezani sustav za vanjsku toplinsku izolaciju.

Što najčešće uzrokuje oštećenja fasada?

Ako pri izrade fasade nisu primijenjeni svi koraci i posložene sve komponente iz jednog izvora te pravilno ugrađeni nastaje oštećenje fasade. Pod tim mislim na pet ključnih dijelova: stručnu i dugovječnu izvedbu podnožja zida tzv. ‘cokla’, učinkovito izvedenu fasadnu plohu, savršenu izvedbu detalja na prozorima i vratima, pričvršćivanje elemenata bez toplinskih mostova, te izradu spoja krova i zida uz maksimalnu funkciju zaštite.

Koliko je zahtjevno obavljati popravke na fasadama?

Popravak fasade može biti zahtjevan proces, ovisno o stanju fasade i vrsti popravka koji se obavlja. Ukoliko se radi o manjim popravcima, poput popravka pukotina, to može biti jednostavan proces koji ne zahtijeva puno vremena i truda. Međutim, ako se radi o većim popravcima, kao što je zamjena cijele fasade, to može biti vrlo zahtjevan proces koji zahtijeva puno vremena, truda. Treba znati da se ne može predvidjeti plan sanacije i troškovi sanacije dok se ne pristupi samoj sanaciji.

Je li uopće moguće efikasno popraviti oštećenje na demit fasadi da se održi integritet energetske učinkovitosti?

Moguće je, ali nije samo jedan kompozitni sustav toplinske izolacije bitan za popravak, bitna je i protupožarnost ako je rađena u tom sustavu. Upravo na području toplinske izolacije svaki objekt traži stručan, posve konkretan i individualni angažman za popravak.

Što znači kada kućevlasnik primijeti da se u zimskim mjesecima (u sezoni grijanja) s vanjske strane fasade ocrtavaju stiroporni blokovi (EPS)? Što napraviti u tome slučaju?

Pozvati izvođača fasade! Ima više faktora ocrtavanja EPS-a. Primjerice, kada ploče EPS-a nisu dovoljno zbijene, fuge između ploča EPS-a nisu zapunjene elastičnom pjenom za brtvljenje nego popunjeno sa  ljepilom, kada ima previše ljepila na pločama EPS-a pa u fazi stezanja ljepilo povuče ploču u svim smjerovima. A tu se pojavljuje i ocrtavanje pričvrsnica odnosno tipli na fasadi. Uzrok je postava bez toplinskih mostova ili ako se glave tipli  postave pogrešno.

Što obuhvaćaju fasaderski radovi popravka oštećenja demit fasade?

Sanacija se obavlja pod pretpostavkom da je ostatak fasade koji nije oštećen  izrađen  prema pravilima struke, da je nosiv i da nema labavih dijelova. Sanacija mora sadržavati održivost, funkcionalnost i estetiku, a provodi se se u fazama. Ploče EPS-a treba lijepiti na suhu, nosivu podlogu, nanošenjem bijelog, mineralnog ljepila visoke difuzivnosti (µ< 35)  na rubove ploče i točkasto u sredini (min. 40 %) uz čvrsto zbijanje rubova. Armaturnu mrežicu od staklenih vlakana, otpornu na lužine  (6 x 6 mm) treba postaviti u temeljnu žbuku, elastičnu i otpornu na pucanje tako da je potpuno prekrivena njome. Preklapanje armaturne mrežice mora biti minimalno 10 centimetara. Temeljnu žbuku treba nanijeti u debljini od 2 do 3 milimetra po cijeloj fasadnoj plohi uključujući i dio koji nije oštećen tako da se ujednači i poveže punoplošno  sa armaturnom mrežicom.  Mora se nanijeti predpremaz otporan na alkalije koji poboljšava prionjivost završnog sloja. Završni sloj treba ručno nanijeti i strukturirati organsku vodootpornu završnu žbuku grebane strukture granulacije prema postojećoj fasadi.

Pogledjate ovdje koja su najčešća obrtnička zanimanja na gradilištima.