U Barceloni se ulice vraćaju ljudima, a na sve većoj važnosti dobiva i biciklistički promet
Metropola je, možemo to slobodno reći, sinonim za gužvu, ceste, automobile i zagađenje. Arhitektura gradova je vrlo specifična – ulicama prevladavaju široke ceste dok su istovremeno u cijeloj toj priči, pješačke zone, biciklističke staze i zelene površine nekako marginalizirane. Međutim, mnogo gradova sada nastoji riješiti svoje urbane probleme smanjujući broj cesta. Nastoje povećati broj parkova, biciklističkih i pješačkih staza te tako postati pristupačnije, zdravije i ugodnije mjesto za život lokalnim ljudima. Jedan od takvih gradova je i Barcelona.
I Barcelona se nastoji prilagoditi klimatskim promjenama, smanjiti zagađenje te postati pogodnijim mjestom za život. Zahvaljujući svom vrlo neobičnom stilu gradnje mrežastog uzorka, Barcelona će proći kroz vrlo specifičnu transformaciju. Naime, gradske vlasti su odlučile prenamijeniti milijun četvornih metara cestovnih prometnica u površinu koja će biti namijenjena za različite aktivnosti ljudi: od šetnica i biciklističkih staza pa sve do površina s klupicama na kojima će se ljudi moći ćaskati, odmarati i zabavljati. Drugim riječima, Barcelona ima za cilj povratiti ljudima više od 60 posto svojih ulica. Od područja koja su bila fokusirana prvenstveno na vozila do mjesta gdje lokalni ljudi mogu napredovati.
Velika transformacija poznatog grada
A kako se točno transformacija provodi? Naime, arhitektura Barcelone je vrlo specifična. U Poblenouu, Sant-Antoniju i Horti postoje superblokovi koji su zbog načina izgradnje ulica i zgrada vrlo pogodni za tranformaciju pa se Sada nastoji izgraditi još takvih blokova. I dok je kroz te ulice promet nekad bio dozvoljen, sada više nije tako. Grupe pojedinih blokova su otvorene samo za onaj najnužniji promet. Na taj način te ulice postaju namijenjen za različite aktivnosti ljudi koji tamo žive: postavljene su mnogobrojne klupice i stalci za bicikle, nastoje se proširiti zelene površine, a ljudi se neometano šeću i bicikliraju. Budući da više nema toliko auta, ostaje mnogo više prostora za djecu koja se tu sada mogu sigurno igrati, a roditelji ne moraju strepiti nad njima.
Nakon što je zabranjen promet u superblokovima, osim što je narastao broj pješaka, znatno se povećao i broj biciklista. Zbog ovakve radikalne transformacije, biciklizam u Barceloni postaje puno ekološki prihvatljiviji. Zbog toga se radi i na proširenju i poboljšanju biciklističkog prometa. Tako će ovaj grad u budućnosti imati mnogo više biciklističkih ruta, a većina biciklističkih traka će najvjerojatnije biti odvojene cestovnog prometa, ali će zato biti smještene tik uz njega.
Već i sada postoji veliki napredak, čak i na pojedinim prometnijim ulicama i raskrižjima. Dijelovi ceste koji su nekada služili za promet vozila sada su rezervirani za pješake ili bicikliste. Na zakošenim uglovima raskrižja na kojima su se nekada nalazili parkirani automobili, sada se nalaze velike betonske gromade. Na samoj ulici automobili sada imaju jednu traku, dok je ostatak prostora vraćen pješacima pomoću betonskih ploča. Oni služe i kao barijere i kao svojevrsni ulični namještaj na kojemu ljudi mogu sjediti. A sve što je namijenjeno ljudima, a ne automobilima dobiva blistavu boju. Ako je površina jarkih boja, automobili znaju da je to za njih zabranjeno područje. Čini se kako su ljudi ovu veliku promjenu dobro prihvatili i da koriste ove površine na najbolji mogući način. Posebno se nastoji smanjiti promet automobila na područjima oko škola.
Biciklistička infrastruktura se neprestano razvija
I ranije je Barcelona bila prepoznata kao jedan od gradova koji imaju jednu od najbolje razvijenih biciklističkih infrastruktura na Mediteranu.Biciklističke staze se protežu na duljini od 158 kilometara, a osim toga kroz grad se prostiru i različite tematske biciklističke trake namijenjene turistima. Ovaj grad je prepoznao važnost biciklističkog prometa još prije dvadesetak godina pa danas ima jednu od razvijenijih biciklističkih infrastruktura u Europi.
A da je bicikl važno prijevozno sredstvo kojim se može boriti protiv velikih gužvi na cestama, prepoznale su lokalne vlasti koje organiziraju projekt kojim se mališane podučava kako voziti bicikl. Tako je taj projekt pod nazivom Bikebus (Bicibus) usmjeren na smanjenje prometa automobila, a istodobno promiče način na koji djeca mogu bicikliranjem sigurno doći do škole. Naime, svakog petka za desetke djece se organizira skupno bicikliranje do škole. U to su vrijeme cestovne rute kojom djeca bicikliraju zatvorene su za promet automobila pa djeca u mogu neometano i sigurno doći do svog odredišta. Ovaj projekt oduševljava i djecu i roditelje jer se ovdje ne radi o tek pukom odlasku u školu, već pravom malom tulumu koji djeci pruža pravi užitak. Mališani se druže, smiju i pjevaju, a nerijetko ih i odrasli pored kojih prolaze podupiru pljeskom.