Kraj ere 'privatnih' molova: Državni inspektorat kreće u veliku akciju, pošteda samo u ovom slučaj

I ptice na grani već znaju da država najavljuje puno žešći obračun s bespravnom gradnjom. Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić više je puta najavio da bi se bespravna gradnja trebala definirati i kao kazneno djelo, a paralelno se pooštravaju pravila o tome što se uopće više može legalizirati. Također, Ministarstvo je početkom godine ponovno naglasilo da se gradnja na pomorskom dobru neće moći ozakoniti.

Nedavno smo pisali i kako Državni inspektorat priprema novi veliki posao uklanjanja nezakonitih građevina diljem Hrvatske. Javna nabava procijenjena je na šest milijuna eura, ali puno zanimljiviji od samog iznosa jest troškovnik. U njemu se, uz kuće, hale, garaže i druge građevine, posebno navode molovi, lukobrani, pristaništa i uređene obalne građevine. Predviđeno je čak i rušenje dijelova koji se nalaze ispod površine mora, do dubine od pet metara. Za takve poslove predviđena su plovila, velike dizalice i teška mehanizacija, a o svemu više možete pročitati ovdje.

Drugim riječima, priča više nije samo o bespravnoj vikendici negdje u Istri ili kući podignutoj izvan građevinske zone. Tako vrlo zanimljivo 'područje' postaje ono što se godinama može vidjeti uz hrvatsku obalu, privatno betonirani molovi i drugi zahvati izvedeni tik ispred kuća.

Nema više 'mog mola ispred kuće'

Krenimo od onoga najvažnijeg. To što netko ima kuću ili zemljište uz more ne znači da je i 'kralj obale' ispred nje.

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama vrlo jasno propisuje da je pomorsko dobro opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i da je u upotrebi svih. Na njemu se ne može steći pravo vlasništva niti druga stvarna prava. U pomorsko dobro pritom izričito ulaze morska obala i plaže, ali i lukobrani, rive, molovi, valobrani, nasipi, privezišta i gatovi.

Laički rečeno, vlasnik vile uz more ne može samo odlučiti da će ispred nje izliti betonsku ploču, napraviti gat za brod ili nasuti nekoliko kamiona kamena kako bi proširio obalu. Čak i kada se takva građevina nalazi neposredno ispred njegove parcele, ona nije njegov privatni dio obale.

Utvrđivanje granice pomorskog dobra | Foto: SDZ

Betoniranje obale posebno je na udaru

Zanimljiv je i članak 14. Zakona koji propisuje kako se mora planirati i graditi na pomorskom dobru. Među ostalim, navodi se da treba u najvećoj mogućoj mjeri sačuvati izvornost prirode i ekosustava u moru i na morskoj obali te izbjegavati betonizaciju obale najmanje šest metara od zakonom određene crte mora.

Na pomorskom dobru nije dopušteno ni planirati ni graditi građevine koje nisu povezane s morem, a čak ni za jednostavne građevine ne vrijedi logika da ih se može samo postaviti zato što inače ne zahtijevaju klasičnu građevinsku dozvolu. Zakon za zahvate na pomorskom dobru traži odgovarajuću pravnu i prostorno-plansku osnovu.

Pomorsko dobro | Foto: Splitsko - dalmatinska županija

Ne može se jednostavno legalizirati

Zakon je posebno jasan kada su u pitanju nezakonito izvedeni zahvati na pomorskom dobru. Članak 15. propisuje da se nezakonito izgrađene zgrade i druge građevine na pomorskom dobru, kao ni jednostavne građevine i drugi nezakoniti zahvati u prostoru, ne mogu ozakoniti.

I Ministarstvo graditeljstva u aktualnim izmjenama propisa o legalizaciji ponavlja isto pravilo. Iako se ponovno otvara mogućnost podnošenja zahtjeva za ozakonjenje određenih građevina izgrađenih prije 21. lipnja 2011. godine, gradnja na pomorskom dobru ostaje među iznimkama koje se ne mogu legalizirati kroz taj opći model.

Dakle, nije dovoljno reći: 'Mol je tamo već godinama pa ćemo ga jednom legalizirati.' Na pomorskom dobru pravila su poprilično stroga.

Ali što je sa starim molovima?

Tu ipak dolazi vrlo važna iznimka. Nije točno da će svaki stari mol na hrvatskoj obali automatski završiti pod bagerom. Zakon posebno razlikuje građevine koje se vide na digitalnoj ortofoto snimci DOF 5/2011 od onih koje na toj snimci ne postoje.

Članak 212. izričito navodi molove, gatove, sunčališta, istezališta, lukobrane i rive koji su vidljivi na snimci iz 2011. godine. Takve građevine mogu se zadržati u prostoru ako ispunjavaju uvjete Zakona o pomorskom dobru, prostornog plana i drugih propisa o gradnji. Za njih postoji poseban postupak donošenja rješenja o zadržavanju u prostoru.

To ne znači da je svaki stari betonski mol automatski legalan. Znači samo da Zakon ostavlja mogućnost da, pod propisanim uvjetima, ostane.

Foto: VRUJA - Festival bespravne gradnje i devastacije prirode; Facebook

Novi mol? Zakon kaže - uklanjanje

Za građevine koje nisu vidljive na ortofoto snimci iz 2011. situacija je puno jednostavnija. Članak 213. Zakona ponovno izrijekom navodi molove, gatove, sunčališta, istezališta, lukobrane i rive te propisuje da će se takve građevine, ako ih nema na DOF-u 5/2011, ukloniti rješenjem inspektora pomorskog dobra.

Trošak pritom snosi osoba koja je građevinu izgradila. Ako se ne može utvrditi tko ju je izgradio, uklanjanje pada na teret jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.

Upravo je zato zanimljiva nedavna nabava Državnog inspektorata o kojoj smo pisali. U troškovniku nije samo načelno navedeno 'rušenje građevina'. Posebno je predviđeno uklanjanje molova, lukobrana, pristaništa i obalnih građevina, uključujući njihove dijelove ispod površine mora do dubine od pet metara.

Bageri mogu završiti i nekoliko metara pod morem

Takvo uklanjanje tehnički je kompliciranije od rušenja obične garaže ili kuće. Kako smo pisali, dokumentacija Državnog inspektorata predviđa bagere različitih veličina, hidrauličke škare za beton i armirani beton, pneumatske čekiće, autodizalice nosivosti veće od 80 tona, ali i plovila za prijevoz ljudi, strojeva i građevinskog otpada.

Državni inspektorat već je prethodnih godina intenzivirao uklanjanja nezakonitih građevina. Prema podacima samog Inspektorata, od travnja 2019. do listopada 2025. doneseno je 6.652 rješenja o uklanjanju, a iz prostora je uklonjeno 2.305 nezakonitih građevina. Inspektorat je pritom kao cilj svojih akcija izrijekom naveo očuvanje prostora od betonizacije, uzurpacije i drugih devastacija.