Madrid će dobiti nevjerojatnu urbanu šumu u borbi protiv onečišćenja i klimatskih promjena

Fenomen urbanih šuma sve se više nalazi na popisu urbanističkih planiranja brojnih gradova, a Madrid predstavlja najrecentniji slučaj takve hvalevrijedne intervencije. Čudesnih pola milijuna novih drveća izrastat će u čak 75 kilometara dugoj šumi te će predstavljati nova pluća tog španjolskog grada.

Vjerovatno ste već do sada čuli pojam “urbane šume”, ali znate li što se točno krije iza toga?

Iako sam naziv može izgledati kontradiktorno – kako grad i šume povezati u jedno – ipak je riječ o nečemu što itekako može ići zajedno te predstavlja rastući trend i izazov u planiranju svjetskih i europskih gradova.

Evo što urbane šume mogu omogućiti svakom ekološki osviještenom gradu.

Koncept urbanih šuma?

Urbane šume forme su prirodne ili poluprirodne zelene infrastrukture u gradovima, kako u samom gradskom središtu tako i oko njega. Takva područja uključuju stabla smještena u parkovima, na ulicama ili privatnim posjedima te ujedno obuhvaćaju i mnogo veće šumske komplekse. Urbane šume ključna su područja za očuvanje prirodne raznolikosti i baštine, doprinose smanjenju onečišćenja i zaštiti klime, a osim toga predstavljaju važne turističke lokacije i rekreacijske površine.

Zelena infrastruktura uz dobre projekte nedvojbeno može zaživjeti u urbanim dijelovima te povećati cjelokupnu kvalitetu života stanovništva gradova.

Ozelenjavanje Madrida – Metropolitanska šuma

Madrid je primjer grada koji je ozbiljno u obzir uzeo opasnosti onečišćenja i klimatskih promjena te se angažirao u borbi protiv tih negativnih urbanih čimbenika. Rezultat takve ekološke osviještenosti na koju bi se trebao ugledati svaki grad zasigurno predstavlja gradnja zelene oaze, odnosno urbane šume koja će okruživati cijeli grad, prenosi portal Euronews.

Realizacija projekta uključuje sadnju nevjerojatnih pola milijuna stabala koja će se prostirati na ukupnoj površini od 75 kilometara.

Mariano Fuentes, madridski vijećnik za okoliš i urbani razvoj kaže da se ovim projektom želi poboljšati kvaliteta zraka u cijelom gradu. Cilj projekta, dodaje Fuentes, uključuje borbu protiv tzv. “toplinskog otoka” koji se sve češće događa u madridskom urbanom tkivu, a naglasak je također na smanjenju emisije stakleničkih plinova, kao i povezivanju svih šumskih područja koje već postoje oko grada.

Sadnja šuma planira se i na zapuštenim lokacijama smještenima između cesta i zgrada kako bi se godišnje apsorbiralo 175.000 tona CO2. Osim toga, madridski „zeleni zid“ sačinjavat će autohtona madridska stabla što će utjecati na smanjenje vrućina u gradu s obzirom na to da su temperature u hladu stabala najmanje dva stupnja niže u odnosu na ostatak grada.

Globalna strategija

Ovaj projekt će tako osim u borbi protiv emisije CO2 i klimatskih promjena pomoći i u ekološkoj i krajobraznoj obnovi degradiranih područja, ujedno će povećati ponudu pješačkih i biciklističkih staza, kao i svu ostalu urbanu opremu koja pridonosi aktivnoj uporabi takvih prostora, rekreaciji i uživanju građana što će se svakako pozitivno odraziti na zdravlje stanovništva, stoji na službenoj stranici gradskog vijeća Madrida.

Madridska Metropolitanska šuma dio je šire strategije pod nazivom Madrid 360, čiji je cilj španjolsku metropolu na razne načine učiniti što je više moguće ekološki prihvatljivom. U sklopu cjelokupnog projekta također se radi na ograničavanju korištenja privatnih automobila te poticanju biciklizma i javnog prijevoza, razmatraju se pješačke strategije, kao i stvaranje ekoloških koridora u svakoj četvrti, a ono najbitnije je osvijestiti građane o važnosti spomenutih urbano-ekoloških praksi da bi mogli u njima svakodnevno participirati, smatra Fuentes. Madridski vijećnik za okoliš i urbani razvoj dodaje da takvi postupci moraju postati globalna urbana strategija zbog svojih dugoročno pozitivnih posljedica.

Proces dezertifikacije ili opustinjavanja sve više pogađa jug Europe, a madridska urbana šuma ujedno predstavlja mjeru ublažavanja i mjeru prilagodbe klimatskim promjenama.

Arhitekt i savjetnik gradskog vijeća Daniel González naglašava da se ovaj veliki pothvat ne može poimati kao još jedan uobičajeni gradski park, prenosi portal Euronews. Ipak ogromna urbana šuma koja će okruživati cijeli Madrid i koju će krasiti pola milijuna novih stabala zahtijeva drugačiju izgradnju i posebne sustave održavanja. Za tako veliku zelenu infrastrukturu, objašnjava González, bit će potrebna sadnja autohtonih stabala, korištenje minimalne količine vode, a osim toga potreban je i minimalan ljudski napor da bi ovakva urbana Metropolitanska šuma uopće bila dugoročno održiva.

Alarmantno je da gradovi širom svijeta troše čak dvije trećine globalne opskrbe energijom i generiraju tri četvrtine svjetskih emisija stakleničkih plinova. Madrid je jedan od primjera izuzetno dobrih urbano-ekoloških planiranja te realizacije istih. Također, ostali svjetski i europski gradovi svoju transformaciju sve više ostvaruju kroz projekte izgradnje urbanih šuma – bilo da se radi o manjim urbanističkim intervencijama poput gradskih parkova, zelenih ulica, ozelenjavanja fasada zgrada i sl., ili pak putem značajnih projekata izgradnje velikih šumskih površina, što sve skupa izuzetno utječe na kvalitetu života stanovnika.