Umjetnički paviljon kreće u obnovu: Detaljan pregled milijunskih radova na remek-djelu iz 1896.
Umjetnički paviljon na svojoj trenutnoj adresi, Trg kralja Tomislava 22, nalazi se već 125 godina. Izvorno, čelična konstrukcija od koje je napravljen služila je za budimpeštansku izložbu 1896. godine, no na zahtjev meastra Vlaha Bukovca prenesena je u Zagreb gdje je iskorištena za novu konstrukciju zgrade s podrumskom, prizemnom etažom te potkrovljem. Nakon nešto manje od 130 godina, ovo velebno zdanje dočekalo je svoju cjelovitu i energetsku obnovu, ali zbog oštećenja nastalih u potresu. Vrijednost obnove penje se na skoro 10 milijuna eura, a riječ je o financiranju sredstvima EU.
Umjetnički paviljon u Zagrebu | Foto: Nina Šantek, Bauštela.hr
Za Umjetnički paviljon u Zagrebu može se reći da je jedna od glavnih točaka u gradu. Otvoren je izložbom Hrvatskog salona 1898. godine podizanjem montažno-demontažnog metalnog skeleta prvobitno korištenog za gradnju nacionalnog paviljona za izlaganje umjetnina i povijesnih spomenika na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. godine.
Na zahtjev maestra Vlaha Bukovca nakon budimpeštanske izložbe paviljon je prevezen u Zagreb, na adresu Trg kralja Tomislava 22, gdje je upotrebljen za novu, dvoetažnu građevinu. Više od sto dvadeset godina kasnije, objekt kreće u cjelovitu i energetsku obnovu, koja će koštati 9.893.251 eura, a provodit će se prema projektnoj dokumentaciji cjelovite obnove koju je za predmetne radove izradila tvrtka CORE d.o.o. iz Dubrovnika. Izvođenje radova obnove bit će financirano sredstvima Europske unije iz Mehanizma za oporavak i otpornost.
Sastavni dio Lenucijeve potkove
Urbanistički, objekt je određen trima gradskim prometnicama, i to sa istočne, sjeverne i zapadne strane, dok je na jugu zgrada otvorena prema prostranoj deniveliranoj parkovnoj površini, a s te strane mogu ju uočiti svi koji u Zagreb pristižu sa Glavnog kolodvora. Sa sjeverne strane, zgradi se pristupa kolno-pješačkim prilazom i monumentalnim stubištem koje se nalazi na razini prizemlja, dok je ulaz u suterenski dio omogućen kroz niz otvora sa južne strane zgrade.
Ova samostojeća građevina smještena na Trgu kralja Tomislava 22 u Zagrebu inače je sastavni dio istočnog kraka Lenucijeve potkove, a nalazi se na vlastitoj katastarskoj čestici, u k.o. Centar. U nadzemnom dijelu, tlocrtnih je dimenzija oko 51 sa 36 metara, a u ‘podrumskoj’ etaži dimenzija otprilike 55 sa 36 metara. BRP zgrade ukupno iznosi oko 2.017 metara kvadratnih, dok njenu katnost čine podrum, prizemlje i potkrovlje.
Priprema pa demontaža
Prije nego započnu demontaža i ostali koraci cjelovite i energetske obnove legendarnog zdanja, bit će provedeni detaljni pripremni radovi. Sama obnova započet će demontažom i montažom, a demontirane dijelove koje se naknadno namjerava iznova iskoristiti bit će potrebno pohraniti na dostupnom mjestu kako bi se očistili i po potrebi prije vraćanja popravili. Pritom, sav izneseni namještaj i pokretna oprema koji budu izneseni pohranjivat će se do 30 kilometara udaljenosti od Paviljona.
Umjetnički paviljon u Zagrebu | Foto: Nina Šantek, Bauštela.hr
Kad prostor bude ‘očišćen’ odnosno pripravljen za radove, krenut će demontaže. Prvo ostakljenog pokrova i sekundarne nosive konstrukcije dvoslivnih staklenih krovova bočnih dvorana, kako bi se moglo raditi na montaži čeličnih ojačanja postojeće krovne rešetkaste konstrukcije. Zatim će se provjeravati i postojeće čelične konstrukcije kupole i staklenog pokrova svjetlarnika kupole iznad (središnje) dvorane.
Površina staklenog pokrova kupole, vrijedi znati, iznosi oko 230 kvadrata. Dok će polomljeni elementi ostakljenja biti zamijenjeni sličnima, novi oblici izrađivat će se po uzoru na postojeće.
Radovi nad pruskim svodom
Nad pruskim svodom izvodit će se i pažljiva demontaža podnih obloga i sloja šuta nad pruskim svodom, te će se nove završne podloge izvesti po uzoru na izvorne. Budući da će svod biti potrebno dodatno ojačati, sanaciju će biti potrebno izvesti s gornje strane, što će zahtijevati demontažu postojećih podnih obloga i sloja šuta nad svodom.
Tu će se svi slojevi do konstruktivne podloge svoda demontirati – točnije sve do željeznog profila, a na mjestu šuta izvest će se tlačna ploča, debljine između 6 i 8 centimetara, koja će biti spregnuta sa čeličnim profilima pruskog svoda. Nad pločom će biti izvedeni slojevi plivajućeg poda koji uključuje estrih i završnu oblogu, a postojeći dotrajali parketni podovi bit će zamijenjeni novima, istih dimenzija te vrste i obrade drva.
Pod od terrazza
Nadalje, izvodit će se demontaža poda od terrazza u prostorima prizemlja, koji je od iznimne važnosti jer se čuva kao uzorak radi izrade rekonstrukcije ili replike. Prije izrade novog poda potrebno je detaljno snimiti dekorativni geometrijski uzorak višebojnog terrazzo poda, predvidjeti očuvanje većih uzoraka i izvornika te izvedbu novog terrazzo poda u potpunosti istovjetnog izvornom.
Umjetnički paviljon u Zagrebu | Foto: Nina Šantek, Bauštela.hr
Terrazzo pod u vestibulu i u prostoriji središnje dvorane zatečen je u vrlo lošem stanju s brojnim pukotinama nastalim prije potresa 2020., zbog nedostataka postojeće nosive konstrukcije pa će biti neophodno ojačati konstrukciju. Pod će se također demontirati te će se nakon sanacije konstrukcije vratiti na izvorno mjesto uz rekonstrukciju nedostajućih dijelova ili će se izraditi novi terrazzo pod po uzoru na postojeći.
Nova temeljna ploča i stolarija
Slojevi poda (završna obloga parket, kamen i keramičke pločice sa svim podložnim slojevima u suterenskoj etaži bit će izvedeni, a od radova će se obračunavati i termoizolacija, hidroizolacija i betonska podloga. Radi izvedbe nove armiranobetonske temeljne ploče, radit će se betonska podloga u debljini od 60 centimetara.
Osim demontaže i razbijanja, kao i svih podložnih elemenata, odnosno cementne glazure ili pak betonske podloge, toplinske i hidroizolacije, demontirat će se i vanjska stolarija jednokrilnih i dvokrilnih vrata te jednostrukih i dvostrukih prozora, neovisno o dimenzijama. Pažljivo će se, prije obnove uklanjati i jednokrilna i dvokrilna vrata u unutrašnjosti, radi restauracije te izvedbe novih vrata i prozora, a sa zidova će se do zdrave konstruktivne obloge pažljivo rušiti zidne obloge do keramičkih pločica i drva, prije svega u prostorijama suterena. Konačno, svi uklonjeni slojevi stropa bit će odvezeni na deponij, a plinski uređaji i bojleri nisu predmet obuhvata projekta zbog čega se zadržavaju u objektu.
Nedavno je ministar graditeljstva Branko Bačić rekapitulirao kako tijeku radovi obnove i gradnje nakon potresa koji su 2020. pogodili kontinentalnu Hrvatsku. Podatke pronađite ovdje.
