Majstorski ispit: Koja je 'težina' bauštelske diplome i zašto se 'majstorom' ne može zvati svatko

Termin ‘majstor’ se u svakodnevnom govoru kolokvijalno koristi za osobu koja se bavi različitim poslovima popravljanja, građenja i sličnih praktičnih vještina. Međutim, Hrvatska obrtnička komora naglašava razliku da se u obrtničkim zanimanjima za majstora može smatrati isključivo osoba koja je položila majstorski ispit i stekla odgovarajuće zvanje majstora u svom području. Majstorski ispiti nisu mačji kašalj, a obuhvaćaju savladavanje znanja i vještine u vođenju obrta, poznavanju pravnih propisa te u podučavanju učenika kroz praktičan rad.

Majstorski ispiti se rangiraju na razinu 5, što ih čini stepenicom iznad srednjoškolskih kvalifikacija. Steći majstorsko zvanje moguće je isključivo polaganjem majstorskog ispita, koji je potvrda prethodnog radnog iskustva u određenom zanimanju. Na ovaj način ističe se izvrsnost i kvaliteta koja stoji iza majstorske kvalifikacije, što je dodatno potvrđeno razinama Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, ističu iz Hrvatske obrtničke komore (HOK).

– Bit majstorskog zvanja leži upravo u prethodnom radnom iskustvu koje osoba dokazuje kroz praktičnu zadaću na majstorskom ispitu. Iskustvo u poslu čini ključnu razliku u kvaliteti majstora, jer se majstori razlikuju dugogodišnjim radom na svojim poslovima te prezentiranjem svojih vještina i znanja na višoj razini od onih koji ne posjeduju takvo radno iskustvo, kažu iz HOK-a.

Majstori s diplomom cijenjeni

– Rad majstora obrtnika odražava se u kvalitetno odrađenom poslu, što je posebno cijenjeno u građevinskom sektoru, naročito u području kvalitetne i trajne gradnje, kao i u izvođenju fasaderskih i krovopokrivačkih radova, vrhunski izrađenoj krovnoj konstrukciji koju može izraditi majstor tesar ili u kreativno i uredno oslikanim zidovima jednog majstora soboslikara-ličioca. Dakako, u područje građevine ulaze i poslovi majstora elektroinstalatera te instalatera grijanja i klimatizacije, među ostalim. Stoga je rad majstora s majstorskom diplomom iznimno cijenjen i tražen u svim ovim područjima.

Dodatno, kažu iz HOK-a, majstorski ispit obuhvaća i znanja i vještine u vođenju obrta, poznavanju pravnih propisa te u podučavanju učenika kroz praktičan rada, tako da osoba koja položi majstorski ispit i posjeduje majstorsku diplomu ima mogućnost samostalno otvoriti vlastiti obrt. Isto tako i uzeti učenike na naukovanje te im prenositi svoja znanja.

Time majstori postaju aktivni članovi lokalnih zajednica, budući da majstorsko zvanje ne obuhvaća samo izvrsnost u vlastitom poslu, već i predanost prenošenju znanja. Ističe se kako takve vrijednosti treba posebno čuvati kao što to rade zemlje poput Austrije i Njemačke gdje majstorska zvanja također imaju veliku vrijednost i značaj.

Složen proces

Majstorski ispit predstavlja složen proces koji zahtijeva dokazivanje izvrsnosti u određenom obrtničkom zanimanju. Hrvatska obrtnička komora igra ključnu ulogu u osiguranju najvišeg standarda provedbe ovog ispita kako bi se očuvala razlika.

U tu svrhu, Komora provodi i projekt pod nazivom Erasmus+ projekt Master 4.1: unaprjeđenje majstorskih ispita, koji ne samo da promovira važnost majstorskih ispita i ističe primjere uspješnih majstora i majstorica, već i teži uspostavi kodeksa ponašanja ispitnih komisija te standardizaciji praktičnog dijela ispita.

– Majstorski ispit zaslužuje bitno mjesto u obrazovnom sustavu Republike Hrvatske i tek će se njegovim prepoznavanjem razumjeti i razliku koju majstorsko zvanje nosi sa sobom, jer majstor mora biti profesionalac, stručnjak, ali i uzor i mentor budućim generacijama. Izvrsnost se postiže predanim radom što je najbolje vidljivo iz svih građevina koje su istinski majstori gradili kroz povijest i time čuvali smisao i tradiciju majstorskih znanja i vještina za budućnost, kažu iz HOK-a.

Doznajte ovdje koji su najtraženiji graditeljski poslovi budućnosti.