Uređenje stanova za osobe pod zaštitom | foto: bauštela.hr,Canva
Petnaestak stanova trebalo se urediti i pregledati za potrebe osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom. Postupak je poništen, mora se iznova pokrenuti.
U Hrvatskoj, država osigurava smještaj za osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom nakon što im se prizna status azila ili supsidijarne zaštite. Poslovi osiguravanja smještaja od 2018. su u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a dok je jedan takav postupak trebao biti proveden i započet prošle godine, nabava je sada poništena. Pogledali smo u kojim županijama se trebao osigurati smještaj i zašto nije odabran ponuditelj.
Iako je prema podacima u javnoj nabavi Odluka o poništenju donesena u veljači 2025. godine, taj status tek je objavljen u sustavu javne nabave. U Odluci piše da naručitelj poništava predmetni postupak jednostavne nabave ne zbog nepristiglih ponuda ili zbog toga što su ponuditelji poslali neprihvatljive ponude, već 'iz razloga tehničke pogreške unutar EOJN RH zbog koje nije bio produžen rok za dostavu ponuda značajnih izmjena u dokumentaciji o nabavi'. Zbog toga se najavljuje i pokretanje novog postupka, a odluku potpisuje ministar Branko Bačić.
Prisjetimo se da se u predmetu tražila Usluga izrade organizacije, koordinacije i upravljanja procesom održavanja državnih stanova i stanova u najmu za smještaj osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom. Procijenjena vrijednost zadatka bila je oko 12 tisuća eura, a odnosila se na nadzor projekta i pripadajuću dokumentaciju.
U istoj dokumentaciji pisalo je da država za potrebe smještaja osoba sa zaštitom većinom koristi stanove u vlasništvu Republike Hrvatske, a u ovom postupku predviđeno je da će angažirana tvrtka koordinirati procesom održavanja i adaptacije stanova u više županija. Spominju se Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Zagrebačka, Grad Zagreb, Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Međimurska, Sisačko-moslavačka, Požeško-slavonska, Primorsko-goranska i Osječko-baranjska županija.
Državne nekretnine, ilustracija | foto: Freepik
Oko 15 stanova u 11 županija
Prema procjeni, tražio se nadzor radova adaptacije u oko 15 stanova, prije i nakon useljenja, te provesti 10 hitnih intervencija, a točne lokacije određivale bi se pojedinačnim nalozima naručitelja. Provedba bi, stoji u dokumentaciji, trajala oko godinu dana od trenutka potpisivanja ugovora.
Za pojedinačne nadzore adaptacije bio je predviđen rok od 30 dana od izdavanja naloga, dok bi se hitne intervencije morale izvršiti u roku od dva do tri dana, stoji u dokumentaciji. Uz to, ponuditelj je morao dokazati da raspolaže potrebnim stručnim kadrom, tehničkim resursima i relevantnim referencama za provedbu takvog posla.
Inače, prema informacijama na stranicama Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), osobe s međunarodnom zaštitom mogu biti azilanti ili stranci pod supsidijarnom zaštitom. Ovo se priznaje osobama čiji bi život bio ugrožen povratkom u zemlju podrijetla – kako piše u sustavu e-Građani.
Tim osobama Republika Hrvatska je priznala zaštitu jer ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti. Tak zakon uređuje postupak odobravanja zaštite te prava i obveze tražitelja međunarodne zaštite, azilanata i stranaca pod supsidijarnom ili privremenom zaštitom.
Osobama kojima je zaštita odobrena, među ostalim, pripada pravo na boravak, rad bez posebne dozvole, zdravstvena zaštita obrazovanje, pa i smještaj, navedeno je na stranicama MUP-a. Osiguranje smještaja nekada je bilo u nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, no od 1. siječnja 2018. godine preneseni su na Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Drugim riječima, od tog datuma, ovom temom se bavi Uprava za stameno zbrinjavanje Ministarstva graditeljstva.