Radovi na zagrebačkoj katedrali: Među najsloženijim projektima konstrukcijske obnove na svijetu

Ministar graditeljstva Branko Bačić i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek obišli su gradilišta crkve i samostana Sv. Franje Asiškog na Kaptolu te zagrebačke katedrale i Nadbiskupskog dvora. Tamo su trenutno u tijeku radovi konstruktivne obnove i sanacije.

Potpredsjednik Bačić je naglasio da te tri monumentalne građevine predstavljaju vrijednu i iznimno važnu arhitektonsku, graditeljsku baštinu hrvatskoga naroda. Stoga je, smatra, bilo potrebno da nakon potresa i Republika Hrvatska pomogne u obnovi ovih triju vrhunskih graditeljskih spomenika.

Ukupno za područje zagrebačkoga i petrinjskog potresa osigurano je iz Fonda solidarnosti EU 1 milijardu i 303 milijuna eura, rekao je dodavši kako su ta novčana sredstva namijenjena isključivo za konstrukcijsku obnovu zgrada javne namjene, prometne i komunalne infrastrukture. Ta sredstva, naglasio je, treba iskoristiti potpuno do 30. lipnja.

– S današnjim danom smo došli na 773 milijuna eura ukupne iskoristivosti, a nadam se da ćemo do kraja roka, (30. lipnja) uistinu sva sredstva iskoristiti. Ako iskoristimo ta sredstva, Hrvatska će se pokazati kao država u upravnom, stručnom, projektantskom i izvođačkom smislu iznimno kapacitiranom državom koja je u relativno kratkom roku uspjela obnoviti konstrukcijsko oštećenje svoje najvrjednije građevine, rekao je Bačić.

Dodao je i kako one predstavljaju arhitektonsku vizuru Zagreba, Banovine i cijele Hrvatske. Ocijenio je kako tako zahtjevan posao nije imala niti jedna druga država koju je pogodio potres jačine i snage kao što su bili zagrebački i petrinjski potresi.

Izgradnja zamjenskih kuća

Bačić je najavio da izgradnja prvih sedam zamjenskih kuća u Zagrebu kreće idući tjedan. Nakon toga ići će sukcesivno izgradnja zamjenskih kuća na području Čučerja i Markuševca te Krapinsko-zagorske županije, napomenuo je. Na području Sisačko-moslavačke županije sad se gradi 150 kuća, rekao je dodavši da svaki dan uvode izvođače u radove na gradnji novih zamjenskih kuća.

– U stalnom smo kontaktu s HGK i Udrugom poduzetnika kako bismo osigurali dovoljan broj građevinara, rekao je dodavši kako je veliki dio tvrtki molio za razumijevanje jer su im zacrtani rokovi konstrukcijske obnove pa se prije završetka ne mogu priključiti obnovi privatne imovine. Puni zamah izgradnje zamjenskih kuća će biti kada se tvrtke oslobode rokova nakon završetka lipnja, naglasio je Bačić.

Na zadnja dva natječaja javne nabave nije se nitko javio jer su jednostavno angažirani, rekao je Bačić i dodao da je trenutno na obnovi angažirano preko 200 tvrtki i 10 tisuća njihovih radnika.

Na upit što je s problemom zaštićenih najmoprimaca, odgovorio je da nije točno da oni nemaju pravo na obnovu. Obnavljat će se nekretnine u kojima žive i zaštićeni najmoprimci, napomenuo je dodavši kako će zakon biti donesen. Ocijenio je to teškim pitanjem koje Hrvatska još nije riješila.

Ustavni sud je poništio zakon iz 2018. jer država na sebe, smatra, treba preuzeti veći teret odgovornosti, rekao je Bačić dodavši da je Europski sud u Strasbourgu pak donio presudu kojom je zatražio da hrvatska država vrati u vlasništvo stanove bivših vlasnika. Država između vlasnika i najmoprimaca, ocijenio je, sad treba taj problem riješiti. Za sisačku bolnicu kazao je da je u projektu cjelovite obnove te dodao kako postoje problemi u njezinoj obnovi.

Najveći projekti

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izjavila je kako su gradilišta koja su obišli neka od najvećih u Zagrebu, a koja se obnavljaju sredstvima Fonda solidarnosti putem Ministarstva kulture i medija. Samo na području Zagreba preko Ministarstva se obnavlja 117 zgrada i svjetovne i kulturne namjene te državne imovine i vjerskih zajednica, čija konstrukcijska obnova ukupne vrijednosti iznosi oko 400 milijuna eura.

Sva tri gradilišta – katedrala, Nadbiskupski dvor i Franjevački samostan na Kaptolu pojedinačno su među najvećim projektima, rekla je kako će samo oni do kraja Fonda solidarnosti apsorbiraru 65 milijuna eura. To je u ovom trenutku, ne samo u Hrvatskoj nego u svijetu, jedan od najsloženijih projekata konstrukcijske obnove, ocijenila je ministrica.

S dodatnim financiranjem što ćemo ga osigurati nakon 30. lipnja kroz nekoliko mjeseci moći se pristupiti katedrali, najavila je. Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša zahvalio je potpredsjedniku Vlade i ministrici što čine u obnovi oštećenih objekata. To su objekti koji služe općem dobru, rekao je dodavši kako su sagrađeni prije više od sto godina. Naglasio je i da su ti objekti ne samo za molitvene nego i za kulturne svrhe.