Povratak 'lamperije': Drvene zidne obloge opet su hit, ali nove generacije nude svemir u odnosu na 1980.

Bilo je dovoljno reći 'lamperija' i svatko tko je odrastao na prostoru bivše Jugoslavije znao je o čemu je riječ. Uske drvene daščice, najčešće od jele, smreke ili bora, prekrivale su zidove hodnika, vikendica, konoba i dnevnih boravaka, a nerijetko su se penjale sve do stropa – ili ga u potpunosti prekrivale. Sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća lamperija je bila gotovo statusni simbol, unosila je toplinu u prostor, skrivala nesavršene zidove i stvarala dojam uređenog, 'dovršenog' interijera.

Onda je došlo vrijeme bijelih zidova, minimalizma i čišćih linija pa je drvena obloga desetljećima nosila pomalo nezahvalnu etiketu ostatka nekog drugog vremena. Danas se, međutim, drvo vraća na zidove, samo u sasvim novom izdanju.

Suvremena lamperija više nije nužno niz jednakih lakiranih dasaka od poda do stropa, nego čitava kategorija zidnih obloga koja uključuje furnirane panele, letvice, akustične elemente, reljefne površine i velike drvene plohe. Dizajneri ih koriste kako bi prostoru dodali teksturu i toplinu, ali i kao kontrapunkt kamenu, betonu, metalu i glatkim monokromatskim površinama.

Pri tomu drvo više ne mora preuzeti cijelu prostoriju. Često je dovoljno obložiti samo jedan zid, uzglavlje kreveta, prostor iza televizora ili dio hodnika. Nova generacija drvenih obloga tako s nekadašnjom lamperijom dijeli osnovnu ideju, ali estetski pripada sasvim drugom vremenu.

1. Vertikalne drvene letvice

Jedan od najprepoznatljivijih suvremenih nasljednika lamperije jesu zidovi sastavljeni od uskih vertikalnih drvenih letvica. Za razliku od nekadašnjih dasaka koje su se spajale u gotovo neprekinutu površinu, ovdje upravo razmak između elemenata postaje važan dio dizajna. Ritmično ponavljanje letvica vizualno izdužuje prostor, a zid dobiva dubinu i izraženiju igru svjetla i sjene.

Posebno su popularni hrast, jasen i orah, odnosno prirodne ili vrlo diskretno tonirane završne obrade koje ostavljaju vidljivom strukturu drveta. Letvice se koriste na cijelim zidovima, ali i kao dekorativni segment kojim se može naglasiti blagovaonica, ulazni prostor, kućni ured ili zid iza televizora.

zidne drvene obloge | foto: ilustracija, AI / Chat GPT

2. Akustični paneli od drvenih letvica

Na prvi pogled vrlo su slični klasičnim letvičastim oblogama, ali akustični paneli imaju još jednu važnu funkciju, pomažu ublažiti odjek i poboljšati akustiku prostorije. Najčešće se sastoje od uskih drvenih ili furniranih letvica postavljenih na tamnu akustičnu podlogu, zbog čega nastaje karakterističan grafički ritam.

Njihova je popularnost porasla zajedno s otvorenim tlocrtima, velikim staklenim površinama i minimalističkim interijerima u kojima obilje tvrdih površina može pojačati jeku. Osim u dnevnim boravcima, sve češće ih nalazimo u kućnim uredima, spavaćim sobama, restoranima i poslovnim prostorima. To je možda i najbolji primjer koliko se pojam lamperije promijenio: zidna obloga više nije samo dekoracija nego može imati i vrlo konkretnu tehničku ulogu.

zidne drvene obloge | foto: ilustracija, AI / Chat GPT

3. Veliki furnirani zidni paneli

Potpuna suprotnost sitnom ritmu nekadašnje lamperije predstavljaju veliki furnirani paneli koji zid pretvaraju u gotovo monolitnu drvenu plohu. Umjesto mnoštva spojeva, naglasak je na velikim površinama i kontinuitetu godova, osobito kada se susjedne ploče biraju i slažu tako da se uzorak furnira nastavlja ili zrcali.

Takva obloga može djelovati vrlo profinjeno, zbog čega se često pojavljuje u elegantnijim dnevnim boravcima, blagovaonicama, uredima i hotelskim interijerima. Hrast daje mirniji i svjetliji rezultat, dok orah i tamniji furniri stvaraju dramatičniju, luksuzniju atmosferu. Posebno je zanimljivo kada se u istu drvenu plohu uklope vrata ili elementi namještaja pa cijeli zid djeluje kao jedinstvena arhitektonska površina.

zidne drvene obloge | foto: ilustracija, AI / Chat GPT

4. Reljefni i 3D drveni paneli

Za one kojima ravna drvena površina nije dovoljno izražajna postoje reljefni i trodimenzionalni paneli. Njihovu površinu čine različito profilirani, rezani ili složeni drveni elementi koji stvaraju geometrijske uzorke, valove ili nepravilne strukture. Takav zid mijenja izgled tijekom dana jer se s promjenom smjera svjetlosti mijenjaju i sjene na njegovoj površini.

Zbog snažnog vizualnog efekta 3D paneli najčešće se koriste samo na jednom akcentnom zidu, primjerice iza sofe, kreveta ili recepcijskog pulta. U odnosu na tradicionalnu lamperiju, kod koje je ponavljanje bilo prije svega posljedica načina gradnje obloge, ovdje ritam drveta postaje namjeran dekorativni motiv.

zidne drvene obloge | foto: ilustracija, AI / Chat GPT

5. Moderna lamperija od širokih dasaka

Zanimljivo je da se uz sve nove tehnologije vratila i obloga koja je najbliža izvornom pojmu lamperije, odnosno zid od pravih drvenih dasaka. Razlika je ponajprije u proporcijama i završnoj obradi: umjesto uskih, sjajno lakiranih daščica danas se češće biraju šire daske, matirane površine, prirodna ulja i mirniji tonovi drveta. Daske mogu biti postavljene vertikalno, horizontalno, pa čak i dijagonalno, ovisno o efektu koji se želi postići.

Posebno dobro funkcioniraju u interijerima koji kombiniraju suvremeni minimalizam s rustikalnim ili skandinavskim elementima, ali i u modernim kućama za odmor. Upravo ova vrsta obloge pokazuje da povratak lamperije zapravo nije povratak staroj modi, nego reinterpretacija materijala koji iz interijera nikada nije potpuno nestao.

zidne drvene obloge | foto: ilustracija, AI / Chat GPT