Prenamjena zemljišta: Može li se, i kako, poljoprivredno zemljište prenamijeniti u građevinsko?

Mnogo je onih koji bi voljeli vlastitu praznu parcelu iskoristiti prema svojim željama. Često na um padaju kojekakve gradnje kuća, vikendica i slično. Prije nego se krenu ispunjavati želje, važno je znati kako je to zemljište definirano u prostornom planu i je li prenamjena zemljišta uopće moguća.

Prostor oko nas kojeg dijelimo s drugima je vrijedan, ograničen i najčešće neobnovljiv resurs i potrebno je da postoje procedure koje imaju za cilj njegovo optimalno korištenje. Iz tog razloga postoji prostorno planiranje i prostorni planovi, piše Blaženka Mičević na portalu Žene i novac. Ova geodetkinja je korak po korak objasnila može li, i kako, poljoprivredno zemljište postati građevinsko.

Prostorni planovi imaju svoj tekstualni i grafički dio. Prostornim planom definirano je nalazi li se zemljište (katastarska čestica) u građevinskom području ili izvan njega, u stambenoj, turističkoj, gospodarskoj, poljoprivrednoj, komunalnoj ili drugoj namjeni. Ujedno je u tekstualnom dijelu definirano što se u svakoj namjeni može, odnosno ne može, graditi.

Na stranicama Informacijskog sustava prostornog uređenja može se saznati koju namjenu ima pojedino zemljište. ISPU portal omogućuje pretraživanje zemljišta prema broju katastarske čestice i nazivu katastarske općine te uz uključen sloj važećeg prostornog plana lako se definira namjena zemljišta.

Prostorni plan definira uvjete gradnje

Osim navedenog, prostornim planom točno se definiraju i uvjeti gradnje za neko područje. Primjerice, koja je minimalna površina građevne čestice? Koja je maksimalna površina objekta koji želim izgraditi? Trebam li pristupni put na parcelu? Mogu li izgraditi prostor za alat na poljoprivrednoj parceli ili staviti kamp kućicu?

Na poljoprivrednom zemljištu može se graditi samo ono što je prostornim planom propisano za tu općinu ili grad, to jest, samo ono što je propisano da se može graditi izvan granica građevinskog područja. Obično su to poljoprivredni objekti za potrebe poljoprivredne proizvodnje ili kleti, spremišta i slično.

Neke općine i gradovi dozvoljavaju gradnju na poljoprivrednom zemljištu za potrebe OPG-ova, odnosno razvijanje nepoljoprivrednih djelatnosti na njihovom OPG-u. Primjerice, kada poljoprivrednici žele podići smještajne kapacitete, izgraditi podrume, kušaone i slično s ciljem razvoja turističke djelatnosti.

Prenamjena zemljišta – Podnošenje zahtjeva

Kako bi se poljoprivredno zemljište prenamijenilo u građevinsko ili ako netko želi kupiti poljoprivredno zemljište s namjerom da ga prebaci u građevinsko, potrebno je podnijeti zahtjev za prenamjenu. To se može obaviti u nadležnoj općini ili gradu gdje se zemljište nalazi.

Ponekad postoji službeni obrazac pri nadležnom odjelu za prostorno uređenje ili urbanizam, a koje se može naći na njihovim web stranicama. No, ponekad je potrebno samostalno sastaviti zahtjev. U zahtjevu je potrebno obrazložiti svoju želju za prenamjenom prostornog plana, a potom ga predati uz kopiju katastarskog plana.

Općina ili grad razmotrit će predani zahtjev prilikom provođenja idućih izmjena i dopuna prostornog plana. Isti bi trebali uvažiti ili pak odbiti nakon provedenih svih konzultacija s nadležnim institucijama. Veće su šanse za prihvaćanje zahtjeva ako je to zemljište u blizini trenutno definiranog građevinskog područja.

Važno je napomenuti da, ako zahtjev bude prihvaćen i zemljište postane građevinsko, je potrebno platiti jednokratnu naknadu za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko. Plaća se u vrijednosti 70 ili 50 posto prosječne vrijednosti zemljišta unutar građevinskog područja, ovisno o klasifikaciji zemljišta u trenutku podnošenja zahtjeva za prenamjenu.