Analiza tržišta nekretnina: Pad kupoprodaje za 20%, najteže onima koji prodaju starije nekretnine
Cijene nekretnina u Hrvatskoj konačno su se stabilizirale, a u pojedinim slučajevima krenule i padati. Rezultat je to rasta kamatnih stopa koji je oslabio kupovinu moć građana, te posljedično smanjio kupoprodaju. Najbolji primjer za to je činjenica je kupoprodaja stanova već u 2022. u odnosu na 2021. bila samo 2% veća, a već u prvom tromjesečju 2023. godine za 12% manja. Uz to, kupoprodaja nekretnina je najviše opala kada su u pitanju strani državljani.
Stambena zgrada, ilustracija | foto: Unsplash
Broj kupoprodaja stanova u 2022. godine bio je samo 2% veći promatrano u odnosu na 2021., a čak 12% manji ako se usporede prvo polugodište 2023. u odnosu na prvo polugodište 2022. godine. Uz to, pojedini pokazatelji ukazuju da je ukupno gledajući tri kvartala 2023. i 2022. godine realan pad kupoprodaje do 20%. Podatci su ovo analize aktualnog stanja na tržištu nekretnina iz tvrtke za posredovanje u prometu nekretninama i investicije FIDUS.
Strahuje se od sloma tržišta
– Definitivno smo ušli još prije nekoliko mjeseci u fazu stagnacije, a sada već i fazu pada kupoprodaje. No svi se nadamo da ta faza neće dugo potrajati i da će se tržište oporaviti. Sve naravno ovisi o ekonomskim kretanjima i pokazateljima na znatno većim tržištima nego što je Hrvatsko. Iako svi znamo što se događa u Kini, SAD-u i Njemačkoj. Nadamo se samo da se ipak neće ponoviti 2018. godina kada je nastao veliki višak stambenih nekretnina i slom tržišta, kaže ovlašteni agent za posredovanje u prometu nekretninama iz tvrtke FIDUS, Pavo Đanić.
Ističe i kako je do pada kupoprodaje došlo zbog rasta kamatnih stopa, ali i kako su cijene nekretnina dugo bila nerealno visoke.
– Dugo su cijene nekretnina rasle dvoznamenkastim postocima, čak i do 20%, te je bilo realno za očekivati da će doći do pada potražnje. Uz to, visoka inflacija usmjerava sredstva u svakodnevne potrebe kao što su hrana, školovanje, pa se manje razmišlja o novoj/većoj ili prvoj nekretnini. Došlo je i do rasta kamatnih stopa na stambene kredite od preko 4%, dakle dostupnost novca je postala otežana te sukladno tome i povrat investicije je upitan. Prije je povrat investicije iznosio od 5 do 8% na rok od približno 15 godina, a sada se taj rok produžio na približno 25 godina. Kamatne stope su jedan od glavnih faktor usporavanja rasta cijena nekretnina, objašnjava Đanić.
obiteljska kuća | foto: Freepik
Stabilizacija cijena građevinskog materijala
Naš sugovornik ističe kako su dobre vijesti za građevinski sektor da su cijene građevinskog materijala prestale rasti, što će, predviđa se, osigurati dodatni pad cijena nekretnina. To će pak novogradnju učiniti atraktivnom za kupnju, ali neće pogodovati rastu kupoprodaje u ostalim sektorima ako vlasnici ne snize cijene.
– Najveću korekciju cijena morat će napraviti vlasnici nekretnina starije gradnje ako žele prodati nekretninu, a to bi onda trebalo ponovo ‘probuditi’ tržište nekretnina jer kupci više nisu spremni plaćati nerealne cijene, kaže Đanić.
Kao zanimljivost iz analize, FIDUS navodi i kako se najveći pad kupoprodaje u prvoj polovici 2023. godine odnosi na kupovinu ‘stranaca’, odnosno državljana EU. I to prvi puta od kako se tržište prema njima otvorilo.
U 2022. sagrađeno 6.809 zgrada, a najviše novih stambenih prosječne površine 92 kvadrata. Doznajte ovdje sve o novim stanovima na tržištu.
