Tunel Babja gora: Otkrivamo sve o mega zahvatu nove spojne ceste na A3 u Slavoniji
Nedavno je konačno ugovorena izgradnja brze ceste koja bi trebala spojiti Požegu izravno na autocestu A3 Zagreb – Lipovac. Riječ je o izgradnji dionice ukupne duljine 14,75 kilometara, a posao će obaviti China Road and Bridge Corporation (CRBC) za gotovo 160 milijuna eura. Projekt uz konstrukciju klasičnog kolničkog traka od nule uključuje i izgradnju 2 moderna čvorišta, 5 vijadukata, 4 nadvožnjaka, 2 mosta, ali i vrlo zahtjevni tunel ‘Babja gora‘ dužine 1,65 kilometara. Konstruirat će se top tehnikama gradnje, a imat će jednu cijev za promet. Istražili smo sve o ovom mega zahvatu u Slavoniji.
tunel Babja gora | foto: ilustracija Freepik/EOJN
Brza cesta od Požege do autoceste A3 projektirana je, te će se izvoditi u četiri faze na trasi od Požeškog Brestovca do čvorišta Staro Petrovo Selo. Provođenjem izgradnje na ovoj na dionici od Požege potrebno je izvesti tunel Babja Gora.
Nije riječ o lakom zadatak obzirom da je morfologija područja nepovoljna za gradnju, ali bez obzira na to projekt će biti izveden prema najvišim standardima gradnje. A kasnije i opremljen top sustavom ventilacije i video nadzora. Evo što će se i kako raditi.
Jedna cijev
Tunel Babja gora izvest će se izgradnjom cijevi namijenjene odvijanju dvosmjernog prometa jednom tunelskom cijevi, te servisne tunelske cijevi manjeg poprečnog presjeka. Tunel će zbog vrlo nepovoljne morfologije ulaznog i izlaznog portala biti vođen s minimalnim osovinskim razmakom od 15 do 16 metara, dok će u tunelu razmak između cijevi iznositi 40 metara.
Poprečni presjek tunela bit će svijetlog otvora od 56,17 kvadrata, te će zadovoljavati zahtjeve za slobodni profil definiran Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati s gledišta sigurnosti prometa kao i Pravilnikom o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele. Također, navedeni poprečni presjek omogućiti će smještaj svih potrebnih uređaja i opreme te ventiliranje tunela uzdužnom ventilacijom.
Treba reći i da je poprečni presjek odabran za brzinu od 100 km/h. No i da je prometnim projektom predviđeno ograničenje brzine u tunelu na 80 km/h u ovoj fazi projekta. Širina voznih i rubnih trakova u tunelu je sljedeća: prometni trak (2 x 3,25 m), rubni trak (2 x 0,35 m), središnja dupla linija (2 x 0,20)
tunel Babja gora | foto: EOJN
Sigurnost
Generalna koncepcija građevinskih rješenja tunela sa aspekta sigurnosti korisnika u slučaju incidentne situacije je da se omogući evakuacija korisnika iz tunelske cijevi u servisnu cijev na maksimalnoj udaljenosti od 280 metara. U tu svrhu su predviđeni su poprečni prolazi za pješake i poprečni prolazi za interventna vozila u servisnu cijev. Na portalima tunela predviđen je i spoj između tunelskih cijevi.
Na oba portala predviđen je asfaltirani razdjelni pojas, a na svakom portalu je predviđena izgradnja zaustavnih površina s obje strane u duljini 50 metara s rampama duljine 15 metara. U sredini tunela je pak predviđena izgradnja dvije zaustavne niše gdje su smještene zaustavne površine sa desne strane za svaki smjer vožnje, namijenjene zaustavljanju vozila u nuždi, a na udaljenosti između zaustavnih površina od portala iznosi cca 825 metara.
Zaustavne površine su širine 3 metra i duljine 40 metara. Na početku zaustavne površine u smjeru vožnje predviđena je izgradnja prostorije za smještaj uređaja elektro instalacija u duljini od 5 metara, predviđenih za smještaj UPS-a i ostale potrebne opreme. Nastavno prema zaustavnoj površini predviđena je izvedba SOS niše. Uz kolnik zaustavne niše je predviđena revizijska staza širine minimalno 55 centimetara.
Na mjestu niše za zaustavljanje predviđen je poprečni prolaz za interventna vozila,. Da bi se osigurala maksimalna udaljenost evakuacije od 280 metara, između prolaza za interventna vozila i pojedinog portala projektirana su dva pješačka prolaza. U poprečnim prolazima predviđena je ugradnja SOS stanice.
Iskop tunela
Zbog nepovoljne morfologije terena na sjevernoj, ulaznoj strani tunela, predusjeci se minimaliziraju s tehnologijom koja radi po principu da se prije iskopa tunela pripremi predusjek koji je potreban za izgradnju AB zida. Zid se potom zatrpava s betonom C C8/10. Nakon izgradnje zidova i zatrpavanja, kreće se s iskopom tunela.
Izlazni portal tunela se izvodi u području niskog nadsloja kao pilotna stijena sa naknadno betoniranim zidom koji predstavlja oblogu portala. Planirano je, da se izlazna dionica u dužini od približno 100 metara izvede na pilotima.
Zasipanje portalne građevine će se izvoditi u slojevima debljine maksimalno 50 centimetara te zbija odgovarajućim sredstvima za zbijanje. Zasipavanje materijala izvoditi na postavljenu zaštitu hidroizolacije. Uz bokove portalne građevine – pilotne stijene izvodi se drenaže koje se ispuštaju u reviziona okna na kraju pilotne stijene.
tunel Babja gora | foto: EOJN
Sustav ventilacije
Projektom je predviđena ugradnja sustava uzdužne reverzibilne ventilacije. Predviđa se u središnjoj osi tunela ekvidistantni smještaj ventilatorskih baterija s dva reverzibilna aksijalna ventilatora (s prigušivačima buke). Ventilatori će uz pomoć posebne konstrukcije izvedene od nehrđajućeg čelika, biti elastično ovješeni o strop tunelske cijevi.
Sukladno provedenom proračunu, ukupan broj ventilatora u glavnoj cijevi tunela Babja Gora iznosi 16 komada, raspoređenih u 8 baterija. U navedeni broj ventilatora uključena je i pretpostavka uništenja 1 ventilatorske baterije (2 ventilatora) uslijed djelovanja požara. Treba reći da se zbog pouzdanog mjerenja i sigurnosti od oštećenja, ugrađuje se 4 kombiniranih senzora brzine i smjera strujanja.
Tijekom postupka evakuacije poželjno je ostvariti pretlak u servisno-evakuacijskoj cijevi, čime se prilikom otvaranja vrata na poprečnim prolazima onemogućuje infiltracija dima iz požarom ugrožene glavne cijevi. U cilju održavanja kontroliranog pretlaka u lokalnoj zoni poprečnog prolaza za pješake, ugrađuje se u svim poprečnim prolazima za pješake po jedan jednosmjerni impulsni ventilator koji svojim impulsnim djelovanjem omogućuje ostvarivanje traženih parametara.
tunel Babja gora | foto: EOJN
Napredni videonadzor
Osnovni dio sustava videonadzora prometa koji služi za detaljan pregled situacije na cesti čine pokretne rotacijske kamere sa zoom objektivom i fiksne kamere s AID (automatska detekcija incidenata). Projektom predviđene kamere bit će smještene na portale prometne signalizacije i na stupove cestovne rasvjete.
Cijeli tunel će se pokriti sa fiksnim AID kamerama s razmakom 70 metara. Kamere će se montirati na vrhu tunela. Zbog utjecaja svjetla na južnom portalu tunela kamere će biti okrenute prema sjeveru. U budućnosti, kada i ako će se dodavati još jedna cijev tunela za promet, kamere će se okrenuti u suprotnu stranu prema jugu, a na sjevernom ulazu u tunel će se ostaviti kabelski izvod za dodavanje dodatne kamere koja će pokriti prazni prostor.
Također, pješački prolaz prema servisnoj cijevi te sama servisna cijev iznad pješačkog prolaza će se pokriti PTZ kamerama. Također, pristupna cesta tunelu sa sjeverne i južne strane će se pokriti PTZ kamerom montiranom na portal. Sam ulaz u tunel s obje strane će se nadzirati termalnom kamerom montiranom i napajanom s rasvjetnog stupa.
Detekcija incidenata putem video nadzora (AID) će lokalno prosljeđivati upravljačke signale. Cijeli sustav video nadzora mora moći biti nadziran s lokacije s 24satnim dežurstvom. Inače, AID kamera s implementiranim AI deep learning algoritmom mora imati mogućnost detektirati, obraditi i proslijediti slučajeve: zaustavljeno vozilo, vozilo u krivom smjeru, zastoj u prometu, pad prosječne brzine prometnog toka, kretanje vozila iznad i ispod definiranih brzina, prisutnost pješaka, rasuti teret, detekcija dima.
tunel Babja gora | foto: EOJN
Hrvatske ceste spremaju natječaj za spektakularan spoj Kozjaka i Splita preko Kaštelanskog zaljeva, doznajte ovdje detalje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
