Bauštelska reportaža: Naselje u Puli koje je od ‘divlje gradnje’ postalo top ponude na tržištu nekretnina
Na južnim padinama Monte Paradisa, podno naselja Vidikovac, smjestila se elitna gradska četvrt i mjesni odbor s brojnim niskim obiteljskim kućama. Naselje je najviše posebno po tome što gleda na gradsku marinu te na more, Verudelu i otok Verudu. Još jedna posebna karakteristika neuobičajena je urbana vizura u odnosu na ostatak grada. Osim nekoliko stambenih zgrada na samom rubu naselja, sačinjeno je od sličnih ili istih kuća u nizu koje se redaju u paralelnim ulicama na brijegu. S prvim stanovnikom Nove Verude razgovarali smo o počecima naselja koje je od ‘divlje gradnje’ kroz dva desetljeća razvoja postalo jedan od najpoželjnijih dijelova grada. Od agentice za nekretnine doznali smo pak koliko se ovdje cijeni kvadrat, kao i koje su ostale prednosti stanovanja u živopisnim ulicama.
Nova Veruda | Foto: Nina Šantek
Vožnjom autobusom kroz Pulu, prolazimo poznate nebodere na Vidikovcu i prelazimo preko brijega. Odjednom, ‘tipičnu’ vizuru grada u kojoj se isprepliću zgrade iz prvih i posljednjih desetljeća prošlog stoljeća mijenja nov prizor, koji nas pomalo iznenađuje. Iznenada, oko nas više nisu prepoznatljive stambene zgrade iz doba socijalizma već, gdjegod se okrenemo, vidimo srednje velike obiteljske kuće uredno sagrađene u nizovima. Moramo izaći i doznati o čemu je riječ.
Galerija 25 Fotografija
Otvori
Silazimo na ulici Monte Paradiso i krećemo se spuštati. S jedne strane su nam kuće, a s druge vidimo i par zgrada. Ono što je neobično je da, uz kuće koje su u nizu uočavamo jednu izdvojenu položajem koji prati cestu, a nije joj okomit kao druge kuće. Zastajemo i u dvorištu vidimo starijeg gospodina. Pristojno objašnjavamo da nam kuće u nizu koje smo uočili ne djeluju uobičajeno za grad Pulu pa nas zanima zna li njihovu priču.
Sve krenulo od jedne kuće
Očito smo naletjeli na pravog čovjeka jer je ondje, kaže, od početka-početaka. Zove se Fergo i priča nam kako je sa svojom obitelji bio prvi koji je na tom mjestu podigao kuću. Prvo su bili oni pa je u narednim desetljećima nastajalo sve ostalo. Slušamo sa zanimanjem.
– Prvi smo ovdje sagradili kuću. Morali smo sve na ruke sami jer tu nije bilo ništa. Bila je livada. Ni cesta nije bila ovako kao sada nego je išla do ‘plinare’ na brijegu, a ovdje ničega nije bilo. Mi smo se priključili na vodu koja je tu prolazila za naselje Verudu. Više na brijegu je vodotoranj, gdje je prije isto bila stanica za vodu, a na vodu smo se naknadno morali priključiti. Uglavnom, naša grupa je tu bila prva, prisjeća se Fergo.
Nova Veruda | Foto: Nina Šantek
Počeci ‘na divlje’
Nekada Nova Veruda, kaže, nije bila kakva je danas, već se gradilo ‘na divlje’ zbog čega isprva nisu imali priključke ni na vodu, ni na struju. Sve su osigurali sami, a onda je kasnije naselje infrastrukturno unaprijeđeno. Kako su krenuli doseljavati novi stanovnici, uvedeni su potrebni priključci.
– Tu smo sagradili jer smo ovdje imali njivu. Platili smo sve skupa što je trebalo, a kasnije smo trebali uvoditi i kopati sve za vodu, za struju, kupiti sve potrebne kablove, jer se isprva gradilo ‘na divlje’. Poslije su krenuli doseljavati i novi ljudi koji su se trebali priključiti pa su se i oni priključili… Naselje se počelo raditi početkom 60-tih, oko 1963. godine. Kuće u nizu koje su ‘iza’ su novije. Sve je ovo Nova Veruda, koju smo mi ovdje zvali ‘Plinara’, govori Fergo.
U doba kad je Fergo gradio svaka kuća je morala imati garažu i veće dvorište, dok su kuće u nizu koje smo vidjeli rezultat kasnije gradnje pa su im garaže i dvorišta već nešto manji. Najnovija promjena u naselju zgrade su preko puta Fergove kuće, na mjestu gdje su nekada bile i trebale ostati oranice. No, grad se širi, a planovi mijenjaju.
Profitabilnost ispred komfora
Nakon Fergove kuće, ostatak naselja, kaže nam, počeo je nicati nešto kasnije, a najviše je izgrađeno od 1980-ih nadalje. Tu su bile obiteljske kuće, a zbog toga što su barem jednim dijelom, međusobno spojene, jedna ih stanarka uspoređuje sa ‘ležećim neboderom’.
– Tu ima natruhe tog socijalizma. Izgrađeno je planirano, s tim da, tamo gdje su dvije kuće trebala je biti jedna. U zadnji tren su se sjetili da ipak treba toga malo više tu ugurati, tako da izgleda kao ležeći neboder. Je, kakva je to kuća kad ti ne možeš oko nje. Trebalo je biti duplo manje, a onda su se sjetili da zarade pa su nagurali još, potvrđuje nam sugovornica isto što nam je o kućama ranije rekao i Fergo.
Odnosno to da su kuće izgrađene jedna do druge (u jednom dijelu naselja), na način da ih se ne može zaobići. U vrt se, na primjer dolazi isključivo kroz unutrašnjost kuće. Tako su napravljene jer je to bilo najprofitabilnije. Svejedno, doimaju se kao vrlo atraktivne nekretnine. Ipak, za razliku od većine naselja, zbog niske gradnje i prepoznatljivih mediteranskih krovova Nova Veruda izgleda vrlo pitomo, a i nadomak je moru.
Nova Veruda | Foto: Nina Šantek
Nekada Veruda
Iz Grada koji smo kontaktirali kako bismo utvrdili povijest nastanka naselja doznajemo da je današnje područje Nove Verude građeno u više navrata. Prvi dio, onaj stariji, izgrađen je 1974. godine, i to u suradnji Urbanističkog projekta zavoda Istre – URBIS 72 iz Pule, Urbanističkog instituta SRH i Zavoda za ekonomiku Pula, a u kontekstu najnovijih dostignuća izgradnje gradova u Jugoslaviji.
Radilo se o urbanističkom projektu izgradnje pod nazivom Projekt uređenja Veruda – Mirna. Cilj projekta bio je da se planiranju, projektiranju i izgradnji Verude pristupi kao organiziranom investicijskom poduhvatu.
– Koncepcijom organizacije prostora prepoznate su zone postojeće izgradnje (među kojima i područje označeno oznakom A) te zone za novu izgradnju sa specifičnim namjenama (stambene zone, centralne funkcije, škole, dječje ustanove, zdravstvene ustanove, ustanove društvenog karaktera, sportsko rekreacijske zone, zone turizma i zelenila te prometni pravci), kažu iz Grada.
zone planiranja Nove Verude | Foto: screenshot/Google Maps
Zatim je 1977. godine za isto područje donesen Provedbeno urbanistički plan Veruda-Pula. Obuhvatio je dotad neizgrađeno područje Verude, na karti označeno oznakom ‘B’. Stručni izvođač ostao je isti, a i ovdje su izgrađene kuće u nizu. Konačno su 1992. godine za dio područja Nove Verude pod slovom B izrađene izmjene i dopune PUP-a Veruda-Porat, kojim je utvrđena danas prepoznatljiva koncepcija terena.
Prosudba struke
A koncepcija terena kakva jest u najmanju ruku djeluje poželjno. Kako bismo opovrgnuli ili potvrdili svoj dojam kontaktirali smo agenciju DUX nekretnine d.o.o. Agenticu s iskustvom prodaje na prostoru Pule Ivanu Škoro zamolili smo za komentar o Novoj Verudi. Rekla nam je da je zbog nekoliko razloga ovo stambeno naselje uistinu vrlo poželjno među kupcima.
– Nova Veruda atraktivna je, naravno, zbog blizine mora i zbog toga što nije gusto naseljena, odnosno nema velikih zgrada i različitih razmjera jer se pazilo na urbanizam. Kuće vizualno lijepo izgledaju, budući da je postojao smisleni plan. Tako da su ugodne oku i dobiva se dojam da u naselju vlada neki red. Kao naselje imaju i sve sadržaje na pješačkoj udaljenosti, bila to trgovina, pekara, dućan, ili samo more. A, Pula kao Pula, sve je vrlo blizu, tako da su autom par minuta udaljeni i ostali potrebni sadržaji, objašnjava Škoro.
Osim dobrog položaja u gradu koje omogućava brz pristup raznim sadržajima, možda najveći plus je ipak blizina plaža. Plaža Verudela hodom je od naselja udaljena oko 15 minuta, a autom i puno manje. Cijela zona, koja uključuje naselja Verudu, Vidikovac i Novu Verudu, kaže Škoro, zbog toga je jedan od najtraženijih dijelova grada, što prate cijene nekretnina.
– Što se tiče cijena, Nova Veruda drži cijenu kao atraktivan kvart, samo što su se na tržištu nažalost u nekim dijelovima gotovo pa i izjednačile cijene starogradnje i novogradnje, što nije logično, ali to se dešava. Novogradnja na Novoj Verudi košta između 3 i 4 i pol tisuće eura, ako se priča o luksuznijem projektu. Inače cijene zaista variraju. Ali, stan od 70-80 kvadrata će se platiti između 250 i 280 tisuća eura. Šuma pored pritom je prirodna atrakcija, sve to doprinosi da je naselje mirno i da ima prirode okolo, kaže.
Turisti i Puljani
Vratimo li se na šetnju naseljem, nakon razgovora s gospodinom Fergom, nastavljajući put do spomenutih spojenih kuća u nizu, uočili smo razne registarske tablice. Bilo je puno ‘domaćih’, ali i poneka ‘strana’ te smo u prolazu naletjeli i na turiste koji su se spremali za odlazak na plažu ispred jedne od kuća. Fergo nam je rekao da je u naselju puno kuća prenamijenjeno u apartmane, a gospođa koja stanuje u naselju potvrđuje da se obiteljske kuće danas velikim dijelom iznajmljuju kao apartmanski smještaj.
– To su obiteljske kuće gdje su ljudi izgradili apartmane. Nijedna garaža nije garaža, sve su apartmani. Sve ti je to tu prilično ‘guravo’ tu s autima, ali i gradnjom. Navečer nastaje krkljanac. Trotoari su zauzeti ne samo autima. Šire se koliko mogu, koliko im se dozvoli i koliko im nitko ne kaže – ne, ne može, rekla je sugovornica.
Naselje koje, moramo priznati, prepunim trotoarima ne ostavlja puno mjesta za prolaz, zbog čega smo uglavnom bili prisiljeni hodati posred ceste. Ipak, ostavlja dojam jako ugodnog mjesta za život. Baš kako su sugovornici konstatirali, ističu se pitomost, sigurnost i sklad zbog ujednačenosti visina i izgleda kuća. Šetamo još malo ulicama i promatramo malena dvorišta pitajući se kako izgledaju s druge strane do koje mogu doći samo stanari pa napuštamo naselje, prisjećajući se riječi gospodina Ferda i zamišljajući kako je Nova Veruda mogla izgledati prije nego je uopće postojala.
Pročitajte i prethodne priče iz ciklusa Bauštelske reportaže:
Bauštelska reportaža: Zagrebački platoi simbol su drugog vremena, njihovo stanje to jasno odaje
Bauštelska reportaža: Zgrada ‘Name’ u Ilici, može li se odgoditi oproštaj?
Bauštelska reportaža: Povijesno spajanje osječke šetnice uz Dravu
Bauštelska reportaža: Transformacija platoa Žnjan – najveće gradilište uz more
