Lov na bespravnu gradnju iz svemira: Ovako će sateliti detektirati ilegalne promjene na parcelama u RH

Hrvatska razvija eProstornu inspekciju, sustav koji bi uz pomoć satelitskih i drugih snimaka trebao periodički otkrivati promjene u prostoru, među ostalim i one koje upućuju na bespravnu gradnju. Informacije o sustavu objavili su Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Informacijski sustav prostornoga uređenja (ISPU), a detalji o načinu rada mogu se pronaći i u službenoj dokumentaciji Ministarstva o razvoju modula.

Sustav je već razvijen do razine računalne aplikacije za koju država nabavlja održavanje i produkcijsku podršku, no posao još nije završen. Na službenom ISPU portalu eProstorna inspekcija i dalje ima status e-usluge 'u razvoju/nadogradnji', uz napomenu da će poveznica za pristup biti dostupna nakon razvoja.

No resorni ministar, Branko Bačić ranije je najavio aktivaciju u 2027. godini, dakle moguće već kroz nekoliko mjeseci. Zato smo istražili što to točno znači za građane.

Sateliti traže što se promijenilo

eProstorna inspekcija je geoinformacijski sustav koji će periodički detektirati promjene u prostoru koristeći satelitske i druge dostupne snimke nastale daljinskim istraživanjima. Ministarstvo navodi da bi se njime trebale preliminarno otkrivati potencijalno nelegalne promjene poput bespravne gradnje, devastacije obale, nelegalnog odlaganja otpada i neprimjereno izgrađenih građevina bez osnovne infrastrukture.

Ideja je uspoređivati stanje istog prostora u različitim vremenskim razdobljima i utvrđivati gdje je nastala promjena. Sustav je od početka zamišljen za područje cijele Hrvatske, a u projektnoj dokumentaciji Ministarstva predviđena je poluautomatska detekcija promjena na temelju multispektralnih satelitskih snimaka niske i visoke prostorne rezolucije.

snimanje obale | foto: ilustracija Magnific / Vruja FB

Snimke visoke rezolucije su ključne

Za rad sustava nisu dovoljne samo besplatne satelitske snimke. U početnoj dokumentaciji Ministarstva kao jedan od mogućih izvora naveden je europski program Copernicus, ali je predviđena i uporaba snimaka znatno veće prostorne rezolucije, uključujući one s rezolucijom manjom od jednog metra.

Koliko su takve snimke važne potvrđuju i financijski dokumenti Ministarstva. U njima se izričito navodi da je za rad modula eProstorna inspekcija nužna nabava satelitskih snimaka visoke rezolucije. Upravo one omogućuju detaljnije praćenje promjena koje bi na snimkama slabije rezolucije bilo teško pouzdano prepoznati.

Promjena ne znači odmah bespravnu gradnju

Ako sustav na nekoj parceli pronađe novi objekt, to ne znači da će ga računalo automatski proglasiti bespravnim. Ministarstvo zato i govori o 'preliminarnoj detekciji potencijalno nelegalnih promjena', a ne o automatskom utvrđivanju nezakonitosti.

Sustav bi trebao pomoći da se među velikom količinom prostornih podataka izdvoje lokacije koje zahtijevaju dodatnu provjeru. Tek nakon toga može se utvrđivati o kakvoj je promjeni riječ i postoji li za nju odgovarajuća pravna i prostorno-planska osnova.

Sustav može provjeravati i druge podatke

Tu eProstorna inspekcija postaje puno zanimljivija od običnog uspoređivanja satelitskih fotografija. Još je u projektnoj dokumentaciji predviđeno povezivanje podataka dobivenih satelitskim snimanjem s drugim podacima kojima država raspolaže unutar ISPU-a.

Kao jedan od primjera Ministarstvo je navelo podatke o izdanim građevinskim dozvolama. Sustav tako može otkriti da je na određenom mjestu došlo do fizičke promjene, nakon čega se ta informacija može uspoređivati s drugim službenim podacima.

To je važno jer nova građevina na satelitskoj snimci sama po sebi nije ništa sporno ako je izgrađena zakonito. Vrijednost sustava upravo je u tome što se fizička promjena u prostoru može povezati s administrativnim podacima i tako suziti broj lokacija koje zahtijevaju dodatnu pažnju.

Nakon detekcije slijedi 'trijaža'

Službena stranica eProstorne inspekcije otkriva još jedan važan detalj, sustav ima sučelje za trijažu. To pokazuje da postupak nije zamišljen tako da računalo samo pronađe razliku između dvije snimke i na tome završi.

Nakon što sustav prepozna promjenu, potrebno je procijeniti je li ona relevantna za daljnje postupanje. Još je u početnoj dokumentaciji predviđena razrada poslovnog procesa nakon uspješne satelitske detekcije te izrada izvještaja koji bi se mogli koristiti za daljnje postupanje nadležnih tijela.

satelit u radu | foto: ilustracija, AI / Chat GPT

Neće sve završiti na crvenoj točki

Noviji službeni materijali pokazuju da se sustav razvija upravo u tom smjeru. U programu stručne ISPU konferencije 2026. eProstorna inspekcija opisana je kao e-usluga za praćenje promjena u prostoru i sustavno evidentiranje svih provedenih aktivnosti, a predstavljeni su i radni procesi te mogućnosti korištenja računalne aplikacije.

Drugim riječima, cilj nije samo pronaći sumnjivu lokaciju. Sustav treba omogućiti da se detektirana promjena obradi, evidentiraju aktivnosti koje su nakon toga provedene i informacije koriste u daljnjem radu nadležnih tijela.

Građani neće imati pristup

Iako je riječ o e-usluzi, eProstorna inspekcija nije zamišljena kao još jedan servis e-Građana. Prema službenim informacijama ISPU-a, korisnici su Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te jedinice lokalne samouprave.

Pristup nije omogućen putem Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava (NIAS), a na ISPU portalu izričito stoji da usluga nije namijenjena građanima. To znači da vlasnik nekretnine neće jednostavno moći otvoriti aplikaciju i provjeriti je li sustav zabilježio neku promjenu na njegovoj parceli.

A kada sve kreće?

Odgovor je nešto složeniji nego što sugerira oznaka 'u razvoju'. Službena stranica eProstorne inspekcije još uvijek navodi da je e-usluga u razvoju odnosno nadogradnji te da će poveznica za pristup biti objavljena nakon završetka razvoja, ali Ministarstvo istodobno već nabavlja usluge održavanja i produkcijske podrške za samu aplikaciju.

U postupku nabave iz 2025. za eProstornu inspekciju predviđeno je osnovno preventivno i korektivno održavanje, korisnička podrška te proširena produkcijska podrška. Nova nabava programske podrške, održavanja i proširene produkcijske podrške za ISPU module, među kojima je i eProstorna inspekcija, objavljena je i tijekom 2026. godine.

To pokazuje da aplikacija nije tek budući projekt koji postoji na papiru, nego sustav koji je razvijen do faze u kojoj se za njega osiguravaju održavanje i produkcijska podrška. Ipak, Ministarstvo zasad nije objavilo datum od kojeg bi se eProstorna inspekcija mogla smatrati potpuno dovršenom e-uslugom, pa takav rok nije moguće pouzdano navesti.

MPGI

Za nadogradnju stotine tisuća eura

Razvoj sustava traje godinama. Još 2020. Ministarstvo je naručivalo izradu projektnog zadatka za novi modul, dok je u Planu nabave za 2024. za nadogradnju računalne aplikacije eProstorna inspekcija bila predviđena procijenjena vrijednost od 545.000 eura i trajanje ugovora od 12 mjeseci.

U kasnijem postupku javne nabave za nadogradnju eProstorne inspekcije uz unaprjeđenje podsustava eSateliti procijenjena vrijednost bila je 400.000 eura bez PDV-a, također uz predviđeno trajanje od 12 mjeseci. Projekt se financirao u sklopu ulaganja u digitalizaciju sustava prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Dio puno većeg državnog sustava

eProstorna inspekcija samo je jedan od modula ISPU-a, velike digitalne infrastrukture koja objedinjuje prostorne planove, dozvole, podatke o nekretninama, gradilištima i druge informacije važne za prostorno uređenje i graditeljstvo.

Upravo povezivanje tih sustava daje eProstornoj inspekciji najveći potencijal. Satelitska snimka može pokazati što se fizički promijenilo, drugi sustavi mogu sadržavati podatke o izdanim aktima za gradnju, dok prostorno-planski podaci daju širi kontekst onoga što je na određenoj lokaciji dopušteno.

Bespravnu gradnju bit će teže sakriti

Za građane je najvažnija posljedica mogućnost sustavnijeg otkrivanja promjena koje bi ranije mogle ostati nezapažene dok ih netko ne prijavi ili dok službena osoba ne izađe na teren. Računalo ne mora unaprijed znati je li neka kuća legalna da bi prepoznalo da je na novoj snimci ondje nešto čega na staroj nije bilo.

Takva detekcija neće zamijeniti službene provjere niti sama po sebi dokazivati da je netko gradio bespravno. No, kombinacija periodičkih snimaka, podataka visoke rezolucije i drugih informacija iz ISPU-a nadležnim tijelima daje alat kojim potencijalno problematične promjene mogu pronalaziti sustavnije i ranije.

Za onoga tko gradi u skladu s propisima sama činjenica da je promjena vidljiva iz svemira ne bi trebala predstavljati problem. No, za bespravnu gradnju mijenja se jedna važna stvar – sve je manje prostora za računicu da ono što je sagrađeno bez potrebnih akata jednostavno nitko neće primijetiti.