U Hrvatskoj stanovi mali i s puno ukućana, po osobi 28 kvadrata
Hrvati uvelike žive u malim stanovima koji, u prosjeku, pružaj komociju u vidu 28 kvadrata po osobi. Uz dodatak da dobar dio stanovinika na raspolaganju ima u pola manje životnog prostora. No, zanimljivo je da paralelno u prosjeku imamo jedan od najvećih postotaka vlasništva nad nekretninama u svijetu. Što bi značilo da je u Hrvatskoj važnije posjedovati nekretinu nego da stanovnicima u njoj bude ugodno.
Stambena zgrada | foto: Unsplash
Jedna od ozbiljnijih životnih investicija kupnja je vlastite kuće ili stana. Ako je suditi po statistici, budući vlasnici nekretnina neće biti zadovoljni veličinom životnog prostora kojeg su kupili. Stambeni prostor po osobi u najvećim hrvatskim gradovima jedan je od najmanjih u Europskoj uniji.
Metri kvadratni u kojima Hrvati stanuju su premali i prenapučeni. Najmanja prosječna površina prostora za život po osobi iznosi 25 kvadratnih metara i nalazi se u Splitu. Malo više sreće imaju stanovnici Rijeke jer im površine stanova u prosjeku imaju 27 kvadrata. Glavni grad ima kvadratni metar više od njih, a Osijek je s 31 metrom kvadratnim najbolje prošao, piše index.hr.
Cijene najma stanova u gradovima Europe 2023. godine | Foto: Eurostat
Pretpostavlja se da je prosjek veličine hrvatskih stambenih nekretnina između 28 i 29 kvadratnih metara. Pogledamo li europske susjede, Hrvatska ima jednu od najmanjih prosječnih površina životnog prostora u EU-u. U francuskim gradovima u prosjeku imaju na raspolaganju čak 48 metara kvadratnih. Prosjek veličine latvijskih, finskih, portugalskih, njemačkih i švedskih stanova gotovo je uvijek veći od 40 kvadrata.
S druge strane, Hrvatska ima jedan od najvećih postotaka vlasništva nad nekretninama u EU-u, a čak i u svijetu. Postotak ljudi koji žive u vlastitoj nekretnini je 91,1 posto, a rastao je od 2010. godine kada je iznosio 88,2 posto. Isto tako, to znači da je u Hrvatskoj 8,9 posto ljudi u najmu.
Doći do svoje prve nekretnine san je svih mladih Hrvatica i Hrvata. Zaista začuđuje podatak da preko 90 posto ljudi u Hrvatskoj živi u vlastitoj nekretnini, što se često ističe kada se uspoređujemo s bogatijim državama. Tamo je postotak vlasništva u pravilu manji jer su nekretnine puno skuplje.
Prema novom Zakonu o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske početkom, županije i gradovi započeli su preuzimanje državnih nekretnina. Više pročitajte ovdje.
