Istraživanje pokazalo: Voda zagađena u više od pola bunara u ovoj županiji
U Koprivničko-križevačkoj županiji, prošle godine provedena je analiza vode na 99 uzoraka iz privatnih bunara. Rezultati su pokazali zabrinjavajuće rezultate, odnosno u 59,6 posto uzoraka pronađene su fizikalno-kemijske, a u čak 75,5 posto biokemijske neispravnosti. Komentirajući rezultate, Danijela Pintar iz Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije otkrila je najčešće uzroke onečišćenja pa je savjetovala korištenje vode iz javnog vodovoda, jer je detaljno analizirana, između ostalog i na pesticide.
bunar | Freepik
Bunarska voda, utvrđeno je, nerijetko je upitne zdravstvene ispravnosti, bilo zbog mikrobiološkog ili kemijskog zagađenja. Zbog toga, u 2023. godini, u Zavodu za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije provedena je analiza na 99 uzoraka vode za ljudsku potrošnju iz individualne vodoopskrbe, to jest iz privatnih bunara. Od svih analiziranih uzoraka, prema rezultatima, voda iz 59,6 posto uzoraka bila je fizikalno-kemijski, a iz čak 75,5 posto uzoraka mikrobiološki neispravna.
Kako je Hini objasnila Danijela Pinter iz Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije u kojoj su dobiveni zabrinjavajući rezultati, analiza je provedena na uzorcima onih vlasnika bunara koji su sami zatražili testiranje. Budući da su se odlučili za najjeftinije, bazične analize, nemoguće je odrediti jesu li zagađenju doprinijeli pesticidi koji su u posljednje vrijeme goruća tema u javnosti.
– Za otkrivanje tragova pesticida potrebna su složenija ispitivanja za što naš laboratorij nije dovoljno opremljen. Osim toga, često se pokazuje da je voda na bazičnim analizama loša pa niti nema potrebe tražiti tragove pesticida, rekla je Pintar.
Kao jedan od češćih uzroka zagađenja navela je prisutnost nitrata koji su posljedica poljoprivrednog djelovanja pa je dodala da zagađenju doprinosi i neodržavanje bunara, odnosno njegove okoline. Nataloženo lišće također može biti uzrokom lošeg nalaza ili pak cijevi koje se ne čiste.
Svim vlasnicima koji koriste svoje privatne bunare, preporuča se bunarsku vodu redovito klorirati, odnosno dezinficirati, a kako bi njena kvaliteta bila pod kontinuiranim nadzorom, preporuka je analizu provoditi barem četiri puta godišnje. Svejedno, Pintar ističe kako je najsigurnije koristiti vodu iz javnog vodovodnog sustava jer se detaljnije analizira.
Nedavno se konačno punilo Trakošćansko jezero te je tom prilikom otkriveno kada će izvađenih 100 kubika mulja zamijeniti voda. Ovdje pročitajte više.
