Digitalni nadzor gradnje promijenit će sve: Dronovi, satelitske snimke i ortofoto karte visoke rezolucije

Digitalni nadzor prostora postaje novo ključno oružje u borbi protiv bespravne gradnje. Prema nacrtu izmjena zakona iz 2026. godine, država planira sustavno koristiti dronove, satelitske snimke i digitalne karte za rano otkrivanje nezakonitih zahvata. Takav pristup omogućit će inspekcijama praćenje gradnje gotovo u realnom vremenu. Nezakoniti objekti više se neće otkrivati tek po prijavi ili završetku radova. Tehnologija bi, prema prijedlogu zakonodavca, trebala donijeti brže postupke i veću odgovornost svih sudionika u gradnji. Imamo sve detalje!

Bespravna gradnja već desetljećima predstavlja jedan od najupornijih problema prostornog planiranja u Hrvatskoj. Unatoč brojnim legalizacijama i zakonskim izmjenama, nezakonito podignuti objekti i dalje niču, često izvan kontrole nadležnih tijela. Upravo zbog toga zakonodavac u 2026. godini predlaže značajne izmjene Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.

U središtu tih promjena nalazi se digitalni nadzor kao novo ključno oruđe države. Korištenjem suvremenih tehnologija želi se postići brže, preciznije i učinkovitije otkrivanje nezakonite gradnje.

Za građevinski sektor ove promjene znače i nove obveze, ali i jasnija pravila postupanja. Nacrt prijedloga zakona naglašava kako dosadašnji modeli nadzora više ne odgovaraju stvarnim razmjerima problema. Digitalizacija se pritom predstavlja ne samo kao tehničko rješenje, već i kao promjena pristupa u upravljanju prostorom, s izravnim posljedicama na planiranje i izvođenje gradnje.

Sateliti, dronovi i baze podataka

Jedna od najvažnijih novina predloženih zakonskih izmjena odnosi se na uvođenje sustavnog digitalnog praćenja prostora. Prema nacrtu zakona, nadležna tijela dobit će ovlasti koristiti satelitske snimke, dronove i ortofoto karte visoke rezolucije. Time se omogućuje kontinuirano praćenje promjena u prostoru, bez oslanjanja isključivo na terenske izvide.

Ovi digitalni alati trebali bi omogućiti rano otkrivanje nezakonitih zahvata, već u fazi gradnje. Poseban naglasak stavljen je na povezivanje postojećih registara i baza podataka, uključujući katastar, zemljišne knjige i prostorne planove.

Za projektante i izvođače radova to znači da će svako odstupanje od projektne dokumentacije biti lakše uočljivo. Na taj način inspekcije bi mogle automatski uočavati nesukladnosti, što dodatno povećava važnost točne i ažurne dokumentacije. Smatra se da će ovakav pristup znatno smanjiti prostor za zlouporabe i odugovlačenja postupaka.

Brži postupci i veća odgovornost

Digitalni nadzor gradnje ne donosi promjene samo inspekcijama, već i samim investitorima. Nacrt zakona predviđa kraće rokove za postupanje nakon utvrđene nezakonite gradnje. Zahvaljujući digitalnim dokazima, postupci bi trebali biti jednostavniji i manje podložni osporavanjima. Investitori će, prema prijedlogu, teže moći tvrditi da su nezakoniti objekti izgrađeni prije određenih referentnih datuma. Time se uvodi veća razina odgovornosti i pravne sigurnosti, što je posebno važno za ozbiljne investitore u građevinskom sektoru.

Svakako treba reći i da Zakon predviđa automatizirano generiranje zapisnika i rješenja, čime se smanjuje administrativno opterećenje. Očekuje se da će brži postupci imati i preventivni učinak. Poruka zakonodavca je jasna, nezakonita gradnja više neće ostajati neprimijećena, a odgovornost će biti lakše dokaziva.

Izazovi privatnosti

Iako se digitalni nadzor predstavlja kao snažno rješenje, nacrt zakona otvara i niz pitanja. Jedno od ključnih odnosi se na zaštitu privatnosti građana. Korištenje dronova i satelitskih snimaka zahtijeva jasne granice i strogu kontrolu pristupa podacima. Zakon stoga predviđa da se prikupljeni podaci smiju koristiti isključivo u svrhu nadzora zakonitosti gradnje.

Drugi izazov odnosi se na tehničku i kadrovsku spremnost lokalnih jedinica. Ne raspolažu sve općine i gradovi istim resursima ni znanjem za primjenu naprednih digitalnih sustava, što može utjecati na ujednačenost provedbe. Nacrt zakona prepoznaje taj problem i najavljuje postupno uvođenje sustava. U građevinskoj struci ističe se potreba za dodatnim edukacijama i jasnim smjernicama. Uspjeh reforme, upozoravaju stručnjaci, ovisit će o dosljednoj provedbi i političkoj volji.

Novi standard upravljanja prostorom

Predložene izmjene Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama jasno pokazuju smjer u kojem se kreće državna politika upravljanja prostorom. Digitalni nadzor više se ne promatra kao iznimka, već kao standard. Time se Hrvatska približava praksi brojnih europskih zemalja koje već koriste tehnologiju u borbi protiv bespravne gradnje.

Za građevinski sektor to znači jasnije uvjete rada i manji prostor za nelojalnu konkurenciju. Cilj nije samo kažnjavanje, već i očuvanje prostora kao ograničenog i vrijednog resursa. Ako se zakon usvoji u predloženom obliku, mogao bi označiti prekretnicu u dugogodišnjoj borbi s nezakonitom gradnjom.

Međutim, stvarni učinci bit će vidljivi tek nakon pune primjene na terenu. Svi su svjesni da digitalni alati sami po sebi nisu dovoljni za konačnu uspostavu reda na terenu, ali u kombinaciji s jasnim pravilima i odgovornošću mogu donijeti stvarne promjene i veću profesionalizaciju gradnje.