Osječki arhitekt želi izgraditi muzej Mati Miši Kovaču u Šibeniku: 'Dolazili bi ljudi iz Beograda, Makedonije i ostatka regije'

Mate Mišo Kovač je živuća legenda hrvatske glazbe. Njegov album ‘Mišo Kovač’ je treći najprodavaniji u povijesti hrvatske diskografije. U čast tomu osječki arhitekt Tomislav Prgomet želi u Mišinu rodnom Šibeniku izgraditi mikromuzej ‘Mišo Kovač’. Svoju ideju neumorno šalje gradskoj upravi Šibenika već više od mjesec dana, a oni su ga očito shvatili neozbiljno jer im se, u najmanju ruku, javio s čudnog maila.

Pisao je pročelnici za prostorno uređenje Madleni Roši Dulibić, pročelniku za gospodarenje gradskom imovinom Tihomiru Paškovu te tajniku grada Anti Galiću. Ni od koga nije dobio odgovor.

– Smatram da Grad Šibenik nije svjestan trajne vrijednosti ‘institucije Mišo Kovač’. Vjerujem da će barem 10 tisuća ljubitelja njegove glazbe, ja prvi među njima, htjeti jednom u životu vidjeti mjesto na kojem je njihov idol odrastao, stvarao glazbu i vježbao. To znači da, arhitektonskim rječnikom rečeno, treba postaviti ploču tamo gdje je učio, pjevao, vježbao i odrastao. Dakle, trebao bi imati neki mikromuzej, memorijalnu sobu u kojima bi se izložile ploče, posteri, fotografije i CD-ovi, a na dva tri monitora prikazivali bi se njegovi koncerti i slušala glazba, riječi su osječkog arhitekta Tomislava Prgometa koje prenosi Šibenski.

Objekt bi trebao biti veličine dva parkirna mjesta, dimenzija 7×11 metara. Postavili bi ga na nekom prometnom dijelu grada, poput rive. Želja mu je također postaviti i klupe na istočnoj i zapadnoj strani obale te u gradskom parku. Smatra kako izvedba projekta ne bi trebala predstavljati problem, a također navodi kako ne vidi neobičnost u gradnji memorijalne sobe živoj osobi.

‘Zašto se ne bi napravilo dok je Mišo živ?’

– Kažu da se takve stvari rade čovjeku kada umre, ali onda je kasno. Zašto se to ne bi napravilo dok je Mišo živ, da može doći tu, sjesti i na klupu da vidi da ga taj grad voli i da će muzej i nakon njega ostati tu. Jer, više nitko neće prodati nekoliko milijuna ploča i biti poznat diljem regije. Mišo jest institucija i kada on zapjeva, onda svi pjevaju s njime. On je kao legenda, nova povijest Šibenika. U Liverpoolu imate podrum u kojem su Beatlesi svirali i tu imate mesinganu ploču gdje lijepo piše da su oni tu svirali. Zna se gdje je kuća u kojoj je Mozart rođen, kao i Mišina kuća, i to nisu nikakve proizvoljne činjenice. Memorijalna soba nije ništa veliko i skupo da se ne bi moglo napraviti. To su dva parkirna mjesta. Predložio sam lokacije na obali kod trajektne luke i na zapadu, tamo gdje se lomi obala. Zašto? Zato da ljudi kada se šeću, mogu doći u tu memorijalnu sobu, taj mikromuzej, mjesto gdje se Miši Kovaču odaje počast, objasnio je arhitekt.

Prgomet smatra kako bi financijski trošak trebao ‘na leđa’ Grada Šibenika, ma da ističe kako vjeruje da bi mnogi ‘uskočili’ u pomoć sa svojim donacijama.

– Neka grad samo da lokaciju i kaže gdje se može graditi. Uvjeren sam da bi se javilo 20-ak poduzetnika koji bi željeli poduprijeti izgradnju. Volio bih da klupa bude od prokroma, kladim se kako bi se javilo 5 bravara koji bi ju zavarili besplatno. Želio bih reći kako ovaj projekt za Grad Šibenik ne bi bio gubitak novca. Kada se bi se uspješno realizirao, siguran sam da bi dolazili ljudi iz Beograda, Makedonije i drugih dijelova. Svi su oni pjevali ‘Proplakat će zora’ i ‘Dalmacija u mom oku’. To je sitna investicija u odnosu na dobit koju bi Grad Šibenik ostvario.

Iz Grada Šibenika nemaju pojma o inicijativi

– Projekt muzejskog prostora kojim bi se odala počast šibenskim velikanima koji su ostvarili izniman uspjeh u području kulture, pa tako i glazbe, u fazi je pripreme dokumentacije. Sadržaj takvog tipa bio bi jedinstven potencijal i nezaobilazan dio kulturne ponude Grada Šibenika, a time i sastavnica kulturnoga turizma kao važnog usmjerenja turističkog razvoja. Uz privlačenje posjetitelja, zadaća ovakvog prostora je pridonijeti šibenskoj kulturnoj baštini, te u konačnici oblikovati i promovirati identitet grada. Nadamo se da će se za realizaciju toga otvoriti mogućnost financiranja novcem iz europskih fondova, izjavili su iz gradske uprave.

Iz gradske uprave su također uputili na ravnatelja Muzeja grada Šibenika, Željka Krnčevića. On je potvrdio kako se aktivno radi na dokumentaciji za ‘Kuću šibenske pisme‘, ali o Prgometovoj inicijativi ne zna ništa. Vrijedi napomenuti kako se Prgomet gradskoj upravi javio s adrese elektroničke pošte ‘malialan’, a ispod svojih mailova nije se potpisao punim imenom i prezimenom, stoga postoji mogućnost da njegovi mailovi nisu ni shvaćeni ozbiljno, prenosi Šibenski.