Rekapitulacija obnove nakon potresa: Završeno 11.985 objekata, a trenutno aktivno 1.732 gradilišta

U saborsku proceduru upućeno je Izvješće o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za 2023. godinu. Ističu se podatci kako je obnova u potpunosti završila na 11.985 lokacija od čega 11.361 privatnih zgrada i kuća s ukupno 45.346 stambenih jedinica. Završena su i 624 projekata financirana iz Fonda solidarnosti EU. Također u obnovi je trenutno aktivno čak 1.732 gradilišta.

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branko Bačić iznio je najnovije informacije o obnovi te Prijedlog Izvješće o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za 2023. godinu.

Bačić je podsjetio da je u veljači 2023. godine donesen novi Zakon o obnovi čime je taj proces obnove zakonski, financijski i operativno bolje strukturiran.

– Povećali smo kapacitet i napravili bolju organizaciju svih tijela koja sudjeluju u procesu obnove tako što smo ih objedinili pod resorno ministarstvo te smanjili potreban broj akata za donošenje rješenja o obnovi i pojednostavili procedure kako bi ubrzali obnovu, poručio je potpredsjednik Vlade.

Naglasio je da se Republika Hrvatska, nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa, odlučila na konstrukcijsku protupotresnu obnovu u skladu sa suvremenim standardima.

– Takav koncept jest nešto sporiji i skuplji, ali je za naše građane i Republiku Hrvatsku dugoročno isplativiji i sigurniji, ocijenio je Bačić.

Ulaganje povijesnih razmjera

Govoreći o razmjerima obnove, ministar je istaknuo da se radi o povijesnim razmjerima, ali i o revitalizaciji potresom pogođenog područja. Tako je s 6. lipnjem 2024. obnova u potpunosti završila na 11.985 lokacija od čega 11.361 privatnih zgrada i kuća s ukupno 45.346 stambenih jedinica. Završena su i 624 projekata financirana iz Fonda solidarnosti EU.

– Na području petrinjskog potresa završeno je 8.254 postupaka obnove sa12.080 stambenih jedinica dok je na području zagrebačkog završeno manje lokacija – 3.107, ali je zato obnovljeno tri puta više stambenih jedinica, ukupno 33.266, poručio je Bačić, pojasnivši da je to razumljivo s obzirom da se radi o centru grada Zagreba gdje su, u pravilu, višestambene zgrade.

Iznoseći detaljne podatke o obnovi, potpredsjednik Vlade, među ostalim je napomenuo da je dosad izgrađena 241 kuća, a još je 279 u postupku gradnje. Osim toga, umjesto gradnje zamjenske, kupljena je 31 kuća, a 15 kupnji je u fazi realizacije.

Aktivna 1.732 gradilišta

Istaknuto je i kako je trenutno u obnovi aktivan ‘ogroman broj gradilišta’, njih čak 1.732 i to za 1.445 privatnih zgrada i kuća te 287 zgrada javne namjene  infrastrukture.

– To su ti projekti koje nastavljamo, a koja je krenula sredstvima iz Fonda solidarnosti, naglasio je Bačić, podsjetivši da je Republici Hrvatskoj iz tog fonda odobreno 1,3 milijarde eura pomoći, od čega 684 milijuna za zagrebački te 319 milijuna eura za petrinjski potres. Kao i da su sva sredstva potpuno su iskorištena do zadanog roka – 30. lipnja 2023. godine.

Bačić je i izvijestio kako su sredstva Fonda solidarnosti EU utrošena za obnovu 163 škole i vrtića, 26 fakulteta, 17 bolnica i 45 drugih zdravstvenih ustanova, 293 zgrade kulture i kulturne baštine te za više projekata prometne i komunalne infrastrukture.

– Važno je napomenuti da se nismo u obnovi zgrada javne namjene odlučili za povrat u prijašnje stanje već smo, po načelu obnoviti bolje, tim zgradama podignuli razinu mehaničke otpornosti i učinili ih stabilnijima, rekao je Bačić, navodeći primjer zagrebačke katedrale čija obnova je projektirana na potres deset puta jači od onoga koji je Zagreb zadesio u ožujku 2020. godine.

Rečeno i kako je, obzirom na pokrenuti proces konstrukcijske obnove, iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za te iste objekte osigurano je dodatnih 1,470 milijardi eura te se, u ovom trenutku iz Državnog proračuna koristi još 340 milijuna eura.

Doznajte ovdje sve o milijunskoj obnovi zgrade koja je bila sve, od elitne vojarne do raja za squattere.