Od mosta do novih pruga: Ovo su najveći zagrebački prometni projekti
Do 2030. godine Zagreb bi se trebao u potpunosti prometno preobraziti. Od mostova do novih tramvajskih pruga, ovo su najveći gradski projekti.
16:12 53.983333333333 min 03.03.2026

solarni standard EU | foto: Freepik/Canva
Prema podacima s kojima je izašla Europska komisija, zgrade država članica Europske unije ‘odgovorne’ su za 40 posto potrošnje energije i proizvode 36 posto od ukupnih emitiranih stakleničkih plinova. Kako bi se suočila s tim problemom, u prosincu 2021., EU je ponudila zakonodavni prijedlog za reviziju Direktive o energetskim svojstvima zgrada.
Odredbe Direktive, podsjećamo, do 2023. planiraju značajno smanjenje stakleničkih plinova i općenito potrošnju energije u sektoru zgrada na prostoru EU. Direktiva je usvojena 12. travnja, a u međuvremenu je stupila na snagu.
Direktiva o energetskim svojstvima zgrada predlaže bržu renovaciju zgrada, napuštanje fosilnih goriva te ostale mjere koje će državama članicama omogućiti energetsku neovisnost. Vrlo važan korak koji vrijedi izdvojiti poticanje je instalacije do 600 gigavata solarnih panela na krovove zgrada do 2030. godine.
Države članice mjere će poduzimati poduzimati po vlastitom nahođenju. Očekuje se da će postupanje zemalja EU do 2030. rezultirati smanjenjem potrošnje energije za 16 posto, a 20 do 22 posto do 2035. godine. Sukladno ciljevima, traži se renovacija do 16 posto energetski najmanje učinkovitih zgrada do 2030., a do 2033. 26 posto. Nadalje, u sklopu REPower EU plana, radi povećanja energetske neovisnosti, potiče se postupno potpuno napuštanje fosilnih goriva.
Kako će od 2030. godine sve nove stambene zgrade morati postići nultu emisiju fosilnih goriva, računat će se na alternativne izvore energije. EU možda najviše nade polaže upravo u solarnu energiju. Kao dio REPower plana, solarna energija je predložena kao potencijalno novi ‘mainstream’ u proizvodnji energije, koji će omogućiti potpuno udaljavanje od ruskih fosilnih goriva.
S ciljem povećanja održivosti, do 2025. kapacitet solara namjerava se povećati na 320 gigavata, dok se do 2030. planira postaviti do 600 gigavata. U tu svrhu, instalacija krovnih panela postat će obavezna za sve nove javne, a vremenom i stambene zgrade.
Do 2027. godine, zgrade javne namjene koje imaju iskoristivu krovnu površinu veću od 250 kvadrata bit će dužne instalirati krovne panele. Istom pravilu do 2029. podliježu i sve nove rezidencijalne zgrade, a u svrhu ubrzanja zelene tranzicije, Komisija će podržati maksimalno pojednostavljivanje postupka prijave.
Države članice EU i Ujedinjeno Kraljevstvo sve su više suočene s problemom krize stanovanja. Ovaj ‘društveni problem 21. stoljeća’ neki stručnjaci povezuju s ‘jačanjem’ desnice u određenim europskim zemljama. Više o tome pročitajte ovdje.