Izmjene Zakona o obnovi: Građani neće morati sufinancirati konstrukcijsku obnovu
Zakon o obnovi je već nekoliko puta kritiziran, kao i provođenje istoga. Na sjednici Vlade održanoj 14. listopada su donesene neke izmjene i dopune koje bi trebale olakšati provedbu istoga.
Foto: Unsplash
Na stranicama Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, objavljeno je da je došlo do nekih izmjena i dopuna Zakona o obnovi, zbog kojih će se ubrzati postupak provedbe istoga. Izmjene mora još potvrditi Sabor. Velika je novost i to što se građane oslobađa obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove.
Donošenjem predloženih izmjena i dopuna Zakona na sjednici Vlade 14. listopada, građane se oslobađa obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove. Te troškove će financirati Republika Hrvatska i jedinice regionalne samouprave i to u omjeru 80% – 20%, dok će na području na kojem je proglašena katastrofa država biti ta koja će financirati sve troškove.
Zbog ove izmjene isto tako više neće biti potrebno utvrđivati složene imovinsko-pravne odnose, koji su u dosadašnjem dijelu provedbe Zakona znatno usporavali postupak. Ukida se i zabrana raspolaganja obnovljenom nekretninom, kao i obveza upisa založnoga prava na istoj.
Donosi se i pravilnik kojim će se urediti pravila o postupku nabave robe, usluga i radova čija je procijenjena vrijednost manja od europskih pragova, kao i pravila žalbenog postupka, zbog kojeg će se ubrzati i postupci javne nabave. Pravilnik će se izraditi u skladu s mjerama antikorupcijske zaštite, uzimajući u obzir načela javne nabave te obvezu primjene elektroničkih sredstava komunikacije i javne objave informacija o postupcima nabave.
Došlo je i do promjena kod mogućnosti pred-financiranja troškova konstrukcijske obnove – novčana pomoć za obnovu zgrade može se isplatiti i prije početka obnove i to na račun obvezne pričuve višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade odnosno poslovne zgrade. Tako će se ubrzati postupak jer će upravitelji moći navedenim sredstvima nabavljati sve potrebne usluge i radove za obnovu te biti odgovorni za namjensko trošenje sredstava.
S druge strane, (su)vlasnicima obiteljskih kuća novčana pomoć isplaćuje se nakon završene obnove ili prema računima ispostavljenim po pojedinačno okončanim radovima.
Uređuje se i pitanje nepostojećih zgrada – iste mogu u obnovu, osim u slučaju da se radi o zgradama koje se ne mogu ozakoniti, sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Neće se obnavljati one nepostojeće zgrade koje se nalaze na mjestima na kojima su predviđeni magistralni koridori ili drugim javno zaštićenim područjima, sukladno postojećim prostornim planovima, odnosno ukoliko na dan potresa u njima nitko nije živio. Otvara se i mogućnost gradnje stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada na područjima na kojima je proglašena katastrofa, s ciljem revitalizacije i urbanizacije navedenih područja.
Isto tako, ovim Zakonom uređuje se djelotvorniji i brži način uklanjanja uništenih obiteljskih kuća i drugih uništenih zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti ili zdravlju ljudi. Postojeći model rješavanja ovog pitanja uključivao je prvenstveno suglasnost vlasnika odnosno svih suvlasnika, a izmjenama Zakona omogućit će se donošenje takve odluke suglasnošću većine suvlasnika.
Isto tako, ako je određena zgrada ili obiteljska kuća oštećena do te mjere da ju je potrebno ukloniti jer predstavlja neposrednu prijetnju za sigurnost i zdravlje ljudi (utvrđuje građevinski inspektor), isto će se moći provesti i bez suglasnosti vlasnika, a za postupak provedbe nadležan je Državni inspektorat.
U slučaju potrebe uklanjanja višestambene ili stambeno-poslovne zgrade, Republika Hrvatska će vlasniku stana, na njegov zahtjev, u vlasništvo dati stan odgovarajuće veličine, uz obvezu prenošenja vlasništva zemljišta na kojem se nalazila uklonjena zgrada u korist Republike Hrvatske. Isto tako, u slučaju potrebe uklanjanja obiteljske kuće, Republika Hrvatska će vlasniku kuće, na njegov zahtjev, u vlasništvo dati zamjensku kuću.
Za potrebe provedbe ovog pitanja omogućeno je i da Republika Hrvatska može stjecati nekretnine u koje bi građani čije su zgrade ili kuće uklonjene mogli biti trajno ili privremeno smješteni. Privremeno stambeno zbrinjavanje na području Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije financira i provodi Fond za obnovu, dok istu nadležnost na područjima pogođenim potresom na kojima je proglašena katastrofa ima Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
Stambeno zbrinjavanje provodi se na temelju popisa i drugih podataka i obavijesti koje dostavljaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Postupci koji su već pokrenuti temeljem Zakona o obnovi dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona, ukoliko je isti povoljniji za stranku. Vlada će prijedlog izmjena Zakona uputiti u saborsku proceduru te predložiti njegovo donošenje po hitnoj proceduri kao i njegovo stupanje na snagu prvoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
