Znanstvenici za klimu: Što je dekarbonizacija grijanja i po čemu su Dalmatinci vodeći u EU?
‘Kako dekarbonizirati grijanje’ tema je podcasta ‘Znanstvenici za klimu’ u kojem Andreja Sironić i prof.dr.sc. Neven Duić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje govore o tome što je karbonizirano grijanje, što je dekarbonizacija, emisiji stakleničkih plinova i što se mora napraviti do 2030. godine.
Grijanje, ilustracija | foto: Unsplash
Kada kažemo da je nešto karbonizirano to znači da u sebi sadrži ugljik od kojeg je napravljeni cijeli živi svijet.
Sve je više razgovora o tome kako pozitivno utjecati na klimu i što se može poduzeti kako bi se usporile klimatske promjene. Jedan od načina je i dekarbonizacija grijanja. O pozitivnim i negativnim aspektima grijanja u podcastu ‘Znanstvenici za klimu’ razgovarali su Andreja Sironić i prof.dr.sc. Neven Duić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje.
– Želimo izbaciti fosilni ugljik, a ne svaki ugljik rekao je prof. Neven Duić, te dodaje da se uobičajilo koristiti izraz dekarbonizacija, iako je riječ o defosilizaciji.
Grijanje – kako do dekarbonizacije
Dekarbonizacija je proces kojim se itekako može utjecati na klimatske promjene koje predstavljaju sve veću prijetnju budućnosti Zemlje. Načini grijanja koji se danas koriste u domaćinstvima diljem Hrvatske imaju svoje prednosti i mane, a neki od njih mogli bi biti prikladni za ekološku budućnost.
Tradicionalni načine grijanja, poput grijanja na drva, ili nešto suvremenijeg grijanja na pelete još uvijek su čest odabir u domaćinstvima. Neke od prednosti ovog načina grijanja su, navodi prof. Duić, tradicija, bogatstvo šumama, ali i to što ovaj način grijanja ne predstavlja velike troškove za domaćinstvo. Ipak, postoje i mane, a jedna od njih je velika lokalna emisija čestica, što je razlog zagađenja zraka u Hrvatskoj, a može se spriječiti redovitim održavanjem peći za grijanje.
Dosta rasprostranjeno je i grijanje na plin, koje također ima svoje prednosti i nedostatke. Prednosti ovog načina grijanja, navodi prof. Duić, su niske emisije čestica i trenutno niske cijene grijanja. Ipak, emisije dušičnih oksida uzrokuju smog, a plin je i fosilno gorivo koje dodaje ugljikov dioksid u atmosferu.
Grijanje na toplanu izrazito je zastupljeno u gradu Zagrebu. Riječ je, kako navodi prof. Duić, o načinu grijanja s kojim nema brige, jer riječ je o sustavu koji više-manje funkcionira bez našeg djelovanja. Također, riječ je o ekološkom principu grijanja, jer uglavnom rade na otpadnu toplinu, a mogu raditi i na obnovljive izvore.
– Problem koji se pojavio kod nas je sa zgradama građenima u vrijeme socijalizma, koji zbog toga što imaju vertikalne sustave, teško je ugraditi mjerače topline pa je potrebno ugrađivati razdjelnike, dodaje profesor Duić.
Grijanje, ilustracija | foto: Pexels
Dalmatinci korak ispred vremena
Dalmacija je jedna od vodećih regija u Europi po održivom grijanju. Riječ je o tipu grijanja koji se često naziva inverter ili klima uređaj.
– Dalmatinci su najnapredniji u Hrvatskoj, oni se već dugo vremena griju i hlade na dizalice topline, objašnjava prof. Duić te dodaje kako je jedna od opcija i zamjena prirodnog plina s obnovljivim plinovima, poput biometana, o čemu razmišlja Gradska plinara Zagreb.
Neke od prednosti grijanja korištenjem dizalica topline su vrlo ugodno niskotemperaturno grijanje, nema lokalnih emisija čestica, a električnu energiju najlakše je dekarbonizirati. Nedostatci su u početku visoka cijena investicije, dok je kasnije cijena zbog efikasnosti niža.
Grijanje, ilustracija | foto: Unsplash
Klimatska neutralnost do 2050. godine
Današnji način grijanja u svijetu je dobrim dijelom baziran na fosilnim gorivima, a to je nešto što ima utjecaj na klimu, objasnio je u podcastu Znanstvenici za klimu profesor Duić. U svom prikazu planova Europske unije do 2050. godine navodi da je plan Europe dekarbonizirati ekonomiju, kako bi se postigla takozvana klimatska neutralnost.
U posljednje vrijeme, navodi prof. Duić, u Europi slabi poljoprivredna proizvodnja, a pošumljavanje raste, pa se dio ugljika ‘pohranjuje’ u njih, što će izbalansirati jedan mali dio stakleničkih plinova koji će se 2050. godine emitirati.
– Mi za ada nismo smislili tehnologije kojima ćemo moć u potpunosti izbjeći emisije stakleničkih plinova u poljoprivredi, dodaje prof. Duić. Više o dekarbonizaciji grijanja saznajte u podcastu ‘Znanstvenici za klimu’.
