Zakon o strancima: Stručna analiza odredbi o zadužnicama, smještaju, plaćama i kvalifikacijama
Ove godine izdano je više od 171 tisuća dozvola za boravak i za rad, što je 100 tisuća više u odnosu na 2021. godinu. Tako je jer u Hrvatsku dolazi velik broj radnika koji se uvelike zapošljavaju u građevini. Njihova prisutnost na tržištu rada postaje ne samo normalna, već su neizostavan dio hrvatskog društva. Da bi se reguliralo njihovo zapošljavanje i učinilo učinkovitijim, nezaobilazni korak su izmjene Zakona o strancima. No, čini da još nije u potpunosti jasno kako će funkcionirati. Napravili smo sveobuhvatnu anlizu zakona, evo što o njemu imaju za reći stručnjaci i krovne institucije poslodavaca.
Radovi na gradilištu | foto: Unsplash
Strani radnici u Hrvatskoj postali su neizostavan dio društva, a posebno su uključeni u sektore graditeljstva, ugostiteljstva i turizma. Kako smo pisali, dok se procjenjuje kako je od 2008. do 2016. Hrvatsku napustilo oko 60.000 radnika, do danas ih je ‘zamijenilo’ otprilike 80.000, a velikom broju su stranci. Strani radnici u stalnom su dolasku, a kako se može iščitati iz podataka najviše ih dolazi iz BiH i Nepala, slijede radnici iz Srbije, Indije i Makedonije.
Uz to, brojnim radnicima Hrvatska je samo usputna postaja nakon koje se spremaju nastaviti dalje. Ove godine izdano je više od 171 tisuća dozvola, kako za boravak tako i za rad, što je više od 100 tisuća više u odnosu na 2021. godinu kada je izdano 82 tisuće dozvola. Upravo je za izmjene Zakona o strancima zamišljeno da će povećati učinkovitost zapošljavanja stranih radnika ili pak bolje regulirati uvjete za njihovo zapošljavanje, što je u trenutnoj situaciji neophodno.
Od ulaska do reguliranja boravka
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima bio je na javnom savjetovanju od 28. veljače do 14. ožujka, dok je krajem rujna poslan u prvo saborsko čitanje. Sastoji se od dvije cjeline. Prva se odnosi na državljane trećih država, a druga na državljane država članica Europskog prostora.
Kako bilo, unutar svake od ovih cjelina prati se stranca od ulaska u RH, do reguliranja stalnog boravka. Ovo je, navodi iusinfo.hr učinjeno radi bolje preglednosti, dok je i proširena kategorija stranaca koji mogu podnijeti zahtjev za odobrenje privremenog boravka u Republici Hrvatskoj. Novina je i da državljani trećih država mogu regulirati boravak u roku 90 dana do najduže godinu dana.
Osigurati dostupnost radnika
Zakon o strancima koji bi trebao regulirati iz više aspekata zapošljavanje stranih radnika je, malo je reći izazvao interes javnosti. Nedavno se po tom pitanju oglasila i Hrvatska gospodarska komora (HGK) iz koje su prokomentirani uvedene izmjene. Kako su naveli, hrvatsko gospodarstvo već nekoliko godina privlači veliki broj stranih radnika. Zbog čega smatraju kako je od neupitne važnosti da se osigura po tom pitanju zakonski okvir koji će osigurati dostupnost radne snage da bi se podržao gospodarski rast.
– Novi Zakon o strancima donijet će neke promjene, kao što su izdavanje radne dozvole na tri godine, što smatramo pozitivnim, a uvodi se i period nezaposlenosti od 60 dana, što će definitivno olakšati organizaciju života radnika i njihovo zadržavanje u Hrvatskoj. Navedene izmjene smanjit će i opterećenje na administraciju MUP-a te se nadamo da će to značajno pridonijeti smanjenju vremena čekanja na izdavanje dozvola, što bi bitno olakšalo poslodavcima pravovremeno zadovoljenje potreba za radnom snagom, poručili su iz HGK.
‘Nije u potpunosti jasno kako će funkcionirati’
S druge strane, nadovezali su se, ovim Zakonom uvode se i rješenja koja bi mogla predstavljati izazov za poslovanje i za koja još, kako su naglasili, nije u potpunosti jasno kako će funkcionirati. Najviše je tu istaknuto uvođenje zadužnice jer se smatra kako je to još jedan administrativni korak koji bi mogao ‘zakomplicirati stvari’, pri čemu nije jadno kako će se i kada poslodavac osloboditi zadužnice.
– Dodatno, odredba da tvrtka mora imati zaposlenog istog domaćeg radnika godinu dana dovodi u nepovoljan položaj tek osnovane tvrtke, pogotovo one koje su u potrazi za radnicima sa specijalnim vještinama. Restorani sa specifičnom kulinarskom ponudom samo su neki od primjera potrebe za takvim specijalnim vještinama, prigovorili su iz HGK.
Iz tog razloga, istaknuli su, tvrtka ne bi mogla započeti svoju primarnu djelatnost. Pritom nije potrebno uvođenje i ‘dvostrukih osiguranja’, uvjeta koji propisuje kako tvrtka mora imati zaposleno barem 16 posto domaćih radnika – točnije 8 posto u slučaju deficitarnih zanimanja. Isti uvjet moraju ispuniti i one tvrtke u kojima se radnici zapošljavaju, kao i agencija koje dolaze u slučaju ustupanja radnika.
Nadalje, iako se zakonom pokušavaju riješiti određeni problemi, iz HGK je naglašeno kako je područje zapošljavanja stranih radnika puno šire te je u tom smislu potrebno prilagoditi i neke druge propise, poput procedura vezanih uz izdavanje viza.
Gradilište | foto: Unsplash
HUP: Strani radnici su nužni, ali i skupi
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) sa svojim socijalnim partnerima, te Ministarstvom unutarnjih poslova i Ministarstvom rada aktivno je sudjelovala u izradi Zakona o strancima. HUP je detaljno analizirao predložene izmjene i dostavio primjedbe nadležnim institucijama.
Treba reći i da HUP ističe kako je zapošljavanje stranih radnika nužnost koja je svakako skuplja, dugotrajnija i riskantnija od zapošljavanja domaćih radnika. Drugim riječima, poslodavci ne zapošljavaju strane radnike kako bi snizili cijenu troška rada već zato što nema dovoljno domaćih radnika za takve poslove.
– To smo više puta pokazali javnosti na primjeru graditeljstva gdje je takvo zapošljavanje 30 do 40% skuplje, a u pojedinim situacijama i dvostruko.
Plaće stranih radnika
Kada je u pitanju visine plaće stranog radnika koja ne smije biti manja od plaće koju primaju zaposleni u RH koji rade na usporedivim radnim mjestima, iz HUP ističu kako je nedovoljno jasna i uvodi nejasnoće oko provedbe.
– Postavljaju se nekoliko pitanja. Kako će se uspoređivati plaće? Nije jasno hoće li HZZ ili neko drugo tijelo uspoređivati isplaćene plaće putem obrazaca (npr. JOPPD), unutar iste industrije. Tko će i kako odrediti kriterije i koja su to radna mjesta usporediva? Korištenje statističkih podataka, hoće li se koristiti podaci DZS-a ili će se usporedba raditi za svaki slučaj pojedinačno? Kombinacija radnih mjesta: Što u situacijama gdje radnik obavlja više poslova (npr. vozač B i C kategorije)? Koju plaću treba uzeti u obzir?, ističu iz HUP-a.
Dodaju i kako se postavlja pitanje svrhe takve odredbe jer se na radni odnos sa stranim radnicima izravno primjenjuju Zakon o suzbijanju diskriminacije i Zakon o radu koji već propisuju zaštitu stranih radnika od diskriminacije puno šire i sveobuhvatnije od predložene odredbe. Tako da, u slučaju ako se neće brisati ova odredba onda je svakako potrebno pojasniti kako će poslodavac provesti ovu odredbu.
Osiguranje smještaja
U pogledu uređenja smještaja, iako to još uvijek nije zakonska obveza (osim za sezonski smještaj), poslodavci plaćaju smještaj za strane radnike kako bi uopće strane radnike privukli na rad u Hrvatsku.
– Iz pojedinih medijskih izjava može se dobiti dojam kako će izmjenama Zakona o strancima nastati obveza za poslodavce da osiguraju smještaj stranim radnicima. No, zapravo se radi o tome da se propisuju obveze za poslodavce jedino u slučaju ako su oni ti koji osiguravaju smještaj stranim radnicima. Stoga, ako takav prijedlog Zakona bude izglasan, neće nastati automatska obveza za poslodavce da osiguraju smještaj stranim radnicima već će poslodavcima nastati dodatne obveze jedino ako budu htjeli osigurati smještaj. Primjerice, tada moraju osigurati da je smještaj primjeren, dostaviti određene dokumenata radniku i slično, objašnjavaju iz HUP-a.
I u ovom kontekstu ističe se kako je odredba nejasna.
– Primjerice, nije pojašnjeno što u slučaju kada poslodavac osigurava besplatan smještaj radnicima odnosno postoji li i tada obveza poslodavca da radniku dostavi ugovor o najmu smještaja stranom radniku? Mislimo kako ne bi trebala postojati takva obveza u tom slučaju i bilo bi dobro tako propisati.
građevinski radnici | foto: Pixabay
Zadužnice otežavaju zapošljavanje
U pogledu novčanog jamstva u iznosu jedne prosječne mjesečne bruto plaće za zapošljavanje stranog radnika, iz HUP-a naglašavaju kako se radi se o značajnom administrativnom i financijskom opterećenju.
– Uvođenjem obveze izdavanja zadužnice će se otežati položaj gospodarstva u cjelini i onih poslodavaca koji moraju zapošljavati strane radnike kako bi održali redovne poslovne aktivnosti. Ovakvi poslodavci zapošljavaju strane radnike pritom poštujući sve zakonske obveze i imaju značajno više nadstandarde od onih koje postavljaju zakonski minimumi, stav je HUP-a.
Dalje objašnjavaju kako je svrha zadužnica pokriće financijskih troškova povratka stranih radnika u matične države, ali se odmah na početku postavlja pitanje – tko može poslodavcima osigurati da će strani radnici zaista doći u Hrvatsku, da će doći na vrijeme (znamo da se na radne dozvole čeka) ili ako dođu, da će se ponašati na korektan način?
– Nakon što radnik dobije dozvolu nerijetko prođe i do šest mjeseci dok radnik ne dođe u Hrvatsku zbog čega je česta situacija da radnik kojem se izda dozvola uopće ne dođe u Hrvatsku jer je našao posao u drugoj državi ili mu se može dogoditi neka privatna situacija koja ga onemogućuje u dolasku. Na sve te čimbenike poslodavci apsolutno nikako nemaju utjecaj. Također, česta je situacija upravo kod dugotrajnog čekanja dozvole za rad, da se poslodavac ‘snađe’ na drugi način, ili da naprosto odustane od zapošljavanja ili od cijelog projekta. Ovime se sav teret i sav rizik prebacuje na poslodavce, jasni su iz HUP-a.
Zaključak je da će izdavanje zadužnica produljiti postupak izdavanja dozvola za boravak i rad koji je već sada predug te će biti skuplji zbog uključivanja novih aktera u postupak – javnih bilježnika. Što se tiče uvjeta pod kojima se aktiviraju zadužnice HUP ih smatra nejasno propisanima, kao i da ne predviđaju sve situacije koje se događaju u stvarnom životu.
Dokaz o stručnoj spremi
Uz plaće, smještaj i zadužnice za strane radnike, iz HUP-a ističu kako prijedlog izmjena Zakona sadrži još nekoliko odredbi koje će definitivno otežati zapošljavanje stranih radnika. Jedna od njih je i obveza prilaganja dokaza o kvalifikacijama ili radnom iskustvu za deficitarna zanimanja.
– U velikom broju deficitarna zanimanja su upravo ona u kojima rade niskokvalificirani radnici te za koje nije potrebno ni obrazovanje niti radno iskustvo. Stoga, kako za neka zanimanja ne postoji škola , nije jasno kako bi se ocjenjivao dostavljeni dokaz o stručnoj spremi. Nadalje, to su radna mjesta za koja domaće nezaposlene osobe ne iskazuju interes unatoč tome što u svakom trenutku u Hrvatskoj ima oko 83.000 prijavljenih nezaposlenih osoba od čega je malo više od 40% nezaposleno dulje od godine dana, kažu iz HUP-a.
Dodaju i kako se poslodavci u Hrvatskoj često susreću s učestalim problemom da zapošljavaju radnike koji imaju potrebno radno iskustvo, ali se isto ne može dokazati na dokumentirani način zbog čega je iznimno zahtjevno, ponekad i neizvedivo dokazati takvo iskustvo.
Početkom godine, na sve strane su se tražili stručnjaci, o čemu su svjedočili brojni oglasi za posao. Više o tome pročitajte ovdje.
