Razgovarali smo s glavnim tajnikom SGH-a: Razmišlja se o uvođenju pogodnosti za članove sindikata

Građevinski sektor je jedan od najbitnijih, zato što donosi mnogo rada, a samim time i novaca. U Hrvatskoj zapošljava velik broj ljudi, a većina građevinskih poduzeća su privatna. Uvjeti rada su daleko od toga da su bajni, no sreća, postoji netko tko spašava stvar – Sindikat graditeljstva Hrvatske.

Do sada smo već nemali broj puta pisali o SGH-u, no nikada nismo išli u detalje. Znamo da zastupaju interese građevinara u cijeloj Hrvatskoj i da svako toliko uspiju izboriti neko povećanje plaća, ali više od toga… Ne znamo. Zato smo odlučili razgovarati s Domagojem Ferdebarom, glavnim tajnikom Sindikata graditeljstva Hrvatske.

Možete li nam ukratko reći što je SGH?

Sindikat graditeljstva Hrvatske organizira i zastupa radnike u graditeljstvu i povezanim djelatnostima. Uloga SGH je promicanje prava članova kroz kolektivno pregovaranje, odnosno kolektivne ugovore kojima se s poslodavcima ugovaraju i uređuju plaće i druga materijalna prava, radno vrijeme zaštita na radu…

SGH organizira članove u djelatnostima građevinarstva (niskogradnje i visokogradnje), industrije građevinskog materijala, montaže, projektiranja i sličnima. Organizirani smo najčešće na principu sindikalnih podružnica na razini poslodavca (trgovačkog društva) i oko 95% članova SGH radi u privatnom sektoru. Članovi SGH-a čine bazu iz koje se grade preko stotinu sindikalnih podružnica i pet regija SGH-a. Članovi u sindikalnim podružnicama biraju svoje sindikalne povjerenike koji ih predstavljaju u socijalnom dijalogu s poslodavcem.

Uz ovo, SGH puno ulaže u edukacije svojih članova preko sustava sindikalnog obrazovanja EDUCA@SSSH i putem mnogih međunarodnih seminara kod federacija graditeljskih sindikata u koje je učlanjen SGH – EFBWW i BWI.

Koja je povijest, zašto uopće postoji potreba za Sindikatom graditeljstva? Koliko dugo postoji?

SGH je osnovan 1990. godine, bolje reći, preoblikovan u neovisnu i samostalnu udrugu radnika pod nazivom Samostalni sindikat radnika u građevinarstvu i industriji građevinskog materijala, a četiri godine kasnije je promijenio naziv u SGH. Povijest sindikata graditeljstva je daleko duža i počinje krajem 19., odnosno početkom 20. stoljeća, kada je 1906. godine organiziran jedinstveni Savez građevinara Hrvatske i Slavonije.

Prvi kolektivni ugovor u građevinarstvu u Hrvatskoj sklopljen je još početkom 20. stoljeća i tada se pregovaralo o gotovo istim temama i sadržajima kao i danas. Prije svega, o radnom vremenu i plaćama. Ugovaranje plaća i materijalnih prava, pravna zaštita članova kod poslodavaca i zastupanje na sudovima u radnim sporovima.

Radnici, članovi sindikata su preko svojih sindikalnih povjerenika i predstavnika kod poslodavaca uključeni u procese donošenja odluka koji su važni za položaj radnika i tako pro aktivnim stavom i djelovanjem na radnom mjestu i u svojoj organizaciji jačaju svoju pregovaračku poziciju i utječu na razvoj radno socijalnih odnosa kako na razini trgovačkih društava tako i na razini sektora i države općenito. U cilju poboljšanja radno socijalnih uvjeta potrebno je jačati i razvijati industrijsku demokraciju…

Potreba za Sindikatom graditeljstva postoji sve dok postoji zainteresiranost radnika da svoje interese žele rješavati kolektivno. Iako danas poslodavci u mnogim djelatnostima ističu i ponose se da sa svakim radnikom individualno dogovaraju satnicu/plaću, to možda na prvu izgleda super, jer radnik dolazi i pregovara za svoju plaću. No, kad malo bolje pogledate iza toga se najčešće krije ugovaranje plaća nižih nego što je poslodavac spreman platiti, ali tijekom razgovora (ne i pregovora) s radnikom, može lako ocijeniti za koliko će radnik pristati raditi.

Pet – šest posto radnika može pregovarati samostalno, ali većina ne može. Kada se plaće ugovaraju kroz kolektivni ugovor, tada je više ljudi uključeno u pregovore i može se bolje utvrditi osnovna plaća za određenu grupu poslova. Uz to, KU bolje štiti ugovorena prava i manja je mogućnost diskriminacije u pogledu poštivanja načela ‘jednaka plaća za jednaki rad’.
Kolektivnim ugovorom se također ugovaraju uvjeti rada za sindikat, suradnja i način rješavanja kolektivnih sporova.

Rezultat aktivnog članstva SGH-a su preko 40 kolektivnih ugovora na razini poslodavca (kućni) i Kolektivni ugovor za graditeljstvo (sektorski) koji se uz redovite inovacije proširuje na sve poslodavce u građevinarstvu od 2002. godine. Ove godine imamo obljetnicu 20 godina proširenog KUG-a.

Uz ovo, SGH kroz svoju sindikalnu središnjicu SSSH ima i širu društvenu ulogu, jer sudjeluje u tripartitnom socijalnom dijalogu, kroz koji pokreće razne inicijative i aktivnosti u interesu članova, radnika i građana općenito. Sudjeluje u Gospodarsko-socijalnom vijeću uz predstavnike poslodavaca i Vlade RH kroz koje se kreiraju javne politike i radno socijalno zakonodavstvo.

Primjerice organiziranje i prikupljanje potpisa u akciji ’67 JE PREVIŠE’ kada smo spriječili plan Vlade RH da podigne granicu za pravo radnika na punu starosnu mirovinu. U ovoj inicijativi imali smo punu podršku većine građana u RH i prikupili preko 800.000 potpisa za pokretanje referenduma.

Koji su najveći izazovi s kojima ste se susreli u radu SGH-a? Jeste li to očekivali, prije ulaska u Sindikat?

Rad u SGH-u je vrlo dinamičan od učenja što je, odnosno ‘tko su’ sindikat: preko obilaska radnika po gradilištima i pogonima, njihovog informiranja i sindikalnog organiziranja, pa do otvaranja kolektivnih pregovora s poslodavcima ili rješavanja određenih pitanja primjene već ugovorenih prava. Svaka od ovih aktivnosti je izazov za sebe i za svaku treba dosta vremena da bi se savladala, iako se način rada mijenja gotovo svakodnevno, pa učenje ne prestaje.

Neki od najvećih izazova su kako privući radnika da postane član sindikata, pokazati što se kroz sindikat može poboljšati. Nakon toga, veliki izazov je za članove i uz njihovu potporu izboriti se za bolja prava (plaće i ostalo) kod poslodavca. Kolektivni pregovori tijekom gospodarske krize i zaštita radnika u stečajevima u kojima su propale sve velike tvrtke u RH u kojima smo bili organizirani, bili su težak izazov za sindikalni rad…

Prije ulaska u sindikat otprilike sam znao koje su najbitnije aktivnosti, ali nisam znao koliko puno rada je potrebno da bi se ostvarili neki rezultati.

Imate li veliku podršku kolega građevinara? Možete li to malo detaljnije objasniti, zašto je to tako?

Imamo podršku članova SGH i dijela radnika koji nisu članovi. Bez njih ne bi bilo sklopljenih kolektivnih ugovora. Postoji s jedne strane pritisak poslodavaca prema radnicima da se ne učlanjuju u sindikat jer nisu spremni da se njihovi radnici sindikalno organiziraju kako bi s poslodavcem vodili dijalog. Najčešće su to poslodavci koji pokušavaju iskoristiti priliku i radnike plaćati u neto primanjima, umjesto dogovoriti s njima dostojanstvenu plaću.

Nastavno na to susrećemo i dio radnika koji je povjerovao da je bolje biti prijavljen na najnižu moguću plaću i uz to primati samo neto primanja jer im iz bruta ‘država puno uzima’. Odlaskom na godišnji odmor ili bolovanje, tada radnikova naknada pada na otprilike ¼ njegovih primanja. Dio radnika govori da ne vjeruje kako je moguće kroz sindikat nešto postići, ali uredno primaju i koriste sve pogodnosti koje imaju iz kolektivnog ugovora.

Nedavno ste imali izbore za regionalne povjerenike – koliko povjerenika ima, koji su sada na funkciji, koliko traje mandat i koja je točno njihova uloga?

SGH ima preko stotinu sindikalnih povjerenika u sindikalnim podružnicama. Uloga sindikalnih povjerenika je održavati redovite kontakte s članovima sindikalne podružnice, pogotovo prilikom priprema za kolektivne pregovore i tijekom kolektivnih pregovora. Ovo je temelj s kojim se može stvoriti pritisak na poslodavca kako ne bi izbjegavao sa sindikatom pregovarati o plaćama.

Kasnije tijekom važenja kolektivnog ugovora, sindikalni povjerenici imaju također važnu ulogu koja se odnosi na praćenje primjene kolektivnog ugovora i prepoznavanje eventualnih kršenja individualnih prava radnika kako bi se na vrijeme reagiralo prema poslodavcu.

Uz to, sindikalni povjerenici s članovima trebaju razgovarati i o temama koje su za njih aktualne. Primjerice sada su aktualne izmjene i dopune Zakona o rada, nedostatak radne snage, nepovoljna gospodarska situacija izazvana ratom u Ukrajini, rast troškova života, inflacija… Kako kolektivno pregovarati u ovoj situaciji?

U pet regija SGH ima pet regionalnih povjerenika – koji su izabrani na mandate od četiri godine. Na žalost, zbog nedostatka financijskih sredstava, u SGH su poslovi regionalnih povjerenika samo djelomično profesionalizirani u dvije regije, a u tri regije te dužnosti se obavljaju volonterski uz pomoć profesionalaca iz našeg sindikata i iz SSSSH. Važno nam je jačati mrežu sindikalnih povjerenika, kao i drugih radničkih predstavnika – članova radničkih vijeća, povjerenika radnika za ZNR i predstavnika radnika u Nadzornim odborima, a i zajednički raditi na zadanim ciljevima.

Koje su neke od najvećih pobjeda koje ste izborili kao Sindikat? Mislite li da su ljudi svjesni tih stvari? Zašto?

Zaustavili smo lošu mirovinsku reformu sakupljanjem potpisa za raspisivanje referenduma, iscrpnim pregovorima s predstavnicima države i poslodavaca. Ove godine smo uspjeli za stolom zaustaviti donošenje novog Zakona o radu koji bi, prema prijedlogu države, znatno više fleksibilizirao radne odnose u RH.

Na nacionalnoj razini raspravljamo o svakom prijedlogu zakonskog teksta koji se odnosi na prava i obveze radnika i kao socijalni partneri u tripartitnom dijalogu, redovito uspijevamo ‘poboljšati’ rješenja u korist radnika. Problem je da radnici, a često i članovi, o tome nisu dovoljno informirani niti educirani. Primijetili smo da imaju određene predrasude ili namjerno šire pogrešne informacije o sindikatu kao primjerice, organizaciji iz socijalizma koja se bavi takozvanim svinjskim polovicama. Mladi radnici nisu u školi dobili temeljna znanja o svojim pravima i obvezama iz radnog odnosa i u svijet rada ulaze totalno nepripremljeni.

Što se tiče dijaloga s poslodavcima, mi smo jedan od dva sindikata u privatnom sektoru, koji već godinama s udrugom poslodavaca kontinuirano sklapamo granski kolektivni ugovor . Svaki novi sklopljeni kolektivni ugovor kojim smo povisili plaće radnicima je uspjeh. Mnogi toga nisu svjesni. Često zato što nisu bili uključeni u informiranje tijekom procesa kolektivnog pregovaranja, a to je jedan od naših ciljeva za ubuduće. Što više radnika uključiti u proces kada se počinje kolektivno pregovarati – od izjašnjavanja oko početnih stavova, sve do kraja pregovaranja i sklapanja kolektivnog ugovora.

Tko su neke od najbitnijih osoba u Sindikatu? Zašto?

Najbitnije ‘karike’ u našoj organizaciji su zasigurno sindikalni povjerenici izabrani u sindikalnim podružnicama koji predstavljaju i organiziraju članstvo, informiraju ih o svim važnim aktivnostima sindikata i središnjice i šalju povratne informacije u centralu. Treba naglasiti da je sindikalni rad na svim razinama od sindikalne podružnice do sektorske i nacionale razine, u prvom redu, timski rad. Uspješnost takvog rada ovisi o angažiranosti sindikalnih povjerenika u podružnicama i regiji i naravno, uspješnost ovisi o čelnim ljudima koji su u sindikatu i sindikalnoj središnjici.

Koliko članova ima Sindikat? Jeste li zadovoljni s tom brojkom? Zašto?

Nakon gospodarske krize pred desetak godina, građevinarstvo u RH je bilo na koljenima. Gotovo sve velike tvrtke u kojima smo imali organizirano članstvo su propale i radnici su ostali bez posla. Mnogi od njih potražili su posao u inozemstvu, drugim sektorima ili kod malih i srednjih poslodavaca i posljedica toga je bilo smanjivanje broja članova.

Sada SGH ima oko četiri tisuće članova. S obzirom na veliki broj radnika u graditeljstvu (preko 100 tisuća), očekujemo rast novo učlanjenih radnika i zato SGH tim za organiziranje redovito obilazi gradilišta na cijelom području RH. No, na tržištu je aktivno sve više vrlo malih građevinskih tvrtki s 1-10 zaposlenih u kojima je ukupno zaposleno oko 70% radnika i u njima je sindikalno organiziranje vrlo sporo i teško.

Osim kontinuiranih obilazaka i informiranja radnika, potrebni su nam i drugi alati za učlanjivanje i jačanje pozicije sindikata. Smatramo dobrim rješenjem zakonski prijedlog kojim će sindikat moći pregovarati za članove sindikata neka materijalna prava iz radnog odnosa u većem iznosu nego za nečlanove sindikata (primjerice veći regres ili veću božićnicu). Budući da se kolektivni ugovor primjenjuje jednako na članove i nečlanove, a kolektivne pregovore financijski omogućavaju samo članovi sindikata redovitom uplatom sindikalne članarine, ideja vodilja ovog rješenja je da se članovima sindikata barem djelomično refundira financiranje pregovora i praćenja primjene kolektivnog ugovora. Za ovo rješenje koristili smo dobre prakse iz zapadnih zemalja EU.