Samogradnja nije mistika: Siniša Pocrnčić više od desetljeća gradi kuće od prirodnih materijala
Za Sinišu Pocrnčića čuli smo od zadovoljnih ljudi kojima je popravljao kuće od drveta i drugih prirodnih materijala ili im izgradio nove. Odmah vam postane jasno da je u te objekte utkao ogromno znanje koje je stekao tijekom deset godina volontiranja u stvaranju toplih domova. Prije dvije godine došlo je vrijeme da pokrene svoju tvrtku i tako je krenuo u svoj novi biznis. Kažemo “novi”, jer gradnja objekata od prirodnih materijala, drva, slame i gline, nastala je iz čiste ljubavi prema životu u prirodi nakon njegovog bijega iz užurbanog bila grada. Jedva smo čekali čuti njegovu priču.
Siniša Pocrnčić / foto: Privatna arhiva
– Prije 12 godina, preko zajedničkog poznanika koji ga je doveo u Hrvatsku da održi radionicu gradnje recipročnog krova, upoznao sam tada globalno poznatog graditelja tzv. hobitskih kućica Simon Dalea. To poznanstvo me usmjerilo prema gradnji prirodnim, neprocesuiranim materijalima, u prvom redu zemljom, drvetom i slamom. Kako je Simon baš u to vrijeme planirao izgradnju svoje nove kuće, pao je dogovor da ću mu doći pomoći. Spakirao sam stvari i otišao kod njega u Wales i tamo proveo nezaboravnih mjesec dana na gradnji njegove kuće (koju možete pogledati na linku www.simondale.net/undercroft.htm op.a.), započinje Siniša.
Kako je odlučio napustiti svoj dotadašnji ubrzani i stresni gradski „money hunting“ način života, i preseliti se u prirodu, nakon tog graditeljskog iskustva takav način gradnje postao je za Sinišu jedini izbor i jedino ispravno rješenje.
Galerija 3 Fotografija
Otvori
Gradnja kuća od prirodnih materijala nije mistika, ali nije ni šala!
Na pitanje kako izgleda proces izrade kuće od prirodnih materijala, naš sugovornik odgovara kako mnogi jako romantiziraju taj proces, ali kako tu nema prevelike mistike.
– U pravilu svaki proces gradnje neke kuće, tu prvenstveno mislim na obiteljske kuće, za stanovanje, kreće od osvještavanja nečije potrebe za kreiranjem svojeg doma. Nakon ideje ide proces zamišljanja i vizualizacije. Hrabriji i možda vičniji kanaliziraju svoju kreativnost u neku vidljivu formu – crtež, tekst, kompjutorsku animaciju, pa sve do poezije (naime, imam jednu suradnicu, arhitekticu, koja svoje klijente vodi kroz proces u kojem je i to moguće), objašnjava Siniša koji dodaje da većina ljudi nastavi ovaj proces uz pomoć arhitekta i građevinskih inženjera.
Iako je kroz proces gradnje vlastite kuće prolazio sam, danas to u pravilu ne preporučuje drugima.
– Niz je razloga za to. Većina, nazovimo ih investitora, nisu građevinari i iako je gradnja prirodnim materijalima poprilično intuitivna i materijali su nam razumljiviji, rizici koje samogradnja nosi nisu zanemarivi. Od financijskih troškova sanacije pogrešaka, vremena koje je potrebno da se usvoje graditeljska znanja i vještine, pa sve do mogućnosti da vam se, zbog loše kvalitete izrade, objekt koji gradite sruši ili da netko strada, bilo za vrijeme gradnje ili nakon, ističe Siniša.
Da se razumijemo, tu nema neke velike razlike od pristupa konvencionalnoj gradnji, samograditelja je bilo i bit će uvijek i svugdje. Ono što, po Sinišinom mišljenju, graditelje prirodnim materijalima razlikuje od konvencionalnih obrazaca je to da oni ljude kojima se gradi kuća pokušavaju kroz čitav proces zadržati “blizu”, maksimalno angažirane i upoznate s procesom.
– Zašto je to važno? Zato što nam je stalo do toga da ljudi razumiju materijale i konstrukciju vlastite kuće. Da znaju njihove prednosti i mane. Da, u slučaju potrebe, znaju kako nešto popraviti ako se ošteti. Da znaju kako održavati vlastiti dom ili napraviti neke preinake. To je sve moguće i s prirodnim materijalima puno jednostavnije nego u konvencionalnim zgradama. Ne kažem da konvencionalni graditelji zabranjuju svojim klijentima da postavljaju pitanja, ili da budu na neki način uključeni, ali to definitivno nije pravilo i proces nastanka vlastitog doma je gotovo u potpunosti otuđen od onih za koje se gradi, a to je ogromna šteta, objašnjava naš sugovornik.
‘Inspiraciju pronalazimo u buđenju ekološke i socijalne svijesti’
Zanimalo nas je na koje je projekte ovaj graditelj kuća od prirodnih materijala posebno ponosan.
– To je prvenstveno obiteljska kuća u Trkuljama od slame i gline koju sam izgradio za sebe. Potom apartman u Vojniću koji je napravljen u stilu stare gradnje, ali je izgrađen modernom tehnikom. Zatim “tiny house” u Vukomeriću sa skeletnom konstrukcijom i fasadom od neobrađene hrastovine… Mnogo je toga što bih mogao istaknuti, kaže nam Siniša.
Obiteljska kuća od slame i gline u Trkuljama / foto: Privatna arhiva
Obiteljska kuća od slame i gline u Trkuljama / foto: Privatna arhiva
Tiny House u okolici Zagreba / foto: Privatna arhiva
Apartman u Vojniću / foto: Privatna arhiva
Za kraj smo Sinišu zamolili da nam kaže još nešto o svom poslu.
– Naša misija je gradnja inovativnih, ekoloških, tehnološki jednostavnih, ali kreativnih i estetski zanimljivih kuća, uz aktivnu participiraju investitora i maksimalnu transparentnost u radu. Inspiraciju pronalazimo u buđenju ekološke i socijalne svijesti na globalnoj razini, u sve očitijoj težnji mnogih ljudi da čine dobro sebi, svojoj obitelji i okolini, njihovoj potrebi za zdravijim, ugodnijim i harmoničnijim životom u prirodi. Naša tvrtka je potvrda zelenog životnog stila. Naši su klijenti partneri u gradnji ekološki osviještenog društva, zato slušamo njihove potrebe i želje te kroz sve što radimo pokazujemo da ih čujemo i razumijemo, objašnjava naš sugovornik.
Kuća sa skeletnom konstrukcijom i sho shugi ban fasadom, paljeno drvo / foto: Privatna arhiva
Siniša također dodaje kako je vizija njegove tvrtke postati regionalni lider u gradnji inovativnih stambenih objekata i drugih proizvoda od prirodnih materijala te klijentima pri kupovini omogućiti uistinu ekološku, energetski i socijalno osviještenu poslovnu opciju.
