Oteretni kanal Sava-Odra: Sve što trebate znati o kanalu koji je spasio Zagreb od potopa
Kako Zagreb ne bi završio pod vodom zbog vala koji je Savom pristigao iz Slovenije, po osmi put u povijesti aktiviran je oteretni kanal Sava-Odra. Riječ je o nedovršenom dijelu sustava obrane od poplave dugom 32 kilometra koji višak vode prirodnim putem odvodi u retenciju Odransko polje.
Oteretni kanal Odra-Sava: Foto: Screenshot: YouTube/Live Cam Croatia, Reklamnet
Vodeni val nastao jakim oborinama koji je proteklih dana poplavio gotovo dvije trećine Slovenije, stigao je u petak u Hrvatsku. Rasli su vodostaji Mure, Drave i Save. Ipak, sve su oči bile uprte u najdulju rijeku u Hrvatskoj. Veliko je pitanje bilo hoće li Sava poplaviti Zagreb po prvi put nakon 1964. godine.
No, to se nije dogodilo. Vrhunac vodenog vala prošao je kroz Zagreb u noći sa subote na nedjelju bez težih posljedica. Žitelji metropole to mogu zahvaliti razvijenom sustavu obrane do poplava, a pogotovo njegovu najvećem i najmanje poznatom dijelu – oteretnom kanalu Sava-Odra.
Iako su planovi i prvi radovi na regulaciji vodotoka Save kroz Zagreb izvedeni još početkom 20. stoljeća, rijeka je redovito prijetila glavnom gradu poplavama. Tek nakon velike poplave 1964. godine, koja je zahvatila trećinu Zagreba i prekrila više od 6.000 hektara gradskog područja na kojemu je živjelo 180.000 ljudi, odnijela 17 života te uništila 10.000 stambenih i 3.000 poslovnih objekata (a tad nije bila izgrađena većina današnjih naselja uz Savu, op.a.), krenulo se u sveobuhvatnu realizaciju opsežnog projekta zaštite od poplava.
Podignuti su čuveni nasipi, danas najveća rekreativna zona u gradu, a osim toga, početkom sedamdesetih izgrađen je i oteretni kanal Sava-Odra, koji je služi upravo tome da skrene višak vode iz Save južno od grada. Kanal je sve do jučer u upotrebi bio samo sedam puta. Dvaput 1979. godine te po jednom 1980., 1990., 1998., 2010. i 2012. godine.
@baustela.hr Ovaj kanal spašava Zagreb i Veliku Goricu od poplava. Više pročtajte o temi na baustela.hr … #baustela #poplava #zagreb #baustelahr #hrvatska #velikagorica #fyp #foryoupage ♬ original sound – baustela.hr
Osnovne karakteristike oteretnog kanala Sava Odra
Prije nego što se posvetimo sustavu obrane od poplava, ne samo u Zagrebu, već i u širem području, od slovenske granice do Siska, pažnju ćemo usredotočiti na kanal. Riječ je o kanalu duljine 32 kilometra koji završava u retenciji Odransko polje. Kapacitet maksimalnog protoka mu je 1.000 kubičnih metara u sekundi. Kako piše Stjepan Šterc u svom radu “Kanal Sava-Odra-Sava kao objekt obrane Zagreba od poplava”, pšie kako je “na samom ulazu izgrađen povišeni čvrsti preljev preko kojeg prima sve savske vode više od 350 centimetara, što odgovara protoku od 1.900 kubičnih metara u sekundi”. Taj preljev nalazi se na desnom savskom nasipu u području Jankomira, uzvodno od nedovršene Sveučilišne bolnice, u blizini zagrebačke obilaznice. Riječ je zapravo o spuštenom dijelu nasipa.
Prikaz oteretnog kanala Sava-Odra i cjelokupnog sustava obrane od poplava | Foto: Stjepan Šterc: Kanal Sava-Odra-Sava kao objekt obrane Zagreba od poplava
Treba podsjetiti kako je projicirani protok sinoćnjeg vodnog vala bio između 3.300 i 3.600 kubičnih metara u sekundi, koji daje vodostaj iznad +450 centimetara, što je granica za aktiviranje mjera obrane od poplave. Dakle, odluka o tome da se kanal aktivira u petak u 21 sat bila je sudbonosna. Šterc je, naime, u svome radu, kojeg možete pročitati ovdje, istaknuo i kako je za obranu od poplava presudan i pravi tajming, s obzirom na to da je sam svjedočio prvoj aktivaciji kanala, krajem siječnja 1979. godine.
– Maksimum vodnog vala prošao je ulaz u kanal Sava-Odra-Sava kad se pristupilo otvaranju poprečnog nasipa. To ne znači da puštanje vode u kanal nije imalo utjecaj na vodostaj u Zagrebu; utjecaj je postojao, samo daleko manji od očekivanog, napisao je Šterc te 1979. godine.
Neiskorišten potencijal
Šterc, koji je danas poznatiji kao demograf, piše kako kanal osim funkcije obrane od poplava ima i rekreacijsku, prometnu i melioracijsku namjenu. Rekreacija je moguća samo kad u kanalu nema vode. Prometna funkcija nije ispunjena, premda je kanal trebao biti plovan nizvodno od željezničkog mosta Zagreb-Sisak; da ne govorimo o zatvaranju prometnica koje se pružaju preko kanala i povezuju naselja južno od Zagreba s metropolom pri izlijevanju vode; a melioracijska je namjena samo djelomično ispunjena.
Sama funkcija kanala ne bi bila ispunjena bez savskih nasipa i inundacija. Nasipi su, već smo rekli, rekonstruirani nakon poplave 1964. godine. Njihova visina je između četiri i pet, a na kritičnim dijelovima i šest metara. Dugi su 27 kilometara i protežu se od Podsuseda do Ivanje Reke, a projektirani su tako da nadvisuju vodostaj tisućugodišnjeg protoka (više od 5.400 metara kubnih u sekundi, prema prezentaciji profesora energetike Slavka Krajcara iz 2014.) za jedan metar. U tome pomažu i inundacije, Zagrepčanima poznate i kao velike neiskorištene zelene površine između 100 metara širokog korita Save i nasipa. Projektirane su tako da prime višak vode i, ne remeteći tok rijeke, prenesu ga dalje kroz Zagreb.
Dio većeg sustava
No, savski nasipi, inundacije i oteretni kanal samo su dio većeg i nedovršenog sustava obrane od poplava u središnjoj Hrvatskoj, točnije središnjem dijelu Posavlja. Naime, zbog vodnog vala aktivirana je i ustava u Prevlaci kako bi se višak vode koji je došao Savom, a ne oteretnim kanalom, mogao ispustiti u Lonjsko polje.
Trenutno na tome počiva obrana od poplave od slovenske granice pa sve do Jasenovca. Govoreći o oteretnom kanalu Sava-Odra, mogli ste primijetiti da Šterc koristi naziv “Sava-Odra-Sava”. Naime, planirano je da oteretni kanal bude dug 52 kilometra i da vodu vraća natrag u Savu pomoću nikad izgrađenih ustava u mjestima Palanjek i Strelečko, gotovo na samom ulazu u Sisak.
No, kako to nikad nije izvedeno, sve počiva na kapacitetu retencije Odranskog polja te ustavi u Prevlaci koja je ulaz u osam kilometara dug kanal Lonja-Strug. Za obranu od poplava izgrađeni su kanal Kupa-Kupa, kojim su od poplava zaštićeni Sisak i Petrinja te šest kilometara kanala Zelina-Lonja-Glogovnica-Česma.
Sve je to realizirano, mahom radnim akcijama, do 1979. godine, kad je Šterc napisao svoj rad o oteretnom kanalu Sava-Odra. No, vrijedi reći kako su postojali i dalnji planovi za regulaciju toka Save kroz Zagreb, koji bi rezultirali boljom opskrbom električnom energijom te približavanjem samog grada obalama rijeke.
Sava u Zagrebu, kanal za “odušak”… pic.twitter.com/WVSHwBPalf
— Borhes (@borhesbg) August 5, 2023
Budućnost Save u Zagrebu
Profesor Krajcar je u svojoj prezentaciji iz 2014. godine, koju možete vidjeti ovdje, naširoko ispitao mogućnost realizacije projekta Zagreb na Savi. Pritom nije riječ o megalomanskom projektu Milana Bandića na mjestu Hipodroma i Velesajma, već o sveobuhvatnom energetskom, urbanističkom i zaštitnom projektu koji bi obuhvaćao tok Save od Podsuseda do Rugvice, koji je reguliran nasipima.
Prvo jednostavnije rješenje bila bi izgradnja nekoliko pragova na području Zagreba. Profesor Krajcar upozorava da zbog njihova nedostatka nema ni vučenog nasipa što izaziva “produbljenje korita rijeke Save i sniženje vodostaja za dva metra u razdoblju od 20-ak godina –
propadanje mostova, primjerice; smanjenje prosječnog protoka za 10 posto i sniženje vodostaja podzemne vode – kapaciteta izvorišta pitke vode.” Dodao je kako je zbog toga primjetno produbljenje korita u iza praga kod toplane na Savici te velike razlike u vodostaju pri velikim i malim protocima.
Prijedlog prof. Slavka Krajcara za izgradnju pragova za regulaciju toka Save u Zagrebu. | Foto: Screenshot: Slavko Krajcar/Eko Zagreb
Potom je podsjetio na projekt iz devedesetih koji je predviđao izgradnju četiri manje hidroelektrane, Podsused, Prečko, Zagreb i Drenje, kojima bi se dobila proizvodnja električne energije kojom bi se zadovoljilo 20 posto potrošnje u Zagrebu. Tim je projektom predviđeno da uz hidroelektranu Prečko bude izgrađena i ustava Lučko, koja bi se nalazila nedaleko od spuštenog preljeva koji označava početak oteretnog kanala Sava-Odra. To bi vjerojatno značilo i rušenje samog preljeva, odnosno nasipa na tom dijelu.
Projekt Natura 2000 kojim je predviđena izgradnja 4 hidroelektrane te ustave Lučko, na početku oteretnog kanala. | Foto: Screenshot: Slavko Krajcar/Eko Zagreb
Podsjetio je i na projekt hidroenergetskog sustava Sava iz 2013. godine, kojim je predviđena izgradnja čak šest manjih hidroelektrana na području Zagreba (Podsused, Prečko s ustavom Lučko, Jarun, Šanci, Petruševec i Ivanja Reka), uz pripadajuće pažljivo dimenzionirane akumulacije, ali bez zadiranja u postojeće stanje. Ovim projektom bi oteretni kanal Sava-Odra na svom početku umjesto preljeva dobio branu, što je uz HE Prečko označeno kao ključni objekt, dok bi na svom kraju bio dovršen sve do ustave Prevlaka uz dodanu crpnu stanicu. Time bi ujedno Sava postala plovna kroz Zagreb.
Projekt Zagreb na Savi iz 2013. kojim je predviđena izgrada 6 hidroelektrana, od kojih je najvažnija HE Prečko s ustavom Lučko | Foto: Screenshot: Slavko Krajcar/Eko Zagreb
No, dok se ovo ne realizira, obrana Zagreba od poplava ovisit će o postojećem sustavu s nasipima i oteretnim kanalom, ali i o vremenskim prilikama. Stjepan Šterc je, naime, zabilježio da “kanal ne bi bio u upotrebi u pet mjeseci: veljači, travnju, lipnju, srpnju i kolovozu”. Okolnosti su se ipak promijenile, pa je, eto, kanal morao biti u upotrebi već početkom kolovoza ove godine.
