Koji dio Hrvatske je najbogatiji arheološkom baštinom i kako arheolozi koriste nove tehnologije
Mladen Obad-Šćitaroci u Bauštela.hr podcastu
Hrvatska je bogata poviješću. Zna se da su se na ovim prostorima kroz povijest izmjenjivale razne kulture pa tako, po svakoj logici, naše tlo obiluje arheološkom baštinom, koja može doprinijeti i znanosti i turizmu. Koji dio Hrvatske je najbogatiji arheološkim nalazištima? Pita li se akademik Mladen Obad-Šćitaroci, najviše arheološke baštine ima upravo ondje gdje su bila rimska naselja.
Gleda li se hrvatski prostor, ondje gdje je bilo najviše rimskih naselja, duž cijele Jadranske obale, ali i u zaleđu mogu se naći ostaci. Obad-Šćitaroci kaže kako su ta naselja vrlo vjerojatno bila najgušća upravo u ilirsko, odnosno prapovijesno doba, od 10 tisuća godina prije nove ere te kroz cijelo antičko, grčko pa i rimsko doba.
Nalazišta vezana uz panonsku Hrvatsku lošije su očuvana. Keltska naselja u tim područjima, ali i rimska nešto su manje očuvana, a razlog je zanimljiv. Uzrok je, ni manje ni više, materijal gradnje – točnije, nedostatak materijala koji dobro ‘podnosi’ vrijeme. Dok se u primorju znatno više gradilo kamenom, u panonskom području pretežno se gradilo opekom, što je stvorilo problem kod očuvanja arheološke baštine.
Svejedno, arheološka baština koja je možda zasad neotkrivena, mogla bi biti pronađena zahvaljujući novim tehnologijama. Nekada se kod iskapanja oslanjalo na ljudsku ruku, a danas se situacija mijenja, te bi nove tehnologije na polju arheologije mogle napraviti značajni pomak.
– Znate, arheologija, ako pratimo zadnjih 10, 15 godina se jako razvija s novim tehnologijama i mogućnostima prepoznavanja i očitavanja onoga što se nalazi ispod površine zemlje. Svako malo vidimo da je negdje nešto novootkriveno i toga će biti sve više i više jer nekadašnje arheološke metode da kopate, da pretpostavljate gdje bi bilo, pa se sonde rade pa se onda kopa rukom. To doista traje jako dugo i skupo je. A nove tehnologije nam omogućavaju da pronalazimo, tako da ja očekujem da ćemo još puno toga u Hrvatskoj isto tako pronaći, zaključio je Obad-Šćitaroci.
Zapratite nas na Facebooku, Instagramu, YouTubeu i Tik Toku te uskoro očekujte još ovakvih edukativnih podcasta i zanimljivog sadržaja s vašeg digitalnog glasa gradilišta. Cijelu epizodu Bauštela.hr podcasta u kojoj je gostovao akademik Mladen Obad-Šćitaroci pogledajte ovdje.
