Pretraga

Hrvatsku je pogodio toplinski val: Evo kako se zaštititi ako radite na otvorenom

A- A+

Do Hrvatske je stigao toplinski val čiji se vrhunac očekuje sutra. Preporuke i savjeti o izbjegavanju boravka na otvorenom svima su dobro poznati, no što je s onom grupom ljudi čiji posao to iziskuje?

toplinski val

Rad na otvorenom – toplinski val, ilustracija | foto: Unsplash

Toplinski val Hrvatsku je zahvatio početkom ovog tjedna s vrhuncem kojeg se očekuje sutra kada će se temperature približiti 40 Celzijevih stupnjeva.

Jedan od najvažnijih savjeta djelatnika Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo je izbjegavanje napornog fizičkog rada tijekom izrazito visokih temperatura zraka, posebice za vrijeme trajanja toplinskog vala. Kako dodaju, ako se naporan rad ne može izbjeći treba ga činiti u najhladnije doba dana što je obično ujutro od četiri do sedam sati te poslijepodne nakon 17 sati. No, što je s onom grupom ljudi čiji posao iziskuje rad na otvorenom i to baš u periodu kojeg liječnici preporučuju da se izbjegava?

Donosimo savjete i preporuke Zavoda za javno zdravstvo kako se zaštititi tijekom toplinskog vala.

toplinski val

Toplinski val, lipanj 2021. godine | foto: Državni hidrometeorološki zavod

Kako organizam reagira na ekstremne temperature?

Posljedice izloženosti visokim temperaturama najviše će osjetiti kronični bolesnici s tegobama dišnog sustava i djeca. Tijekom izloženosti visokim temperaturama doći će do širenja krvnih žila, što će kao posljedicu imati snižavanje tlaka. U određenom broju slučaja zbog česte dehidracije može doći i do lokalne tromboze, noge će oteći, a tekućina će zaostajati u donjim dijelovima tijela.

No, ne smiju se zaboraviti ni posljedice izlaganja UV zračenju koje može prouzročiti opekline, rak kože i prebrzo starenje, ali i slabljenje imunosustava. U situacijama kada je temperatura tijela slična temperaturi zraka tijelo će se hladiti isparavanjem što može utjecati na promjene srčanog ritma, prouzročiti dehidraciju i grčeve.

Uslijed prekomjernog izlaganja visokim temperaturama zraka može doći i do toplinskog udara. Riječ je o iznenadnom kolapsu organizma do kojeg dolazi zbog naglog i prekomjernog povišenja  tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke vanjske temperature odnosno vremenske pojave toplinskog vala, objašnjavaju iz Zadova za javno zdravstvo te dodaju da se pravovremenim mjerama može utjecati na smanjenje broja oboljelih i umrlih od vrućina.

Izdvojeni članak

Koje opasnosti krije atmosferski bojler i zašto se odlučiti na ugradnju kondenzacijskog?

Kako se nositi s toplinskim valom?

Vrhunac toplinskog vala ovoga mjeseca očekuje se sutra, a iz Zavoda za javno zdravstvo navode savjete i preporuke kako se nositi s njim, što obavezno raditi, a što izbjegavati:

  • Potrebno je piti dovoljno tekućine da tijelo ne padne u stanje dehidracije. Najbolji način na koji možete znati pijete li dovoljno je kontrola boje urina koji će biti svijetao ako pijete dovoljno, a tamniji u suprotnom slučaju. Preporučuje se piti negaziranu vodu  te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera. Dehidracija se može izbjeći i uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada svakih 15 do 20 minuta.
  • Izbjegavajte boravak na direktnom suncu, posebice u razdoblju od 10 do 17 sati. Osobe koje rade na otvorenom, poput građevinskih radnika, trebaju se češće odmarati, skloniti u hlad i popiti 1 i 1/2 čašu vode svakih 30 minuta.
  • Tuširanje ili kupanje treba raditi u mlakoj vodi. U slučaju kada to nije moguće osoba se može ogrnuti hladnim i mokrim ručnicima koji će također rashladiti tijelo.
  • Odjeća koju nosite trebala bi biti lagana i od prirodnih materijala. Van zatvorenih prostorija obavezno je nošenje pokrivala za glavu, poput šešira ili kape, i sunčanih naočala.
  • Obroci neka budu manji i češći te što je više moguće tekući. Iz Zadova savjetuju izbjegavanje hrane prebogate bjelančevinama, a preporučuju voće i lagane juhe koje će organizmu vratiti izgubljene minerale, elektrolite i vitamine.
Izdvojeni članak

[FOTO] Bauštelci razriješili veliku dilemu otkrivajući što zapravo jedu za ručak: Je li pobijedio bauštelski sendvič?

Što u slučaju da se osjećate loše?

Ipak, čak i ako se osoba pridržava svih preporuka i savjeta može doći do reakcije tijela na ekstremno visoke temperature. Iz Zavoda za javno zdravstvo savjetuju što napraviti:

  • U slučaju vrtoglavice, slabosti, nemoći, tjeskobe, izrazite žeđi i jake glavobolje potražite pomoć i što prije otiđite u hladniji prostor te izmjerite tjelesnu temperaturu,
  • Popijte vodu ili nezaslađeni razrijeđeni voćni sok više puta po nekoliko gutljaja,
  • U slučaju bolnih grčeva u rukama, nogama ili trbuhu lezite i smirite se u rashlađenoj prostoriji,
  • U slučaju drugih tegoba ili dulje trajanje opisanih kontaktirajte liječnika.

Dodatni savjeti:

Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost, grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika ili hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika ili hitnu pomoć, smjestite ugroženu osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz rad ventilatora, mahanje lepezom ili većom tkaninom i špricanje kože vodom temperature 25–30˚C. Mjerite temperaturu tijela i održavajte je ispod 39˚C. Nemojte toj osobi dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.
Copy link
Powered by Social Snap