Izvještaj pučke pravobraniteljice: Prijava bespravne gradnje može biti frustrirajuća, no građani su pozvani prijaviti bezakonje

29. ožujka ove godine, pučka pravobraniteljica Hrvatskom je saboru podnijela novogodišnje izvješće za 2023. godinu. U izvješću, koje za prošlu godinu donosi analizu te ocjenu stanja ljudskih prava, kao i skoro 150 preporuka, našli su se analiza prava na zdravlje, prava na rad, analiza diskriminacije pri zapošljavanju, prava starijih osoba i druge analize. Graditeljstvo je bilo analizirano kao posebna kategorija, a izvješće se tu posebno osvrnulo na bespravnu gradnju. Građani, iako su često s pravom frustrirani radi manjka ažurnosti postupaka rješavanja, ili uklanjanja bespravne gradnje, ipak su pozvani prijavljivati moguće nezakonske građevine. Od ukupno 4.744 nadzora obavljenih u 2023. godini, 2.034 inspekcijska nadzora provedena su, naime, baš kao rezultat prijave građana i drugih tijela.

Prema podacima, u 2023. godini DIRH je zaprimio 4.140 podnesaka građana, koji su tražili pokretanje postupka zbog bespravne gradnje koje povređuju kako njihova prava i interese, tako i javni interes. Sudovima je podneseno 285 optužnih prijedloga, 63 kaznene prijave nadležnim državnim odvjetništvima, a izrečeno je ukupno 360 prekršajnih naloga, navedeno je u priopćenju pučke pravobraniteljice.

Kao i prethodnih godina, građani su najviše pritužbi podnijeli na izostanak obavijesti inspekcije povodom njihovih prijava. Budući da bi, ako prijava nije anonimna, u roku 30 dana oni koji su prijavili gradnju trebali dobiti obavijest, jasno je da je, ako nisu dobili obavijest, građane to zasmetalo. Žalbe su pristigle i zbog neažurne građevinske inspekcije, kao i zbog izostanka kontrolnih nadzora izrečenih mjera, te zbog previše dugotrajnog izvršenja rješavanja uklanjanja nezakonito izgrađenih građevina.

2.034 inspekcijska nadzora povodom prijave građana i drugih tijela

Kako pučka pravobraniteljica nije ovlaštena provoditi inspekcijski nadzor po prijavama nezakonite gradnje, građanima su pružene opće pravne informacije o raspoloživim pravnim instrumentima i načinima ostvarivanja zaštite njihovih prava. Zaključeno je kako bi opće informacije tog tipa građanima mogle biti vrlo korisne, budući da sami često nisu upućeni u pravne instrumente koji su im na raspolaganju, te nerijetko ne znaju kako ostvariti vlastita prava.

Nadalje, za građane posebno zbunjujuća može biti i činjenica da inspekcijski nadzor inspektori provode po službenoj dužnosti. No, to ne znači da prijave građana gube vrijednost. Upravo suprotno, stoji u priopćenju, prijave građana o mogućoj bespravnoj gradnji mogu biti važan izvor informacija.

Za trajanja 2023. godine, područni uredi DIRH-a zaprimili su 4.140 novih prijava o moguće bespravnoj gradnji. Pritom, od ukupno 4.774 nadzora u 2023. godini, 2.034 DIRH je proveo ni manje ni više nego povodom prijava građana, drugih tijela, ili pak natpisa u medijima. Svejedno, sukladno članku 105. Zakona o državnom inspektoratu u daljnjem postupku nadzora, kao i prema pravnom stajalištu Ustavnog suda RH izraženog u Odluci U-III/2446/2021 od 20. siječnja 2022. godine, u inspekcijskom postupku podnositelji prijava nemaju status stranke te nisu informirani o ishodu svojih prijava.

A kada se nastavi graditi i nakon prijave?

Nekada je, međutim, moguće da se dogodi da graditelji nastave gradnju čak i nakon što je naređena obustava građevine i njeno uklanjanje. Takvi postupci općenito se mogu suzbiti, kako kontrolnim nadzorom, tako i uzimaju li se u obzir informacije građana o nastavku bespravne gradnje.

Kako bi se moglo primijeniti pravo na dobro upravljanje, potrebno je građane pravovremeno obavještavati o postupanju po njihovim prijavama. Time bi se stekao viši stupanj povjerenja građana u postupak i svrsishodnost prijave bespravne gradnje. Isto tako, kako bi bilo primijenjeno pravo na dobro upravljanje, građane je potrebo pravovremeno obavještavati o postupku njihovih prijava, a tako bi se i steklo veće povjerenje građana u funkcioniranje upravnih i inspekcijskih nadzora.

Nakon tri novčane kazne, uklanjanje putem ‘trećih osoba’

U 2023. godini, građevinska je inspekcija donijela 791 rješenje o uklanjanju nezakonito izgrađenih građevina, 478 rješenja o obustavi gradnje ili zatvaranju gradilišta, izdala je 36 upozorenja o otklanjanju nepravilnosti, kao i 51 naredbu o usklađivanju gradnje s izdanim aktima o gradnji. Prema ponovljenoj preporuci broj 69., od građevinske inspekcije ipak se predlaže veći broj nadzora nad provođenjem izrečenih mjera. Po pitanju manjka ažurnosti rješavanja uklanjanja nezakonito izgrađenih građevina, prvo se izriču tri novčane kazne, a tek onda slijedi uklanjanje građevine. Uklanjanje se, inače, može provesti i putem trećih osoba.

U jednom je predmetu, kojim je rješenje o uklanjanju postalo izvršno prije više od 10 godina, no i dalje nije provedeno; tako je DIRH-u predloženo poduzimanje odgovarajućih mjera usmjerenih ka učinkovitijem i pravodobnijem rješavanju predmetnog postupka, a da se vodi računa o tome da se izvršenje rješenja o uklanjanju bespravnih gradnji može izvršiti i putem trećih osoba, onda kada je Služba za izvršenja inspekcijskih rješenja zauzeta drugim poslovima.

Tijekom 2023. godine, DIRH je uklonio 19 nezakonito izgrađenih građevina, a sami investitori uklonili su 417, dok je trenutno za izvršenje spremno ukupno 350 inspekcijskih rješenja o uklanjanju; koja se odnose na postupke u kojima su izrečene novčane kazne te je utvrđeno da prostorija niti može ostati u prostoru, niti se može ishoditi akt za građenje, a što znači da je potrebno tražiti neka nova rješenja za postupak uklanjanja.

Podizanje ‘poljskih kućica’ i pitanje građevinske dozvole

Još jedan problem na koji se osvrnula izjava pravobraniteljice tiče se primjera građenja bez građevinske dozvole kada, sukladno odredbama Zakona o gradnji i Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama, nije potrebna građevinska dozvola. S druge pak strane, javlja se problem postavljanja različitih mobilnih objekata ili pak gradnja poljskih kućica, na poljoprivrednim zemljištima, a koje ne služe primarnoj svrsi iliti namjeni toga zemljišta.

Zamjetan trend posljednjih godina tako je usitnjavanje poljoprivrednih zemljišta s ciljem stvaranja “parcela” koja postaju temelj (bespravne) gradnje izvan-građevinskih područja. Takva zemljišta uglavnom nalaze na područjima koja su na prostornim planovima obilježena kao veoma vrijedna, vrijedna ili šumska zemljišta, a uglavnom su isključive odnosno gospodarske namjene.  Prema navodima DIRH-a nadzori građenja u zaštićenim i izvan građevinskim područjima smatraju se prioritetnim nadzorima građevinske inspekcije, radi čega su ih tijekom 2023. godine proveli 1.074, a od toga ih je 269 izvršeno na vrijednom ili zaštićenom području.

‘Vodosprema’ koja postane bazen

Po urbanističkim planovima većine županija, gradova i općina, na poljoprivrednom zemljištu čija površina prelazi dvije tisuće kvadratnih metara, ranije je bilo moguće izgraditi spremište za alat i opremu veličine 20 četvornih metara. U praksi su se pak gradili mali stambeni objekti sa sanitarnim čvorom, na koje bi bila postavljena nadstrešnica, a ponekad pored izgrađena ‘vodosprema’ koja bi zatim postala bazen.

Da bi se ta praksa zaustavila, pojedine jedinice lokalne samouprave počele su zabranjivati izgradnju jednostavnih građevinskih objekata kojih nema u njihovim Prostornim planovima, kao i obavljanje radnji koje za svrhu imaju stvaranje uvjeta za boravak na poljoprivrednom zemljištu, a koji se ne odnosi na poljoprivrednu proizvodnju.

U Istri je bespravna gradnja vječito goruća tema, a zabrinjavajuće primjere uzurpiranja 8 kilometara obale, pogledajte u videu na poveznici.