Dvije godine od potresa: Ministarstvo graditeljstva zatrpano tisućama zahtjeva za obnovu, a nije ih predano niti približno dovoljno

Na drugu godišnjicu potresa u Zagrebu, u emisiji Otvoreno su se okupili političari i stručnjaci koji su komentirali obnovu u Zagrebu i najčešće probleme koji su svojevrsna kočnica da bi taj proces konačno dobio jedan dinamičniji tempo i krenuo u nekom zadovoljavajućem smjeru. Obzirom da su zgrade u centru Zagreba stare i u lošem stanju, seizmolog Kuk je istaknuo da su ‘štete nastale nakon potresa realne’.

Prije dvije godine je Zagreb pogodio potres magnitude 5.5 po Richteru, a nastale štete su bile velike. Ozlijeđeno je 27 osoba, a jedna mlada osoba je izgubila život. I materijalne štete su bile ogromne, u potresu je stradalo oko 25.000 objekata. A u kojoj je fazi obnova Zagreba danas i kakvi nas izazovi čekaju ubuduće, u emisiji Otvoreno su komentirali političari i stručnjaci. Krešimir Kuk, seizmolog, iz Seizmološke službe pri Geofizičkom odsjeku PMF-a, je kazao da su ‘štete nastale nakon potresa realne’.

Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba, je kazao kako je ministarstvo graditeljstva zatrpano tisućama zahtjeva te da ih djelatnici ne stižu procesuirati. S druge strane, Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva, smatra da zapravo nije podneseno dovoljno zahtjeva: njih tek 3.000-4.000 na oko 25.000 oštećenih objekata u Zagrebu. Iako većina građana smatra da obnova ne ide u pozitivnom smjeru, odnosno da cijeli proces stagnira, Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija, se s takvim razmišljanjima nikako ne slaže te je istaknula kako se u ovom slučaju javni novac ulaže u obnovu privatnih nekretnina te da se takva dokumentacija mora odgovorno kontrolirati, a onda i provoditi nabava.

Na tisuće predanih zahtjeva: djelatnici ih ne stižu sve procesuirati

Kuk je kazao kako smo u zadnje dvije godine naučili da živimo na seizmički vrlo aktivnom području te su štete nastale nakon potresa zapravo realne. Stanje građevina u najužem centru Zagreba je loše. Zgrade su vrlo stare i građene od cigle, vezivnog materijala koja su izgubila svoja svojstva.

Obzirom da su nakon potresa nastale velike štete, građani su predali zahtjeve za obnovu. Luka Korlaet je u svom izlaganju kazao kako je ministarstvo graditeljstva zatrpano tisućama zahtjeva, djelatnici ih ne stignu procesuirati i iz tog razloga je Grad Zagreb posudio ministarstvu djelatnike. Dodao je i kako još jedan proces uzima mnogo vremena, a tiče se Fonda za obnovu koji mora provesti odluke i javne nabave.

Iako je Korlaet spomenuo tisuće predanih zahtjeva, Dražin Lovrec smatra da ih nije podneseno dovoljno, njih tek 3.000-4.000, a u potresu je oštećeno 25.000 objekata.

– Treba jako potaknuti informiranosti građana, posebice predstavnika stanara i upravitelja zgrada, upoznati ih s procedurom kako bi podnijeli zahtjeve za obnovu, rekla je Dražen Lovrec u emisiji Otvoreno.

Potrebno je ubrzati proces obnove

Dodala je i da treba ubrzati i sam proces donošenja odluke, i predložila da kada se odluke donose, da ih se grupira po kvartovima i po ulicama. S druge strane,  Obuljen Koržinek ističe kompleksnost procesa obnove koji kao takav zahtijeva vrijeme. I ona je kazala da je ministarstvo zatrpano zahtjevima, a budući da se radi o ulaganju javnog novca u obnovu privatnih nekretnina, svi prikupljeni dokumenti se moraju pažljivo iskontrolirati.

– To je puno dokumenata koje treba prikupiti. Radi se o jednoj gesti oko koje smo se složili svi u Saboru – javni novac se ulaže u privatnu imovinu i morate imati uređenu dokumentaciju, naglasila je Obuljen Koržinek.

Ona se ne slaže se da se ništa nije napravilo i ne slaže se s onima koji kažu da je pogrešno ići u samoobnovu, kazala je kako su  problemi s višestambenim zgradama preveliki i da se naknadno ustanovilo da se neće moći riješiti po postojećem zakonskom okviru. Onda se išlo u izmjene Zakona, ubrzalo se izdavanje rješenja i krenule su nabave. Međutim sada postoje i druge poteškoće i kazala je kako će sada trebati objediniti određene nabave.