Bauštelska reportaža: Vukovar budućnosti, solarna energija, grijanje iz geotermalnih izvora i samoodržive škole
Kada sredinom studenog arhivske snimke Vukovara iz Domovinskog rata preplave medije malo tko ima priliku pogledati iza, odnosno ispred njih, u Vukovar kakav je danas – grad po mjeri za obiteljski život koji se snažno okreće obnovljivim izvorima energije. Mi smo učinili upravo to. Uputili smo se na istok Hrvatske tragom priče o projektu ‘Sunce nad Vukovarom’ u sklopu kojega se ulažu veliki napori u izgradnju infrastrukture i istraživanja za zelenu budućnost stanovnika. Obišli smo solarne elektrane na javnim ustanovama, te doznali sve o planovima za gradsko grijanje iz geotermalnih izvora. Bili smo i u eko školi kojoj sasvim malo fali da postane 100% samoodrživa, a tamo se i osvjedočili kako nove generacije Vukovaraca poznaju i poštuju svoju prošlost, ali su radije okrenute budućnosti koja u fokusu ima klimatske promjene i uštedu na energentima.
Vukovar | foto: Ivana Solar
Šetnjom ulicama Vukovara svaki gost u gradu još uvijek može uočiti brojne ratne rane, a u zraku gotovo osjetiti potrebu građana za okretanjem budućnosti. No, pogledom na Vukovar iz zraka vidljivo je kako je ta budućnost već stigla.
Vizurom grada, uz vodotoranj i dunavsku šetnicu, dominiraju krovovi zgrada javnih ustanova prekriveni solarnim elektranama, a uskoro bi im se trebale pridružiti geotermalne bušotine. Gledano iz ove perspektive zaključak je jasan – Vukovar se, unatoč velikom teretu prošlosti, ubrzano okreće budućnosti. I to, rekli bi, puno brže i spretnije od brojnih lokalnih zajednica diljem Hrvatske bez ratnih utega.
Sunce nad Vukovarom
Sve je počelo projektom Sunce nad Vukovarom (SunNyVuk) koji označava prvi korak prema transformaciji Vukovara u ugljično neutralni grad. Provodio se od svibnja 2022. do travnja 2024. godine, te je obuhvatio izgradnju ukupno 12 sunčanih elektrana na javnim ustanovama ukupne instalirane snage 863,1 kWp, koje će godišnje proizvoditi oko 932 MWh električne energije, uz smanjenje emisije CO2 za oko 148 tona svake godine.
Vrijednost investicije iznosila je gotovo 775 tisuća eura, od čega je uz potporu Islanda, Lihtenštajna i Norveške osiguran iznos sufinanciranja od 660.000 eura, odnosno 85%. Riječ je o projektu koji pokraj povećanja godišnje proizvodnje električne energije, posljedično doprinosi i smanjenju godišnjih emisija CO2 na području Vukovara i okolice.
Osnovne škole, dječji vrtići, gradska tržnica, bazeni, sportska dvorana i Gradska uprava Grada Vukovara s elektranama su postali energetski učinkovitiji korištenjem sunčeve energije. Što je pak, kažu iz Grada Vukovara, prvi korak ka njegovoj transformaciji u ugljično neutralni grad.
Projekt je sufinanciran iz EGP financijskog mehanizma za razdoblje od 2014. do 2021. godine u okviru provedbe Programa ‘Energija i klimatske promjene’, uz podršku Islanda, Kneževine Lihtenštajn i Kraljevine Norveške. Proveden je u suradnji s norveškim partnerom – Energy Farm International Foundation.
Velika ušteda i stupanj samoodrživosti
Sunčane elektrane tako su proteklih pola godine aktivne na šest osnovnih škola, dva vrtića, zgradi gradske uprave, Gradskoj tržnici Vukovar, Sportskoj dvorani Danijel Rehak u Borovu naselju te na Plivalištu Vukovar.
Ukupna očekivana ušteda električne energije (po starim cijenama) iznosi 148.437,19 eura godišnje. Ako se uzme u obzir da je očekivani životni vijek solarne elektrane 20 godina, onda je procijenjena ušteda približno 2.400.000 eura. Najveći dio tog kolača odnosi se na elektranu Plivališta Vukovar koja je i najveća, te za koju se očekuje kako će samostalno generirati uštedu električne energije od oko 92.268,90 eura godišnje.
– Zgrada Plivališta Vukovar je bila najzahtjevnija, jer su solarni paneli postavljeni na površini od 2.500 kvadrata, a sve kako ne bi narušili izgled objekta. Ovaj projekt je samo dio brige i zaštite okoliša koje Grad Vukovar kroz proteklo razdoblje provodi, kaže pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i graditeljstvo Grada Vukovara, Dražen Čulig, koji je ujedno i voditelj ovog projekta, a u čijem smo društvo posjetili moderno plivalište kakvog nema istočno od Zagreba.
Obišli smo vježbalište i unutrašnje bazene iznad kojih se, na krovu, nalaze solarni paneli. Bili smo i u prostoriji koja predstavlja srce solarne elektrane, a razgovarali smo i o planovima za budućnost koji uključuju dizalice topline. Sve u svemu, zaključak je kako ovaj objektu ide prema spremnosti za samoodrživost. I nije jedini.
U blizini nalazi se i OŠ Blage Zadre, koja od 6 vukovarskih škola ima najveću solarnu elektranu. No, ne samo to. Ovdje je svakodnevica zelena jer su svi programi i način funkcioniranja škole usmjereni ka ekologiji, smanjenju potrošnje energenata i održivosti.
gradsko plivalište Vukovar | foto: Grad Vukovar
Vukovar gradsko plivalište | foto: bauštela.hr
Eko škola – predvodnik ‘zelenog razmišljanja’
OŠ Blage Zadre u Borovom naselju sagrađena je 1968., a počela je s radom u školskoj godini 1969./1970. U Domovinskom ratu bila je znatno oštećena, a kompletnu obnovu doživjela je na pragu novog milenija, te ponovno počela s radom 2003. godine.
Učenika je u odnosu na prijeratna vremena danas malo. Za usporedbu, 1991. godine bilo ih 1.700, radilo se u 4 smjene, a trenutačno ih je 268. No, kaže ravnatelj Tihomir Hideg, to ionako nije mjerilo ‘veličine’. Ono što je, i što iz ove obrazovne ustanove uvijek ističu, jest činjenica da škola već 15 godina ponosno nosi titulu ‘zelene škole‘.
Sustavno se bavi ozelenjivanjem svojih pripadajućih vanjskih površina, tu su i planovi za školski vrt i voćnjak. Ovdje se i reciklira gotovo 100% otpada. Spremnici za razdvajanje u svim su učionicama, na hodnicima, a recikliraju se čak i ostaci hrane u dogovoru s lokalnim farmerima.
– Mi to živimo, i to već generacijama, kaže ravnatelj dok nas vodi kroz školu, prema sportskoj dvorani povrh koje je u travnju postavljenja solarna elektrana od koje se puno očekuje.
– Škola bi trebala na godišnjoj razini proizvoditi 90% električne energije za svoje potrebe. Što je ogromna stvar s obzirom na to da su nam uoči postavljanja solara računi dosegnuli 1.000 eura mjesečno. To je za nas pozamašna svota na godišnjoj razini. Razlog velike potrošnje je jednostavan, razvojem tehnologije danas se u školi koriste brojna elektronska pomagala u radu. Nekada je u školi, po razredu, bila dovoljna jedna utičnica i ako je tu bio nekakav video rekorder i televizor bili smo sretni. Sada su tu pametni ekrani, pametne ploče, preko 100 računala, tristotinjak tableta, nadzorne kamere, sigurnosna vrata, klimatizacija u svakoj učionici i kuhinja sa svim uređajima na struju, od pećnica do hladnjaka, nape, objašnjava Hideg.
OŠ Blage Zadre Vukovar | foto: bauštela.hr
OŠ Blage Zadre solarna elektrana | foto: Grad Vukovar
Potpuna samoodrživost
Škola se još uvijek grije na lož ulje, što joj je jedina crna mrlja u zelenom portfelju. No nakon energetske obnove koja bi trebala uskoro krenuti u realizaciju i to će se promijeniti.
– Napustit ćemo konačno lož ulje i prijeći na grijanje kroz gradsku toplanu. I tu imamo velik potencijal za potpunu samoodrživost jer nam glavna zgrada ima slobodnu površinu na krovu koju nismo dirali s obzirom na to da krov treba obnoviti. Naša glavna zgrada je okrenuta prema jugu. Od prve jutarnje zrake do zalaska suca na školu sunce prži. Kada se krov obnovi u sklopu cjelovite energetske obnove postoji interes da se i tu radi još jedna elektrana kojom će naša škola napajati neke druge zgrade. Tako bi postali u potpunosti energetski neovisni, objašnjava Hideg.
Također, dodaje, uz novi krov, energetska obnova će ovoj školi donijeti toliko željenu izolaciju građevine. I to na svim razinama.
– Sam novi krov imat će jaku izolaciju, od 30, 40, 50 centimetara. Izolirat će se i vanjska ovojnica, i to s 20 centimetara kamene vune. Svi će prozori i vrata imati izo-stakla. Postavit će se i LED rasvjeta, zaključuje ravnatelj Hideg.
OŠ Blage Zadre Vukovar | foto: bauštela.hr
OŠ Blage Zadre Vukovar | foto: bauštela.hr
Besplatno geotermalno grijanje
Uz potporu Islanda, Lihtenštajna i Norveške Grad Vukovar započeo je i projekt vezan uz iskorištavanje potencijala geotermalne energije. Sve s ciljem da ovaj grad na Dunavu proširi svoju zelenu komponentu.
– Izradili smo projektnu dokumentaciju za buduće probne bušotine, i trenutno očekujemo rješenje resornog Ministarstva. Očekujemo i informaciju da li moramo za taj projekt provesti Studiju utjecaja na okoliš. Procjenjujem da će taj dio posla biti završen do kraja godine, a najkasnije do proljeća. Nakon toga slijedi postupak otvaranja probnih bušotina, odnosno prethodno osiguranje financiranja, objašnjava pročelnik Čulig.
Dodaje kako je plan osigurati besplatno grijanje Vukovarcima koji žive u višestambenim objektima na način da bi u buduće trebali snositi troškove samo mrežarine i održavanja sustava. Sama energija za grijanje bila bi osigurana kroz geotermale. Nakon istražnih radnji, ako rezultati budu dobri, planirane su bušotine.
– Mi smo proveli istrage kolika je procjena topline podzemne vode. Ako imamo toplinu do 80 stupnjeva, ona je neograničene količine, tako da bi mogli kompletno, primjerice, za toplanu u Borovom naselju gdje je prva bušotina planirana neposredno uz objekt toplane, osigurati energiju za grijanje svih stambenih objekata koji se na tu toplanu griju, kaže Čulig, te dodaje kako bi određena količina vode određene temperature, mogla biti namijenjena i za dogrijavanje staklenika/plastenika u neposrednoj blizini.
– Naime, mi imamo u cjevovodu toplovoda 45 do 60 stupnjeva vode, a ako dobijemo 80 stupnjeva, što je i naša procjena da će se dogoditi, bili bi jako zadovoljni jer bi time osigurali i veću temperaturu nego što imamo. To znači da bi imali i višak koji bi se mogao upotrijebiti i za zagrijavanje nestambenih zgrada, poput poljoprivrednih objekata.
Toplana Borovo naselje | foto: bauštela.hr
Futuristički projekt
Iz Grada Vukovara kažu kako se za manju lokalnu samoupravu kao što je njihova, koja se uglavnom bavi komunalnim problemima, grijanje na geotermalnu energiju i sve što uz takav jedan ambiciozan projekt ide čini futurističkim pothvatom. No, to ne znači da nije izvediv.
– Idemo naprijed, uvijek gledamo u budućnost. Sada smo se već specijalizirali za solare, iako se i to u početku činio kao zahtjevan pothvat. Slijedi specijalizacija za geotermale. Kada se procesi pokrenu, samoobučavamo se. Za sada je prioritet imati spremnu svu dokumentaciju kako bi kroz javne pozive mogli osigurati financiranje. Zatim slijede istražne radnje čija se vrijednost procjenjuje u rasponu od 2,5 do 5 milijuna eura. Mi si takvo što ne možemo samostalno priuštiti, ali uz sufinanciranje je to realna opcija, poručuje pročelnik.
– Ako istražne radnje prođu dobro, samostalno ili u suradnji s javno-privatnim partnerom krećemo u konstrukciju crpne bušotine koja će osigurati toplu vodu. Cilj nam je u 2025. godini svakako započeti s istraživanjima, kako bi znali gdje smo i što smo. Jer ako ne dobijemo temperaturu koju tražimo od svega nema ništa. Ovaj je projekt veliki rizik. Moguće je da ne dobijemo toplinu koju želimo. No, čak i onda postoji mogućnost dogrijavanja iz geotermalnih izvora, zaključuje Čulig.
Doznajte ovdje kako se obnavljao vukovarski Vodotoranj.
