Hrvatska do 2030. treba energetski obnoviti 30 milijuna kvadrata, evo kako se to radi
Dok prema Direktivi o energetskim svojstvima isti postupak čeka još 30 milijuna kvadrata, put energetskoj učinkovitosti zgrada svojom obnovom simbolično je utro Energetski institut Hrvoje Požar u Zagrebu. Uoči 30 godina postojanja, EIHP obuhvatnom obnovom zgrade iz 1975. postao je gotovo potpuno carbon-free. Uz 1,2 milijuna bespovratnih sredstava, iskorišteno je i 700 tisuća eura za unaprjeđenje protupožarnog i drugih sustava u objektu. Zgradu će potpuno neutralnom učiniti instalacija dizalice topline.
Za 30. obljetnicu, Energetski institut Hrvoje požar gotovo je potpuno energetski neutralan | EHIP
U rujnu 2023. godine Energetski institut Hrvoje Požar objavio je da je krenuo je u zelenu i digitalnu tranziciju. Započela je tada prva faza obnove poslovne zgrade EIHP-a s ciljem ostvarenja standarda gotovo nulte energije (nearly zero-energy building, nZEB).
Obnova je dio većeg projekta ‘Osnivanje nacionalnog trening centra za zgrade gotovo nulte energije’ koji će djelovati u obnovljenoj zgradi, za što je osigurano 1,6 milijuna eura bespovratnih sredstava. Ovaj korak isto tako je u skladu s Direktivom o energetskim svojstvima zgrada, kojima je EU propisala postupanje kojim bi se do 2030. trebalo značajno smanjiti emisije CO2. U tom smislu, EIHP je odličan primjer za ugledati se, a isti posao čeka još mnoge zgrade.
– Važno je na primjeru ove zgrade pokazati kako se nešto može učiniti. Ako gledamo do 2030., Hrvatska je prihvatila neke indikatore, neke elemente vezano za energetsku obnovu zgrada. Otprilike, do 2030. mi trebamo obnoviti energetski 20 milijuna kvadrata stambenih zgrada. Otprilike 10 milijuna nestambenih kvadrata – i kada gledamo sigurnost protiv požara, ali i ovaj dio energetske uštede i da one imaju onu svoju odgovarajuću mehaničku otpornost i sigurnost koja je kod nas itekako važna u zadnjih nekoliko godina, rekao je rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić na predstavljanju realiziranog na Institutu.
Niži troškovi
Zgrada instituta svoj je 30. rođendan dočekala gotovo energetski neutralna, a u pitanju je objekt sagrađen još 1975. godine. Zgrada je bila prilično stara što je odražavao i njen nizak energetski status. Prije obnove, bila je u kategorijama B i F po svojim energetskim svojstvima, a obnova je daleko poboljšala učinkovitost – iako radovi nisu završili.
– Potrošnja energije za grijanje iznosila je 37,6 kW/h po metru kvadratnom godišnje, dok je ukupna primarna energija bila 156 kW/h po metru kvadratnom, što ispada zapravo u kategoriju E. Projektirano rješenje koje je i izvedeno u ovoj prvoj fazi jest da smo došli do klase B i A+. B što se tiče topline za grijanje. A što se tiče primarne energije, naša primarna energija je 22,3 kW/h po metru kvadratnom godišnje, rekao je direktor Energetskog instituta Dražen Jakšić, objasnivši kako su takvi rezultati postignuti kombinacijom postupaka.
Priprema zgrade stare pola stoljeća za naredna desetljeća tako je uključivala uvođenje niskog-temperaturnog grijanja na 40, odnosno na 45 stupnjeva. Kao i ventilokonvektore u uredima te dodatno podno grijanje i hlađenje ugrađeno u prostorijama za zajedničko korištenje.
Za 30. obljetnicu, Energetski institut Hrvoje požar gotovo je potpuno energetski neutralan | foto: Nina Šantek, Bauštela.hr
Troškovi održivosti
Ugrađeni su i sustavi mehaničke ventilacije s povratom topline od 85 posto, a osim temperature u zgradi se sada prate i koncentracija vlažnog zraka i ugljičnog dioksida. Takvim upravljanjem dobivaju se znatno bolji mikroklimatski uvjeti.
– Što se tiče samih ušteda energije prilikom ove prve faze, mi smo na 65 posto smanjenja troškova energije za grijanje i hlađenje. S obzirom na to da dio naše energije proizvodimo iz fotonaponske elektrane – do otprilike 30 posto za sve potrebe sustava grijanja, hlađenja i rasvjete ostvaruju se uštede, izjavio je Jakšić.
Dovođenje zgrade u fazu u kojoj se danas nalazi, s fotonaponskim elektranama i drugim održivim rješenjima koji podižu njenu energetsku učinkovitost imalo je i svoju cijenu. Institut je tako na obnovu potrošio 1,2 milijuna bespovratnih sredstava, no iz svog ‘džepa’ ulaganje su podebljali za još 700 tisuća eura, a koje je bilo potrebno ‘dodati’ ne samo za nepredviđene troškove, već i radi uvođenja neplaniranih sustava poput unaprjeđivanja protupožarnog i drugih sistema.
Ima prostora za napredak
Troškovi obnove tako su ‘probili’ planirani budžet za oko 20 posto, a bilo je tu i učenja na greškama, primjerice prilikom demontaže koja je poskupjela radove. Iako je potrošnja EIHP po novome ispod 35 kW/h po metru kvadratnom godišnje, čime je postignut standard nZEB zgrade sa gotovo nultom potrošnjom energije, do 2030. godine cilj je postati potpuno carbon-free, istaknuo je Jakšić otkrivši gdje se još planiraju unaprijediti.
– Ono što planiramo u nekoj narednoj fazi je uvesti dizalicu topline voda-voda, to je i gradnja punionice za električna vozila kako bismo dekarbonizirali i naš vozni park te bili na električnim vozilima, dakle to su neki ciljevi koje smo mi postavili da imamo potpuno energetski, odnosno CO2 neutralno poslovanje instituta do 2030. godine, naveo je Jakšić.
Neutralnost do 2050.
Podsjetimo, prema odredbama Direktive o energetskim svojstvima zgrada, do 2030. godine planira se značajno smanjiti stakleničke plinove no i općenito potrošnju energije u sektoru zgrada EU. Cilj ove Direktive je učiniti da do 2050. godine sektor postane energetski neutralan.
Stoga je uoči 30. obljetnice Instituta, koji sam po sebi predstavlja polje energetike i kao institucija utjelovljenje zelene tranzicije, ovaj projekt vrlo je značajan, rekao je Šime Erlić, Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Znači da se zgrada koja je novim tehnologijama postala pametna i energetski učinkovita postavlja kao standard i ‘svjetionik’ svima koji žele krenuti ovim pravcem i realizirati isto.
O tome zašto je iznimno važno da EU uvodi ograničenja kojima se nastoji postići dekarbonizacija i koji je distopijski scenarij u suprotnom moguć, pročitajte ovdje.
