Sprema se obnova 'grada u gradu': Preko 40 objekata urbanističke oaze na istoku Zagreba čeka bolje dane

Grad mladih Granešina, još poznat kao Pionirski grad, pravo je malo urbanističko čudo na zapadu Zagreba. S punim pravom u nazivu ima ‘grad’ jer je prije gradnje Pionirac dobio i zaseban urbanistički plan koji je izradio urbanist Josip Seissel. Isplanirao je razmještaj 43 objekta, kako za stanovanje tako i za druge aktivnosti, a u svoj plan uključio je i šetnje, jezera i rekreativne sadržaje. Nažalost, kućice na rubu grada desetljećima propadaju, no grad im pet godina nakon potresa ipak planira dati više pažnje.

Na sjeveroistoku Zagreba, nešto dalje od novoizgrađenih naselja Gornje Dubrave, krije se pravo malo urbanističko čudo. Grad mladih, još poznat kao Pionirac odnosno Pionirski grad osmislili su poznati hrvatski arhitekti Marijan Haberle i Ivan Vitić, a naselje je prije gradnje čak dobilo i zaseban urbanistički plan koji je izradio Josip Seissel.

Sastoji se od 40-ak građevina, većim dijelom stambene namjene te brojnih rekreacijskih sadržaja. No, kako je otvoren polovicom 20-og stoljeća, vrijeme i potres na malome ‘gradu u gradu’ napravili su svoje pa bi se kućice trebale obnoviti. U međuvremenu, igrališta Pionirca nakon šestomjesečnog uređenja dobila su novo lice i postala sigurna za najmlađe.

Od kuhinje do ambulante

Grad Zagreb za 350 tisuća eura naručuje izradu dokumentacije za obnovu legendarnog Pionirskog grada, nekima poznatog kao ‘Grad mladih’. Riječ je o prostranoj površini koja je s izgrađenim stambenim kućama i raznim sadržajima za zabavu trebala služiti za odgoj i obrazovanje do 400 djece, no namjena nije zaživjela.

Svejedno, ‘grad’ je realiziran i to s objektima za sve potrebne sadržaje. Na popisu objekata u Gradu mladih nalaze se 43 građevine, među kojima je najviše stambenih paviljona, a tu su i jedna blagovaonica s kuhinjom, dvije radionice, spremište, ambulanta, spavaonice, dva prostora hostela te kupalište, uprava i pošta. Priložene su i slike svih objekata.

Kućice se nalaze u ugodnom okruženju, na rubu šume i povezane su ugodnim šetnicama. No, danas su stare i neodržavane, a od potresa su i oštećene. Stoga se sprema njihova obnova, o čemu se pričalo i prije dvije godine.

Urbanističko-arhitektonski kompleks

‘Grad mladih Granešina’, stoji u projektnom zadatku, klasificiran je kao kulturno dobro koje svojom graditeljskom i pejzažnom vrijednošću predstavlja važan urbanističko-arhitektonski kompleks javno-društvene namjene. Sastoji se od 40-ak građevina namijenjenih smještaju, provedbi radnih i odgojnih aktivnosti, ugostiteljskoj ponudi, sportskih terena, šumskih igrališta, jezera, pozornice na otvorenome, no i šetnica i sjenica.

Tehničke specifikacije otkrivaju da će projektna dokumentacija zahvatiti svih 40-ak građevina od kojih su neke namijenjene smještaju, provedbi radnih i odgojnih aktivnosti, ugostiteljskoj ponudi. Osim objekata, na prostoru se nalaze i igrališta, jezera, pozornice na otvorenome.

– Investicija je nužna budući da su predmetni objekti uslijed dotrajalosti te zagrebačkog potresa oštećeni i potrebno ih je obnoviti, a projektna dokumentacija trebat će se izraditi u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Projektom će, ističe tehnička specifikacija, biti potrebno izraditi projektirano novo idejno konceptualno konstruktivno rješenje ojačanja zgrada uz eventualne izmjene. Uz to, projekt cjelovite obnove morat će biti izrađen u skladu s konzervatorskim propozicijama Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Dokumentaciju će biti potrebno izraditi godinu dana od uvođenja u posao, dodaje tehnička specifikacija.

Stara vijest

Obnova očito nije novost, što ni ne čudi s obzirom na to da je potres pogodio Zagreb prije više od pet godina. Imajući u vidu tu činjenicu, obnova Pionirca već debelo kasni, a posljednji put radove se najavljivalo prije skoro točno dvije godine. Grad je tada predstavio plan za izradu dokumentacije, kao i ideju za revitalizaciju Pionirca.

– Plan za budućnost je da se u Gradu mladih i dalje nastave odvijati jednodnevni programi namijenjeni djeci osnovnoškolskog (Škola u šumi) i vrtićkog uzrasta. Nakon obnove paviljona svakako je plan nastaviti i s petodnevnim programom Djeca u prirodi namijenjen vrtićkom uzrastu te prihvatom sportskih klubova, poručili su nam tada iz Grada, no izgleda da se i na plan uređenja starih građevina i dalje čeka.

Šestomjesečna sanacija

Ipak, kako smo pisali, nije da se u proteklom vremenu u Pionirskom gradu ništa nije napravilo. Grad Zagreb prošle godine je investirao u revitalizaciju igrališta koja su završetkom radova od 6 mjeseci opet postala sigurna za najmlađe. Sanacija igrališta trajala je od veljače do srpnja 2024. godine, a grad je za taj pothvat spremio nešto manje od 200 tisuća eura. Za radove je pak bio zadužen Zrinjevac, no dio radova bio je povjeren i Hrvatskim šumama.

Vrijedi podsjetiti, Grad mladih iz više je razloga važna atrakcija na istoku grada. Djelo je Josipa Seissela koji je za ‘grad u gradu’ osmislio zasebno urbanističko rješenje. Jer ipak, Pionirac jest pravi mali grad. Paviljone su pak projektirali prepoznatljiv Marijan Haberle i arhitekt Ivan Vitić, obojica prepoznati domaći arhitekti. Grad se počeo graditi 1948., a svečano je otvoren 1951. godine, a naziv dolazi od ideje što je trebao služiti za odgoj i obrazovanje do 400 djece. Ovdje doznajte koja legendarna tržnica puno bliže centru bi trebala u revitalizaciju.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.